Connect with us

Svijet

Koliko još ima “CRVENIH LINIJA” do nuklearnog rata?

Za 1.000 dana i više, koliko rat u Ukrajini traje, predsjednik Rusije Vladimir Putin je neprestano upozoravao zapadne saveznike Kijeva o “potencijalno nuklearnim posljedicama” ukoliko dovedu do eskalacije rata dajući Ukrajini oružje koje je potrebno da se odbrani.

Putinove prijetnje postale su još oštrije ovog mjeseca nakon što je administracija odlazećeg predsjednika SAD Džoa Bajden konačno dala Kijevu odobrenje da koristi američke rakete dugog dometa da gađa ciljeve u Rusiji. Putin je odmah promijenio nuklearnu doktrinu i ispalio novu balističku raketu, koja može da nosi nuklearne bojeve glave na Ukrajinu. Ovu poruku su oni koji podržavaju Ukrajinu shvatili kao jasnu poruku: “Nemojte da me testirate”.

Međutim, skoro tri godine od početka rata, ovakve stvari su ušle u “poznati ritam”. Svaki put kada bi Ukrajina nešto tražila – prvo tenkove, pa borbene avione, pa kasetnu municiju i rakete dugog dometa – njeni saveznici su većali da li da im to daju, strahujući da će doći do eskalacije i isprovocirati Putina da oštro odgovori.

I svaki put, kada bi Zapad konačno prihvatio ukrajinske zahtjeve, one ruske stravične prijetnje se nisu ostvarile. Galamilo bi se jedne ned‌jelje, sljedeće bi sve bilo normalno. Uprkos pojačanim Putinovim pretnjama otkako nova linija pređena, malo je razloga da se vjeruje da će ovaj put biti drugačije, rekli su analitičari za CNN.

Misle da su prozreli Putinovu strategiju

Umjesto toga, oni su rekli da je uznemirena reakcija na nova ovlašćenja data Ukrajini “još jedan primjer uspješne strategije Kremlja da primora Zapad da vidi sukob pod uslovima Rusije”, zbunjujući svaki novi pokušaj Ukrajine da se odupre ruskoj agresiji kao veliku eskalaciju.

Pored ratišta, Kremlj se angažovao u borbi da primora Zapad da se raspravlja iz ruskih premisa, a ne iz sopstvenih, i da “donosi odluke u toj alternativnoj stvarnosti generacije Kremlja koje će omogućiti Rusiji da pobedi u stvarnom svetu”, naveo je Institut za proučavanje rata (ISW), u svom izvještaju u martu.

Katerina Stepanenko, koautor tog izveštaja, rekla je za CNN da je strategija oživljavanje sovjetskog koncepta “refleksivne kontrole”, kojim država nameće lažne izbore svom protivniku, primoravajući protivnika da donosi odluke protiv svojih interesa.

“Uporne zapadne debate i odlaganje vojne pomoći Zapada Ukrajini jasan su primer uspešne refleksivne strategije kontrole Kremlja, koja je Zapad obavezala na samoodvraćanje uprkos rutinskim ruskim eskalacijama rata”, kaže Stepanenko.

Kako piše CNN, ova strategija se mogla vid‌jeti na d‌jelu u četvrtak nakon što je Rusija pokrenula veliki napad na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu. Iako je Putin rekao da je napad “odgovor sa naše strane” na odluku Bajdenove administracije o oružju većeg dometa, Rusiji u prošlosti nije bio potreban izgovor za takve napade.

“Nedavne promene politike zapadnih saveznika Ukrajine – koje su usledile nakon što je Rusija uključila oko 11.000 severnokorejskih vojnika u svoje ratne napore – nije eskalacija kako Kremlj pokušava da je uobliči”, kaže Stepanenko.

“Rusija je pokrenula neprovociranu invaziju na Ukrajinu u punom obimu i rutinski je eskalirala rat da bi održala svoju inicijativu na bojnom polju. Odobrenje upotrebe sistema dugog dometa protiv Rusije konačno omogućava Ukrajini da izjednači svoje sposobnosti“, rekla je ona.

Politika besmisla

Bajdenova administracija poslala je američke vojne taktičke raketne sisteme, ili ATACMS, u Ukrajinu ranije ove godine, ali je postavila stroge uslove o tome kako bi mogli da se koriste: mogli bi da budu ispaljeni na ruske ciljeve u okupiranoj Ukrajini, ali ne i na teritoriji Rusije.

Vilijam Alberki, bivši direktor NATO-ovog Centra za kontrolu naoružanja, razoružanja i neproliferacije oružja za masovno uništenje, rekao je da ova politika nema smisla – i da je od velike koristi za Rusiju.

“Obezbeđujući Ukrajini ATACMS, ali samo dozvolivši joj da udari na delove Ukrajine koje je okupirala Rusija, poslali smo Rusiji poruku: ‘Znate šta? Ako samo pređete nekoliko metara preko te granice, sigurni ste kao kuće'”, rekao je Alberki za CNN.

“Siguran sam da ruski komandanti nisu mogli da se načude svojoj sreći. ‘Hej, ako svoju komandu podignem ovde, dići će me u vazdu, ali ako je postavim samo kilometar dalje biću super? Stvarno? Pa, to je sjajno'”, ironičan je Alberki.

Alberki smatra da je ova politika dovela do ideje da Rusija može da ubije bilo koga bilo gd‌je u Ukrajini.

“Ali, Ukrajina ne može da ubije trupe koje ih zapravo napadaju ako su preko granice, u Rusiji“. Ova ideja je glupost”, rekao je Alberki.

Akcije Ukrajine ostaju u okviru zakona o oružanom sukobu. Kako je ministar spoljnih poslova Poljske Radek Sikorski rekao za CNN u septembru, “žrtva agresije ima pravo da se brani i na teritoriji agresora”.

Pomjeranje crvenih linija

Usred zabrinutih odgovora na prošlonedeljna dešavanja, lako je zaboraviti da je Ukrajina već dugo lansirala domaće bespilotne letjelice na ciljeve izuzetno duboko u Rusiji – i da je već ispalila zapadno oružje na teritoriju koju Kremlj smatra svojom. Odluka da se ispali zapadno oružje malo većeg dometa je razlika u stepenu, a ne u vrsti.

Kijev je više od godinu dana koristio britanske Storm Šedovs za napad na Krim, koji je Rusija okupirala od 2014. Kijevu je mjesecima dozvoljeno da ispaljuje ATACMS na ruske ciljeve u okupiranoj Ukrajini. Po zakonu, Rusija ove teritorije smatra svojim i upozorava na strašne posljedice ako ih Ukrajina gađa zapadnim oružjem.

Od maja, Vašington je takođe dozvolio Kijevu da koristi američke rakete manjeg dometa za gađanje ciljeva u Rusiji preko granice sa sjeveroistočnom ukrajinskom oblasti Harkov. Prije nego što je Džo Bajden dao zeleno svjetlo za tu odluku, Putin je uputio slične nuklearne prijetnje, upozoravajući da bi taj potez mogao da dovede do “ozbiljnih posljedica” za “male i gusto naseljene zemlje”. Nije…

“Iznova i iznova dokazujemo da kada pređete lažnu crvenu liniju – ništa se zaista ne dešava“, rekao je Alberki. Ipak, rekao je da su prijetnje bile dovoljne da spriječe Zapad da Ukrajini da ono što joj je potrebno da se odbrani.

Iako su prijetnje ponovo intenzivirane nakon prošloned‌jeljnih dešavanja, Albukerki je rekao da nema razloga za sumnju da je ovaj put zaista drugačiji. Izgledi za dolazak administracije Donalda Trampa – za koje se dugo pretpostavljalo da je Putinov željeni ishod – znači da je još manje vjerovatno nego obično da će Rusija ispuniti svoje pretnje.

“Rizik da će iznenada učiniti nešto što bi rizikovalo stvarnu intervenciju Sjedinjenih Država ili saveznika u NATO – ili bi suštinski promenilo globalne stavove prema sukobu – relativno je nizak“, rekao je Alberki, prenosi Telegraf.

Related Topics:

Svijet

SAVRŠENA OLUJA ZA PANDEMIJU: Naučnici tvrde da su riješili jednu od najvećih misterija Crne smrti

Crna smrt, jedna od najsmrtonosnijih pandemija u ljudskoj istoriji, koja je izbrisala gotovo polovinu evropskog stanovništva, možda je bila potaknuta kataklizmičkom vulkanskom erupcijom, otkriva nova studija.

Istraživači su, proučavajući godove drveća, uzorke leda s Antarktike i Grenlanda te istorijske zapise, sklopili mozaik koji objašnjava pozadinu ove tragedije, a svoja otkrića objavili su u četvrtak u časopisu Communications Earth & Environment, piše CNN.

Savršena oluja za pandemiju
Autori studije vjeruju da se velika erupcija dogodila oko 1345. godine, otprilike dvije godine prije izbijanja pandemije. Iako lokacija vulkana nije poznata, pretpostavlja se da je bio u tropskom pojasu. Ogromni oblak vulkanskog pepela zamračio je nebo nad Sredozemljem, blokirajući sunčevu svjetlost na nekoliko godina. To je dovelo do pada temperatura i propasti usjeva, pišu autori, prenosi Index.hr.

Suočeni s nestašicom, italijanski gradovi-države poput Venecije i Đenove okrenuli su se hitnom uvozu žitarica iz crnomorske regije kako bi prehranili stanovništvo. Ipak, brodovi koji su prevozili žito nosili su i smrtonosnog slijepog putnika – bakteriju Yersinia pestis, uzročnika kuge. Patogen, koji potiče iz populacija divljih glodara u Srednjoj Aziji, tako je stigao u Evropu i pokrenuo pandemiju koja ju je opustošila.

Smrtonosni teret
“Bakterija kuge inficira buve štakora, koje traže svoje preferirane domaćine – štakore i druge glodare. Nakon što ti domaćini umru od bolesti, buve se okreću alternativnim sisarima, uključujući ljude”, pojasnio je koautor studije Martin Bauch, istoričar s Leibnizovog instituta za istoriju i kulturu istočne Evrope.

“Buve štakora privlače skladišta žitarica i mogu preživjeti mjesecima na žitnoj prašini kao izvoru hrane, što im je omogućilo da izdrže dugo putovanje od Crnog mora do Italije”, dodao je Bauch.

“Nakon dolaska u lučke gradove, žitarice su smještene u žitnice, a zatim preraspodijeljene na manja skladišta ili dalje trgovane.”

Između 1347. i 1351. godine, Crna smrt usmrtila je najmanje 25 miliona ljudi te ostavila duboke društvene i ekonomske posljedice širom svijeta.

Početak Crne smrti u južnoj Evropi

Tragovi u drveću i ledu
Iako se i ranije znalo da su brodovi i trgovina žitom imali ključnu ulogu u širenju Crne smrti, ova je studija prva koja sugeriše da je vulkanska erupcija bila prva domina u nizu događaja koji su doveli do pandemije. “Otkrio sam da se najizraženija glad u 13. i 14. vijeka dogodila upravo u godinama koje su neposredno prethodile Crnoj smrti”, rekao je Bauch. “Zašto Crna smrt stiže tačno 1347. i 1348. godine, barem u Italiji, ne možemo objasniti bez te pozadine gladi izazvane klimom.”

Bauch je sarađivao s Ulfom Büntgenom, profesorom sa Sveučilišta Cambridge, koji proučava godove drveća.

“Govorimo o nečemu što se dogodilo prije 800 godina”, istaknuo je Büntgen. Godovi drveća nude rekonstrukciju klime visoke rezolucije – širi godovi ukazuju na povoljne uvjete, a uži na loše, poput hladnoće.

Analiza je pokazala drastično pogoršanje klime upravo u godinama nakon pretpostavljene erupcije. Büntgen je takođe ispitao podatke iz ledenih jezgri, gdje su pronađeni skokovi sumpora, što je jasan pokazatelj vulkanske aktivnosti.

“Ti su dokazi potpuno neovisni o drveću, a odnose se na vulkansku erupciju”, rekao je.

Rješenje stare zagonetke
Vulkansko porijetlo krize pomoglo bi objasniti i jednu od najvećih zagonetki Crne smrti – zašto su neki dijelovi Evrope izgubili do 60% stanovništva, dok su drugi ostali gotovo netaknuti. “Na primjer, kuga se nije proširila na Rim ili Milano”, rekao je Bauch.

“To su veliki gradovi, ali bili su okruženi područjima za proizvodnju žitarica, tako da nisu morali uvoziti tako hitno kao Venecija i Genova.”

Ova teorija podupire ideju da je Crna smrt bila složen događaj, uslovljen nizom prirodnih, društvenih i ekonomskih čimbenika.

“Mnogo se stvari moralo poklopiti”, zaključio je Büntgen, “a da samo jedna od njih nije bila prisutna, onda se ova pandemija ne bi dogodila.”

Nastavi čitati

Svijet

KIJEVSKE “DALEKOMETNE SANKCIJE”: Ukrajina žestoko udarila na Rusiju, gore luka i rafinerija 700 km od granice

Ukrajinski dronovi sinoć su izveli napade na ključne ruske energetske objekte, pogodivši morsku luku Temrjuk u Krasnodarskom kraju i rafineriju nafte Sizran u Samarskoj oblasti, navodi se u izvještajima, a prenosi Kijev Independent.

Elementi lučke infrastrukture u Temrjuku su oštećeni. Izbio je požar – navodi se u saopštenju, prenosi Interfaks.

Prema preliminarnim informacijama, nema žrtava, a osoblje je evakuisano.

Na terenu su 32 vatrogasca i osam sredstava opreme, a specijalne i hitne službe takođe rade na licu mjesta, navodi se u saopštenju.

Eksplozije u rafineriji 700 km od granice
Iste noći, stanovnici grada Sizrana u Samarskoj oblasti, udaljenog oko 700 kilometara od ukrajinske granice, prijavili su eksplozije u lokalnoj rafineriji nafte. Na društvenim mrežama objavljene su snimci i fotografije koje navodno prikazuju napad.

Gradonačelnik Sizrana, Sergej Volodčenkov, potvrdio je napad dronom na grad, ali nije imenovao pogođene mete. Rafinerija Sizran, otvorena 1942. godine, u vlasništvu je državne tvrtke Rosneft i ima godišnji kapacitet prerade od 8,5 milijuna tona nafte.

Ukrajinske “dalekometne sankcije”
Ovi napadi dio su šire ukrajinske kampanje usmjerene protiv ruske naftne industrije, koja obezbjeđuje ključna sredstva i gorivo za ratne napore Moskve.

Postrojenje u Sizranu i ranije je bilo meta napada.

Kijev za udare na rusku naftnu infrastrukturu više puta koristi domaće dronove dugog dometa, a ukrajinski državni i vojni zvaničnici te napade nazivaju kijevskim “dalekometnim sankcijama”.

Ruska vojska tokom noću uništila 41 ukrajinski dron
Ruska vojska je tokom noći presrela i uništila 41 ukrajinski dron iznad šest regiona Ruske Federacije, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Prema saopštenju, dronovi su uništeni iznad pripojenog Krima, Samarske, Saratovske, Volgogradske, Rostovske oblasti i Krasnodarskog kraja

Nastavi čitati

Uncategorized

VELIKE POPLAVE U GRČKOJ, zatvoreni putevi i škole

Oluja Bajron, koja je pogodila Grčku, izazvala je zatvaranje velikog broja škola, poplave drumova i zatvaranje autoputa Atina-Korint.

Rano jutros, nacionalni auto-put Atina-Korint bio je zatvoren u jednom svom dijelu zbog klizišta i nagomilane vode, prenio je Katimerini.

Obilne padavine dovele su i do poplava drugih puteva, dok je u nekoliko oblasti palo drveće.

U zoru je putem broja 112 poslata poruka stanovnicima Megare i Mandre da se presele iz podruma i prizemlja zgrada na više spratove zbog razvoja poplava.

Kako je navedeno, u stanju pripravnosti su vatrogasna služba, oružane i bezbednosne snage, šumska služba i Mehanizam civilne zaštite regiona.

Nadležne službe Ministarstava zdravlja, infrastrukture i saobraćaja, životne sredine i energetike, rada i socijalnog osiguranja, kulture, kao i ruralnog razvoja i hrane takođe su stavljene u stanje pojačane pripravnosti.

Zbog oluje Bajron koja je pogodila istočne i južne dijelove Grčke, sve škole u regionu Atika, kao i na ostrvu Rodos, danas neće raditi, saopštili su grčki zvaničnici.

“Bezbjednost naše djece je prioritet o kojem se ne može pregovarati. Odlučujemo na osnovu naučnih podataka i ne rizikujemo”, rekao je regionalni guverner Atike Nikos Hardalijas.

On je dodao da je odluka o zatvaranju svih javnih i privatnih, osnovnih i srednjih škola donijeta nakon konsultacija sa civilnom zaštitom i Ministarstvom prosvete.

Odlukom gradonačelnika Rodosa, Aleksandrosa Kolijadisa i na tom ostrvu danas škole neće raditi.

Nastavi čitati

Aktuelno