Connect with us

Društvo

Koliko četvoročlanoj porodici u BiH treba novca za normalan život?

Da bi jedna četvoročlana porodica u BiH mogla normalno živjeti u današnje vrijeme neophodna su minimalna mjesečna primanja, odnosno kućni budžet od bar 3.800 konvertibilnih maraka.

Pokazuje ovo prosta matematička računica, uzimajući u obzir vrijednost potrošačke korpe u maju ove godine, ali i dodatne troškove koje jedna ovdašnja porodica napravi, a da bi sebi obezbijedila minimalne, a normalne uslove za život.

Vrijednost sindikalne potrošačke korpe trenutno iznosi 2.500 maraka, a ona podrazumijeva troškove prehrane, stanovanja i komunalnih usluga, tekuće održavanje domaćinstva, troškove kupovine odjeće, obuće i higijene te stavki – prevoz, obrazovanje i kultura.

Ako ovome dodamo i minimalne troškove jednog sedmodnevnog odlaska na more ili planinu, vannastavne aktivnosti djece i eventualne kreditne obaveze – dolazimo do pomenute svote. U današnje vrijeme vjerovatno nema porodice koja nema bar jedan kredit, da li onaj za kupovinu stana ili automobila ili neki potrošački.

Definicija

Prilikom ove analize uzeli smo u obzir i troškove spremanje zimnice, porodičnih slavlja i slava, ali i kafansku i roštiljsku priču, koje su dio naše kulture. Kao normalnu stavku računali smo i troškove porodičnog odlaska, bar jednom u 15 dana, na ručak ili večeru u neki od restorana. Pretpostavili smo i da ova porodica ima samo jedan automobil.

Kada se podvuče crta, dolazi se do iznosa od minimalno 3.800 maraka koji je jednoj četvoročlanoj porodici sa dvoje djece potreban za normalan život. I sa ovom svotom novca nema mjesta luksuziranju i razbacivanju, kao što je, primjera radi uživanje u duvanskom dimu.

Ljudi, odnosne porodice koje sve ovo mogu da priušte smatraju se srednjim staležom. U prevodu to su porodice koje bez problema mogu podmiriti mjesečni trošak potrošačke korpe, ali im ostane i nešto novca za druge normalne životne troškove i potrebe, što naravno ne podrazumijeva kupovinu jahti ili odlazak na Havaje.

Prema Kembridž rječniku, srednja klasa je društvena grupa koju čine obični ljudi koji imaju dobre poslove i nisu ni bogati, ni siromašni. Ima još raznih definicija, ali sve dijele jedan imenilac – obični ljudi koji su što dalje od bilo kakvih ekstrema, ne naginju ni plus, ni minus.

Inače, da bi neka porodica imala taj status, u slučaju BiH, onda bi trebalo da ispuni sljedeće uslove – da je oboje supružnika zaposleno sa fakultetskom diplomom, po mogućnosti u elektro, finansijskom ili IT sektoru, u kojima se prosječna mjesečna primanja kreću od 1.800 do 1.900 maraka. Druga opcija – da se jedan, ili oba supružnika bave privatnim poslom. Naravno uspješno. Treća – da je bar jedan od bračnih partnera profesionalni političar, direktor u nekoj državnoj instituciji ili dobrostojećem i uspješnom privatnom preduzeću. I na kraju četvrta – kombinacija, prve, druge i treće.

Hod kroz maglu

Koliko je takvih porodica u BiH? Nažalost, takva istraživanja su nalik onim o NLO, ali ako znamo da je prosječna plata kod nas oko 1.270 maraka, onda je zaključak vrlo jasan – vrlo malo.

Koliko? Teško je reći bez analize koja bi obuhvatila jednu veću anketu sprovedenu među porodicama. Ali ono što ipak ukazuje na to da situacija nije nimalo ružičasta, naprotiv, jeste podatak da od ukupnog broja zaposlenih u BiH čak polovina ne može zaraditi platu veću od 1.000 maraka. Tim i takvim porodicama, čak i u slučaju da oboje rade, nedostaje minimum 2.000 maraka da bi mogle normalno živjeti, po standardima srednje klase.

Prethodna računica o minimalnim troškovima za normalan život donekle se poklapa i s onom s portala “Nimbeo”, koji se bavi izračunavanjem životnih troškova jedne prosječne porodice u svijetu.

Ekonomsko blagostanje

Da situacija nije nimalo ružičasta u BiH, ophrvanoj političkim blokadama i “ratovima”, ukazuju i nedavno objavljeni podaci o ekonomskom blagostanju, koji se izračunava na osnovu BDP-a po glavi stanovnika. On je u BiH daleko ispod svjetskog prosjeka, manji za oko 60 odsto, a slučaju evropskog, podaci su još porazniji. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP po glavi stanovnika u BiH kreće se oko 8.200 dolara, što je daleko manje od svjetskog prosjeka, koji iznosi 13.440. Ta razlika je još veća ukoliko se napravi poređenje sa “naprednim ekonomijama”, u kojima se on kreće čak oko 55.540 dolara.

Kada je u pitanju BiH, oni su došli do podatka da je to 3.460 maraka (bez troškova stanovanja). Prema podacima s ovog portala ovi mjesečni troškovi u Sloveniji, bez troškova stanovanja, iznose 4.860 maraka, Hrvatskoj 4.480, Crnoj Gori 3.960, Srbiji 3.770, a Sjevernoj Makedoniji 3.000.

Upoređujući to sa prosječnim platama u ovim državama zaključak je da su Slovenci u daleko najpovoljnijem položaju. Najveća prosječna plata isplaćena u zemljama bivše SFRJ je upravo u ovoj zemlji i ona trenutno iznosi oko 1.420 evra. U Hrvatskoj je oko 1.000, Crnoj Gori 757, Srbiji 729, a Sjevernoj Makedoniji 568 evra.

Ono što zabrinjava, ali i ugrožava ionako mali procenat srednje klase kod nas, a koja bi po nekom pravilu trebalo da bude nosilac razvoja društva, u svakom pogledu, jeste da je potrošačka korpa u posljednje dvije godine poskupjela za više od 500 maraka, odnosno za oko 30 odsto, dok su plate u isto vrijeme skočile za dvadesetak odsto.

To znači da je to samo u posljednje dvije godine u dobroj mjeri dodatno ugrozilo standard velikog broja građana, pa i onih koji su do 2021. godine imali koliko-toliko normalan život.

Nestanak

Ukazuje na ovo i banjalučki socilog Duško Vejnović, navodeći da smatra da u BiH gotovo da i nema srednje klase, da je ona gotovo iščezla te ostala samo u tragovima i da većina građana jedva sastavlja kraj, s krajem.

Kako kaže, u teškim i neizvjesnim vremenima, izazvanim prvo pandemijom, onda energetskom, finansijskom i ekonomskom krizom, sve više domaćinstava u BiH prinuđeno je da kreše svoje troškove po gotovo svim kućnim stavkama. Prema nekim procjenama čak dvije trećine građana moraće da napravi velike i bolne rezove po životni standard.

– Osiromašenje je galopirajuće. Sve više je onih koji se po standardima Ujedinjenih nacija nalaze na ivici siromaštva. Ljudi sa strane, koji nekim poslom dođu ovdje čude se kako mi, s obzirom na visinu ličnih primanja i troškove života, uopšte uspijevamo da životarimo, jer rijetke su porodice koje mogu da obezbijede mjesečni kućni budžet od 4.000 maraka. Vlasti u BiH stoga moraju što ozbiljnije da se posvete praktičnom poboljšanju standarda građana i da zaborave na isprazno politikanstvo. Oni treba da budu svjesni da je postojanje srednje klase uslov za opšti napredak države, ali i da građani ne mogu živjeti od verbalizma i isprazne retorike – poručio je Vejnović.

Istakao je da sve ovo utiče na sve veći odlazak mladih, ali i sve manji broj novih bračnih parova i novorođene djece, jer postoji strah od finansijskih obaveza koji sa sobom nosi život u bračnoj zajednici, pogotovo zbog malih plata, a sve većih životnih troškova.

– To se mora što prije promijeniti, inače od nas neće ostati ništa. Nema srednje klase, nema napretka, nema nataliteta, nema države – kaže Vejnović.

 

(Glas Srpske)

Related Topics:

Društvo

AMERIKANCI DONOSE MILIJARDU KM, ALI PO KOJU CIJENU? Koliko vode i struje guta DATA CENATR koji se gradi u BiH?

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy razvija plan za izgradnju velikog data centra u Bosni i Hercegovini, investicije čija bi vrijednost mogla premašiti milijardu KM.

Ali šta zapravo znači izgradnja ovakvog objekta, zašto mu je potrebno toliko električne energije i zbog čega se danas širom svijeta ulažu milijarde u data centre?

Kako je objavio BiznisInfo.ba, planove za realizaciju projekta potvrdio je direktor kompanije AAFS u BiH Amer Bekan. Iz kompanije su naveli da je projekat još u fazi razvoja te da je njegova dalja realizacija povezana s razvojem projekta Južne gasne interkonekcije. Prema trenutno dostupnim informacijama, riječ je o data centru snage oko 100 MW, koji bi trebalo da bude smješten na području Mostara.

Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 530 miliona evra, odnosno više od milijardu KM. Već planirana snaga pokazuje da se ne radi o običnom objektu s nekoliko servera, već o velikoj tehnološkoj infrastrukturi.

Šta je zapravo data centar

Najjednostavnije rečeno, data centar je posebno projektovana zgrada ili kompleks objekata u kojima su smješteni serveri i druga računarska i mrežna oprema.

Na tim serverima čuvaju se i obrađuju ogromne količine podataka. Data centri stoje iza brojnih usluga koje svakodnevno koristimo, od internet stranica i aplikacija do cloud servisa, finansijskih sistema, poslovnih programa i, sve više, vještačke inteligencije.

Umjesto klasičnih proizvodnih mašina kakve možemo vidjeti u fabrici, srce data centra čine redovi servera koji neprekidno rade i obrađuju podatke.

Eksplozivan razvoj vještačke inteligencije i cloud tehnologija dodatno povećava potrebu za takvim kapacitetima, zbog čega su data centri postali jedna od važnijih novih kategorija velikih infrastrukturnih i tehnoloških investicija.

Zašto mu treba toliko energije

Velika razlika između data centra i mnogih drugih tehnoloških objekata jeste ogromna potreba za električnom energijom.

Serveri rade 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici. Osim električne energije potrebne za njihov rad, energiju troše sistemi za hlađenje, napajanje, sigurnost i druga prateća infrastruktura.

Zato je planiranih 100 MW jedan od najvažnijih podataka o projektu.

Data centar takvih razmjera ne može se graditi bez jasnog odgovora na pitanje odakle će dugoročno dobijati dovoljno pouzdane energije. Upravo tu dolazi do izražaja veza ovog projekta s drugim planovima AAFS-a u BiH.

Veza s Južnom interkonekcijom

AAFS je već iskazao interesovanje za realizaciju velikih infrastrukturnih i energetskih projekata u BiH, među kojima su Južna gasna interkonekcija i gasne elektrane.

Kompanija je i dalju realizaciju projekta data centra povezala s razvojem Južne interkonekcije.

To, međutim, ne znači da je potvrđeno da će neka buduća gasna elektrana direktno proizvoditi električnu energiju za data centar. Tehnički detalji projekta još nisu objavljeni.

Jasno je, ipak, zašto su energetika i data centar usko povezani. Za objekat planirane snage od oko 100 MW potrebno je obezbijediti veliki, stabilan i kontinuiran izvor električne energije.

Zbog toga će način snabdijevanja centra električnom energijom biti jedno od ključnih pitanja kada AAFS objavi detaljnije tehničke podatke.

Otvara i ekološka pitanja

Velika potrošnja električne energije nije jedino pitanje koje prati izgradnju data centra ovih razmjera.

Jedno od ključnih pitanja biće način hlađenja servera. Veliki broj servera proizvodi mnogo toplote, zbog čega sistemi za hlađenje mogu zahtijevati značajne količine energije, a pojedine tehnologije i velike količine vode.

Evropska komisija upravo potrošnju električne energije i vode navodi među važnim ekološkim pitanjima vezanim za ubrzani razvoj data centara. Uticaj na životnu sredinu zavisi i od izvora električne energije, odnosno od toga u kojoj mjeri se za rad centra koriste fosilna goriva ili izvori s manjim emisijama.

Tu su i druga pitanja, poput elektronskog otpada, korištenja zemljišta i izgradnje prateće elektroenergetske infrastrukture.

Zbog toga će za projekat u Hercegovini, osim pitanja odakle će dolaziti potrebna električna energija, biti važno znati kakav je sistem hlađenja planiran, koliko bi vode mogao da koristi i iz kojeg izvora bi ona bila obezbijeđena.

AAFS za sada nije objavio te tehničke detalje, pa se još ne može govoriti o konkretnom uticaju planiranog centra na životnu sredinu.

Mnogo više od zgrade pune servera

Za BiH značaj ovakve investicije ne bi se ogledao samo u njenoj vrijednosti.

Veliki data centri zahtijevaju razvijenu optičku infrastrukturu, pouzdano snabdijevanje električnom energijom, napredne sigurnosne sisteme i specijalizovano održavanje.

Takva infrastruktura može biti značajna i za telekomunikacijske kompanije, pružaoce cloud usluga, softverske kompanije i druge tehnološke firme.

Drugim riječima, investicija u data centar može povući i ulaganja u energetsku, telekomunikacijsku i digitalnu infrastrukturu koja može biti korisna i ostatku privrede.

Otvara se i pitanje fizičke lokacije podataka. Razvoj ozbiljne domaće infrastrukture ovog tipa mogao bi omogućiti da se dio podataka i digitalnih usluga smješta u BiH ili neposrednom okruženju, umjesto isključivo u velikim evropskim centrima.

To samo po sebi ne znači digitalni suverenitet, ali predstavlja infrastrukturu na kojoj se takve politike mogu razvijati.

Hrvatska već razvija mnogo veći projekat

Koliko se brzo razvija tržište data centara pokazuje i projekat Pantheon AI u susjednoj Hrvatskoj.

Na području Topuskog razvija se veliki data i AI centar čiji bi ukupni kapacitet u konačnoj fazi mogao dostići 1 GW, odnosno deset puta više od 100 MW koliko se trenutno spominje za projekat u Hercegovini.

Hrvatski operator prenosnog sistema HOPS u julu 2026. odobrio je tehničko rješenje za priključenje projekta na elektroenergetsku mrežu.

Za potrebe projekta predviđena je i velika prateća infrastruktura vrijedna više od 500 miliona evra, uključujući oko 280 kilometara novih dalekovoda, trafostanicu od 400 kV, optičku infrastrukturu i puteve.

Primjer iz Hrvatske pokazuje da izgradnja data centra takvih razmjera nije samo tehnološka investicija. Ona zahtijeva velika ulaganja u proizvodnju i prenos električne energije, telekomunikacije i drugu infrastrukturu, ali istovremeno otvara pitanja potrošnje energije, vode i uticaja na životnu sredinu.

Šta još ne znamo o projektu u BiH

Ukoliko projekat AAFS-a bude realizovan u najavljenom obimu, investicija procijenjena na oko 530 miliona evra predstavljala bi jedan od najvećih pojedinačnih tehnoloških projekata u BiH.

Ipak, projekat je još u razvojnoj fazi i brojna važna pitanja ostaju otvorena.

Još nisu poznati konačna lokacija, način snabdijevanja električnom energijom, sistem hlađenja i potencijalna potrošnja vode, tehnološki partneri, rok početka gradnje niti konačan obim i vrijednost investicije.

Iz AAFS-a su za BiznisInfo.ba poručili da će detalje predstaviti kada projekat dostigne odgovarajući stepen zrelosti i budu definisani njegovi ključni tehnički i razvojni elementi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Još jedan ljetni dan

U Republici Srpskoj i FBiH sunčano vijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti. Vjetar je slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 10 i 16, na jugu od 20 do 23, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 29 i 34, na jugu zemlje do 37 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

IZ SARAJEVA U ZVEZDU! Dobio otkaz zbog Mladića, pa potpisao za šampiona!

Mladi golman Veljko Vučetić je dobio otkaz u Sarajevu jer je njegov otac na društvenoj mreži izrazio saučešće generalu Ratku Mladiću.

Mladi golman je tako ostao bez angažmana, ali je uslijedila reakcija šampiona Srbije Crvene zvezde.

Crvena zvezda je odmah reagovala. Čim se pronijela vijest da je dobio ispisnicu, pa još način na koji ju je dobio, sa “Marakane” su riješili da reaguju. – Odgovorni iz Zvezde zvali su odmah porodicu mladog Veljka, bila je srijeda veče. U četvrtak je napravljen konačan dogovor, a porodica je u subotu stigla u Beograd. Smjestili su se u jedan prestonički hotel, sve o trošku Crvene zvezde. U nedjelju su bili gosti na derbiju. Oduševljeni su bili prijemom na “Marakani” – objašnjava izvor za Sportinjo.

Veljko je već odradio trening.

– Treneri kažu da je dobar. Umije da igra nogom, što je za golmana važno, nastaviće da trenira sa svojim uzrastom. Naravno, on ima samo 15 godina, tako da ne može da potpiše ugovor, ali ima pravo da trenira. Roditelji će već sutra da se vrate u Sarajevo po stvari, koje će da donesu golmanu. Možda i on pođe, ali na dan, dva i to je to – zaključuju sa “Marakane”. Tako to život uredi, jedna vrata zatvori, a druga, nekada mnogo veća i lepša otvori. Mladi Vučetić nije mogao ni da sanja pre samo nedelju dana da će ovih dana biti u Crvenoj zvezdi. Na njemu je sada da vredno trenira i izbori se za šansu.

Nastavi čitati

Aktuelno