Connect with us

Politika

KOLIKO JE I ŠTA AMERIKA uložila u Republiku Srpsku od rata do danas

SAD su od 1995. do danas, uložile u BiH više od dvije milijarde dolara. Oko 638 miliona dolara, što je otprilike trećina ukupne pomoći, uloženo je u Republiku Srpsku.

Ovo su podaci koje je Ambasada SAD u BiH, objavila polovinom prošle godine.

Republiku Srpsku su, kažu, pomogli prilikom poratne obnove, a ulagali su i u ekonomiju i podršku gotovo svim opštinama i gradovima.

-Odmah po okončanju rata, vlada SAD podržala je Agenciju za bankarstvo Republike Srpske, da bi stabilizovali i vratili povjerenje građana i građanki u bankarski sistem – navedeno je na zvaničnoj stranici američke ambasade u BiH.

Ističu i podršku poslovnoj zajednici Srpske, kroz tehničku pomoć, obuke, grantove i početni kapital u ključnim industrijama – poput IT sektora, drvno-metalske industrije i turizma.

Podsticali su, kažu, investiranje u kompanije, radi otvaranja radnih mjesta.

-Primjera radi, od 2017. do 2024. godine, USAID program Diaspora Invest podržao je 55kompanija čiji su vlasnici ili suvlasnici dijaspora iz RS s više od 1,7 miliona dolara. Kao rezultat, privatna ulaganja dijaspore premašila su 20 miliona dolara, a otvoreno je više od 920 radnih mjesta.

U periodu 2020. – 2024. godina, USAID Projekt razvoja održivog turizma samo u Republici Srpskoj otvorio je najmanje 140 novih radnih mjesta, obučio više od 3.200 ljudi, podržao više od 670 kompanija, udruženja, proizvođača i NVO, ali i razvijao i promovisao turističku ponudu koja prelazi entitetske granice i dovodi više posjetilaca i prihoda lokalnim zajednicama – istakli su iz američke ambasade u BiH.

Navode i da je uloženo više od 133 miliona dolara u BiH u uklanjanje mina, uništavanje eksplozivnih sredstava i pružanje pomoći preživjelima.

– Ova pomoć uključuje 372 projekta u Republici Srpskoj, putem kojih je uništeno više od 4.000 mina i drugih neeksplodiranih sredstava i očišćeno više od 10 miliona kvadratnih metara zemljišta. Vlada SAD donirala je ključnu opremu za deminiranje Republičkoj upravi civilne zaštite Republike Srpske i osigurala više od 50.000 dolara za medicinsku obuku radi poboljšanja kapaciteta za reakciju u slučajevima prirodnih nesreća i hitnih reakcija – naveli su u američkoj ambasadi u BiH.

Značajna pomoć je, dodaju, pružena i za ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 i jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema za buduće reakcije u hitnim slučajevima.

-U periodu od 1996. do 2002. godine, vlada SAD uložila je više od 37 miliona dolara u obnovu elektrana i dalekovoda, postavljanje ulične rasvjete i obnavljanje elektroenergetske mreže u lokalnim zajednicama idomovima širom Republike Sprske. Od 2002. godine, uloženo je 31 milion dolara u BiH, uključujući devetmiliona na državnom nivou i osam miliona dolara u Republike Srpske, za poboljšanje energetske efikasnosti, jačanje energetske bezbjednosti i bolju energetsku politiku kako bi energetsko tržište BiH postalo konkurentnije.

Primjera radi, USAID je 2023. godine kreirao Digitalni registar obnovljivih izvora energije u Republici Srpskoj, kako bi pomogao praćenje, planiranje i promociju izgradnje energetskih objekata koji koriste obnovljive izvore energije – navode u Ambasadi SAD u BiH.

Treba podsjetiti na još jedan elektronergetski objekat, koji je krajem devedesetih godina otvorila tadašnja američka državna sekretarka Madlen Olbrajt.

Radi se o trafostanici, koja je ključna za napajanje Bijeljine električnom energijom, a koja je finansirana iz tih sredstava.

U znak zahvalnosti Milorad Dodik, tadašnji premijer Republike Srpske, Olbrajtovu je darivao buketom cvijeća.

(BN/Srpskainfo) Foto: Arhiva

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno