Connect with us

Svijet

Koji je Trampov plan za ZAPADNI BALKAN?

Nova američka Strategija nacionalne bezbjednosti, koju je potpisao predsjednik SAD-a Donald Tramp, jasno pokazuje pomjeranje fokusa s globalnog angažmana prema strogo definisanim američkim interesima, pri čemu se zapadni Balkan spominje tek marginalno.

Predsjednik Atlantskog savjeta BiH, profesor Dijana Gupta, ističe da dokument nedvosmisleno poručuje kako “Amerika mora biti na prvom mjestu”. To se, prije svega, odnosi na nacionalnu bezbjednost, privredu, borbu protiv narko-kartela i migracijsku politiku.

“Sjedinjene Američke Države su kroz istoriju pomagale mnogima u svijetu, ali to često nije bilo dovoljno cijenjeno. Donald Tramp sada želi da drugi osjete kako izgleda kada Amerika prije svega brine o sebi i svojim građanima”, rekla je Gupta za DW.

Prema njenim riječima, prioritet američke administracije ostaje zaustavljanje velikih ratnih žarišta u Ukrajini i na Bliskom istoku. Uprkos tome, strateško partnerstvo s Evropom, smatra, neće biti dovedeno u pitanje.

“Previše važnih interesa povezuje Ameriku i Europu. U multipolarnom svijetu punom izazova aspekt bezbjednosti ostaje na prvom mjestu”, naglašava Gupta.

Zapadni Balkan tek na margini strategije

Vojni analitičar Hamza Višća upozorava da se zapadni Balkan u novoj američkoj strategiji pojavljuje gotovo isključivo rubno.

“Ni Bosna i Hercegovina, ni region u cjelini nisu posebno obuhvaćene tim dokumentom. Spominjemo se uglavnom u kontekstu odnosa Srbije i Kosova. Sve ostalo usmjereno je na zapadnu hemisferu i američke privredne interese”, rekao je Višća za BH radio 1.

Ipak, dokument nosi važnu poruku: SAD možda više nisu spremne da intervenišu kao nekada, ali ostaju spremne da stabilizuju situacije tamo gdje postoji potencijal za ozbiljna američka ulaganja.

“Ako se stvore uslovi za ulazak američkog kapitala u BiH, to znači i spremnost da se taj prostor štiti, naravno tamo gdje se interesi partnerskih zemalja poklapaju s interesima SAD-a”, ističe Višća.

Dodaje da BiH iz toga može izvući jasan zaključak: što su odnosi s Amerikom snažniji, a privreda otvorenija, to je i bezbjedonosni okvir stabilniji. Kao primjer navodi južnu plinsku interkonekciju, ali i potencijal saradnje u području namjenske industrije.

Geopolitička važnost regiona i odgovornost BiH

Gupta upozorava da zapadni Balkan mora ostati čvrsto vezan za evroatlantske integracije.

“Region nema perspektivu izvan NATO-a i Evropske unije. Balkan je strateški previše važan da bi bio zanemaren. Integracija je ključna za mir, privredu i demokratiju”, ističe.

Govoreći o BiH, naglašava da je riječ o politički izrazito složenoj državi u kojoj je teško postići konsenzus.

“BiH se nalazi u svojevrsnom političkom kružnom toku. Bez snažne podrške SAD-a i EU teško je ostvariti ozbiljniji iskorak. Zato je ključno graditi politiku kompromisa i očuvati mir”, poručuje.

Vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović smatra da promjena američkog pristupa proširenju NATO-a dodatno otežava put BiH i drugim zemljama regiona prema članstvu u Savezu.

“To otvara prostor za jačanje uticaja drugih sila, prije svega Turske i Rusije. Izostanak jasne evroatlantske perspektive produbljuje unutarašnje podjele i jača snage koje se protive evropskim integracijama”, upozorava Ahatović.

Navodi da Turska paralelno s prodajom vojne opreme, uključujući dronove, jača i svoj politički uticaj u regionu, dok Rusija i Kina već imaju snažnu prisutnost na Balkanu.

“Srbija je najveći nabavljač ruskog i kineskog oružja u regionu, dok istovremeno intenzivira ekonomske veze s Kinom”, kaže Ahatović.

Američka uloga u BiH ostaje ključna

Stručnjak za bezbjednost Vladimir Vučković smatra da američka uloga u BiH neće biti dovedena u pitanje, bez obzira na promjene u strateškim dokumentima.

“SAD se neće povući iz BiH. Dejtonski mirovni sporazum jedan je od najvećih spoljnopolitičkih uspjeha SAD-a u modernoj istoriji”, ističe Vučković.

Dodaje da pritužbe Vašingtona na nivo ulaganja u obranu unutar NATO-a nisu prijetnja Balkanu, nego unutrašnje pitanje Saveza. Nezavisno od toga hoće li BiH ući u NATO, naglašava, ključno je zadržati jasan smjer prema Evropskoj uniji.

Vučković podsjeća i na važnost misije EUFOR Althea.

“Misija je sposobna da odgovori na sve bezbjedonosne izazove i njena uloga ostaje ključna”, zaključuje.

Manje očekivanja, više odgovornosti

Iako nova Strategija nacionalne bezbjednosti zapadnom Balkanu posvećuje malo prostora, analitičari poručuju da dokument šalje jasnu poruku: SAD će biti prisutan tamo gdje postoje stabilni institucionalni partneri i jasan privredni interes.

Za BiH to znači manje oslanjanja na spoljni angažman, a više rada na unutrašnjem političkom konsenzusu te jačanju odnosa s Vašingtonom i Briselom.

“Tamo gdje ulaze američka sredstva, SAD nema namjeru da ih izgubi nego zaštiti”, zaključuje Hamza Višća.

Related Topics:

Svijet

ZNAČAJNA PORUKA! Putin nije pozvao Trampa na Dan pobjede u Moskvi

– Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov izjavio je danas da predsednik Rusije Vladimir Putin nije uputio poziv predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu da prisustvuje paradi povodom Dana pobede 9. maja u Moskvi.

“Ne”, odgovorio je Peskov na pitanje novinara, prenose RIA Novosti.

Dan ranije, dvojica lidera su razgovarala telefonom više od sat i po vremena, podseća agencija.

Putin je američkog kolegu informisao o spremnosti Rusije da proglasi primirje povodom Dana pobede 9. maja.

Kako je navedeno, saglasili su se i da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, uz podsticaj evropskih partnera, pokušava da produži sukob.

Peskov je istakao da je Dan pobede 9. maj poseban praznik i da bi objava prekida vatre u tom periodu bila posebno značajna.

Na paradi u Moskvi, očekuju se i strani gosti, a među njima i premijer Slovačke Robert Fico, navodi agencija.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKI SPECIJALCI KREĆU U AKCIJU?! Generali stavili vojni plan za Iran na Trampov sto, cijene nafte odmah eksplodirale

Rat između Irana i saveza Amerika–Izrael ušao je u 62. dan bez naznaka primirja, dok prijetnje eskalacijom i blokadom ključnih pomorskih ruta dodatno podižu globalne tenzije i cijenu nafte.

Amerika, predvođena Donaldom Trampom, razmatra oštrije mjere, uključujući blokadu iranskih luka i moguće nove napade, nezadovoljne prijedlozima Teherana da se nuklearno pitanje privremeno ostavi po strani. Iran uzvraća najavama „neviđene vojne akcije“ zbog američkih poteza u Ormuskom moreuzu, dok troškovi rata za SAD premašuju 25 milijardi dolara.

Istovremeno, sukobi između Izraela i Hezbolaha su se privremeno smirili, ali nisu okončani. Vladimir Putin ponudio je posredovanje u razgovoru sa Trampom, dok globalno tržište reaguje – cijena nafte skočila je na skoro 120 dolara po barelu, najviši nivo od početka sukoba.

Cijene nafte neumoljivo rastu
Cijene nafte dostigle su četvorogodišnji maksimum u četvrtak nakon što je Aksios objavio da će američka vojska obavestiti Trampa o potencijalnim akcijama protiv Irana, što je izazvalo zabrinutost da bi sukob na Bliskom istoku mogao ponovo da eskalira.

Cijena sirove nafte marke Brent za isporuku u junu na Londonskoj berzi skočila je za čak 6,84 procenta na 126,10 dolara po barelu ujutru, ali je od tada pala na 123,7 dolara, što je i dalje 4,8 procenata više nego dan ranije. Istovremeno, barel američke referentne nafte West Texas Intermediate (WTI) premašio je 110 dolara.

Cijene nafte su takođe naglo porasle u srijedu, za više od šest procenata. Brent je sada na najvišem nivou od početka 2022. godine.

Aksios: Tramp dobija brifing o novim vojnim opcijama protiv Irana
Tramp bi danas trebalo da primi brifing o novim planovima za potencijalnu vojnu akciju protiv Irana, koji će predstaviti komandant Centralne komande (CENTCOM), admiral Bred Kuper, izjavili su izvori upoznati sa situacijom, prenio je Aksios.

Prema dostupnim informacijama, planovi uključuju “kratak i snažan” talas udara na ciljeve u Iranu, sa ciljem da se prekine zastoj u pregovorima i izvrši pritisak na Teheran da pokaže veću fleksibilnost u vezi sa nuklearnim programom.

Jedna od opcija predviđa i preuzimanje dela Ormuskog moreuza radi ponovnog otvaranja za komercijalni brodski saobraćaj, što bi moglo da uključi angažovanje kopnenih snaga.

Takođe se razmatra i operacija specijalnih snaga za obezbeđivanje iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma.

Izvori su istakli Tramp trenutno pomorsku blokadu vidi kao efikasniji instrument pritiska od bombardovanja, ali da bi mogao da razmotri vojnu akciju ukoliko Iran ne popusti.

Očekuje se da će brifingu prisustvovati i načelnik Združenog generalštaba Den Kejn. Bela kuća nije komentarisala ove navode.

Tramp zaprijetio Njemačkoj
Tramp je zaprijetio smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa NATO saveznicima.

Pretnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca da je Iran “ponizio” Ameriku u pregovorima.

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija “proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj” i da će odluka biti donijeta “u kratkom roku”.

Povod za Trampovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca od ponedeljka, koji je ocijenio da je Trampov tim nadigran u pregovorima sa Iranom o okončanju rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

– Iranci su očigledno veoma vešti pregovarači, ili bolje rečeno, veoma vešti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da otputuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata – rekao je nemački kancelar.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ZAPRIJETIO NJEMAČKOJ: Nove napetosti u NATO

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) zaprijetio je smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa saveznicima iz NATO.

Prijetnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz) da je Iran „ponizio“ Ameriku u pregovorima.

Svađa oko pregovora s Iranom

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija „proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj“ te da će odluka biti donesena „u kratkom roku“.

Povod za Trampovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca od ponedjeljka, 27. aprila, koji je ocijenio da je Trampov tim nadigran u pregovorima s Iranom o završetku rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

„Iranci su očito vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata“, rekao je njemački kancelar.

Merz je kritike ponovio i u srijedu, 29. aprila, naglasivši da Evropa „trpi“ posljedice zatvaranja moreuza.

Tramp je uzvratio optužbom da Merz smatra kako je „u redu da Iran ima nuklearno oružje“ i poručio mu da „ne zna o čemu govori“. Prošle sedmice Tramp je otkazao drugi put američkih pregovarača u Islamabad, a pregovori o iranskom nuklearnom programu i Ormuskom moreuzu od tada su u zastoju.

Nove napetosti u NATO

Iako je Merc u srijedu pokušao da ublaži situaciju, odbacivši Trampove komentare i rekavši da je njihov odnos „dobar kao i uvijek“, predsjednikova prijetnja povlačenjem vojnika vjerovatno će izazvati zabrinutost u Berlinu i cijeloj Evropi, navodi Index.

Ovaj potez događa se u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i tradicionalnih evropskih saveznika, pri čemu je Tramp sve glasniji u prijetnjama povlačenjem iz NATO saveza.

Tramp je 1. aprila izjavio da „bez ikakve sumnje“ razmatra izlazak iz NATO jer evropski saveznici nisu učestvovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti pomogli da se osigura strateški važan Ormuski moreuz.

Takav potez bio bi katastrofalan za evropsku bezbjednost, ali se smatra malo vjerovatnim zbog američkog zakona iz 2024. koji predsjedniku brani povlačenje iz NATO bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa.

Stručnjaci zato smatraju da bi Bijela kuća umjesto toga mogla da preduzme korake koji potkopavaju savez, ali ne znače i potpuno povlačenje. Jedan od takvih scenarija upravo je povlačenje američkih snaga iz Evrope.

„Najgora kriza u istoriji saveza“

Prema podacima Ministarstva odbrane SAD-a, u Evropi je stacionirano više od 68.000 američkih vojnika. Najveći kontingent nalazi se u Njemačkoj, gdje ih je, prema podacima Kongresne istraživačke službe, 2024. bilo više od 35.000, dok njemački mediji navode i veći broj, oko 50.000.

Tramp je tokom oba svoja mandata neprestano kritikovao NATO, optužujući članice da „iskorištavaju“ SAD jer ne izdvajaju dovoljno za svoje odbrambene budžete.

Posljednji predsjednikovi potezi, poput prijetnje invazijom na Grenland i nazivanja saveznika „kukavicama“ jer odbijaju pomoći u ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, naveli su stručnjake da ovu situaciju opišu kao „najgoru krizu s kojom se NATO ikada suočio“.

Ivo Dalder (Ivo Daalder), koji je od 2009. do 2013. bio američki predstavnik pri NATO, ovog mjeseca izjavio je da je „teško zamisliti da bi ijedna evropska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će je Sjedinjene Države doći braniti“.

Samo nekoliko sati prije Trampove objave, američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) razgovarao je s njemačkim ministrom spoljnih poslova Johanom Vadefulom (Johann Wadephul) o Iranu i važnosti osiguranja slobodne plovidbe u Ormuskom moreuzu.

Tramp je u srijedu takođe objavio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te predložio „kratko primirje“ u Ukrajini.

Nastavi čitati

Aktuelno