Connect with us

Svijet

Koliko još ima “CRVENIH LINIJA” do nuklearnog rata?

Za 1.000 dana i više, koliko rat u Ukrajini traje, predsjednik Rusije Vladimir Putin je neprestano upozoravao zapadne saveznike Kijeva o “potencijalno nuklearnim posljedicama” ukoliko dovedu do eskalacije rata dajući Ukrajini oružje koje je potrebno da se odbrani.

Putinove prijetnje postale su još oštrije ovog mjeseca nakon što je administracija odlazećeg predsjednika SAD Džoa Bajden konačno dala Kijevu odobrenje da koristi američke rakete dugog dometa da gađa ciljeve u Rusiji. Putin je odmah promijenio nuklearnu doktrinu i ispalio novu balističku raketu, koja može da nosi nuklearne bojeve glave na Ukrajinu. Ovu poruku su oni koji podržavaju Ukrajinu shvatili kao jasnu poruku: “Nemojte da me testirate”.

Međutim, skoro tri godine od početka rata, ovakve stvari su ušle u “poznati ritam”. Svaki put kada bi Ukrajina nešto tražila – prvo tenkove, pa borbene avione, pa kasetnu municiju i rakete dugog dometa – njeni saveznici su većali da li da im to daju, strahujući da će doći do eskalacije i isprovocirati Putina da oštro odgovori.

I svaki put, kada bi Zapad konačno prihvatio ukrajinske zahtjeve, one ruske stravične prijetnje se nisu ostvarile. Galamilo bi se jedne ned‌jelje, sljedeće bi sve bilo normalno. Uprkos pojačanim Putinovim pretnjama otkako nova linija pređena, malo je razloga da se vjeruje da će ovaj put biti drugačije, rekli su analitičari za CNN.

Misle da su prozreli Putinovu strategiju

Umjesto toga, oni su rekli da je uznemirena reakcija na nova ovlašćenja data Ukrajini “još jedan primjer uspješne strategije Kremlja da primora Zapad da vidi sukob pod uslovima Rusije”, zbunjujući svaki novi pokušaj Ukrajine da se odupre ruskoj agresiji kao veliku eskalaciju.

Pored ratišta, Kremlj se angažovao u borbi da primora Zapad da se raspravlja iz ruskih premisa, a ne iz sopstvenih, i da “donosi odluke u toj alternativnoj stvarnosti generacije Kremlja koje će omogućiti Rusiji da pobedi u stvarnom svetu”, naveo je Institut za proučavanje rata (ISW), u svom izvještaju u martu.

Katerina Stepanenko, koautor tog izveštaja, rekla je za CNN da je strategija oživljavanje sovjetskog koncepta “refleksivne kontrole”, kojim država nameće lažne izbore svom protivniku, primoravajući protivnika da donosi odluke protiv svojih interesa.

“Uporne zapadne debate i odlaganje vojne pomoći Zapada Ukrajini jasan su primer uspešne refleksivne strategije kontrole Kremlja, koja je Zapad obavezala na samoodvraćanje uprkos rutinskim ruskim eskalacijama rata”, kaže Stepanenko.

Kako piše CNN, ova strategija se mogla vid‌jeti na d‌jelu u četvrtak nakon što je Rusija pokrenula veliki napad na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu. Iako je Putin rekao da je napad “odgovor sa naše strane” na odluku Bajdenove administracije o oružju većeg dometa, Rusiji u prošlosti nije bio potreban izgovor za takve napade.

“Nedavne promene politike zapadnih saveznika Ukrajine – koje su usledile nakon što je Rusija uključila oko 11.000 severnokorejskih vojnika u svoje ratne napore – nije eskalacija kako Kremlj pokušava da je uobliči”, kaže Stepanenko.

“Rusija je pokrenula neprovociranu invaziju na Ukrajinu u punom obimu i rutinski je eskalirala rat da bi održala svoju inicijativu na bojnom polju. Odobrenje upotrebe sistema dugog dometa protiv Rusije konačno omogućava Ukrajini da izjednači svoje sposobnosti“, rekla je ona.

Politika besmisla

Bajdenova administracija poslala je američke vojne taktičke raketne sisteme, ili ATACMS, u Ukrajinu ranije ove godine, ali je postavila stroge uslove o tome kako bi mogli da se koriste: mogli bi da budu ispaljeni na ruske ciljeve u okupiranoj Ukrajini, ali ne i na teritoriji Rusije.

Vilijam Alberki, bivši direktor NATO-ovog Centra za kontrolu naoružanja, razoružanja i neproliferacije oružja za masovno uništenje, rekao je da ova politika nema smisla – i da je od velike koristi za Rusiju.

“Obezbeđujući Ukrajini ATACMS, ali samo dozvolivši joj da udari na delove Ukrajine koje je okupirala Rusija, poslali smo Rusiji poruku: ‘Znate šta? Ako samo pređete nekoliko metara preko te granice, sigurni ste kao kuće'”, rekao je Alberki za CNN.

“Siguran sam da ruski komandanti nisu mogli da se načude svojoj sreći. ‘Hej, ako svoju komandu podignem ovde, dići će me u vazdu, ali ako je postavim samo kilometar dalje biću super? Stvarno? Pa, to je sjajno'”, ironičan je Alberki.

Alberki smatra da je ova politika dovela do ideje da Rusija može da ubije bilo koga bilo gd‌je u Ukrajini.

“Ali, Ukrajina ne može da ubije trupe koje ih zapravo napadaju ako su preko granice, u Rusiji“. Ova ideja je glupost”, rekao je Alberki.

Akcije Ukrajine ostaju u okviru zakona o oružanom sukobu. Kako je ministar spoljnih poslova Poljske Radek Sikorski rekao za CNN u septembru, “žrtva agresije ima pravo da se brani i na teritoriji agresora”.

Pomjeranje crvenih linija

Usred zabrinutih odgovora na prošlonedeljna dešavanja, lako je zaboraviti da je Ukrajina već dugo lansirala domaće bespilotne letjelice na ciljeve izuzetno duboko u Rusiji – i da je već ispalila zapadno oružje na teritoriju koju Kremlj smatra svojom. Odluka da se ispali zapadno oružje malo većeg dometa je razlika u stepenu, a ne u vrsti.

Kijev je više od godinu dana koristio britanske Storm Šedovs za napad na Krim, koji je Rusija okupirala od 2014. Kijevu je mjesecima dozvoljeno da ispaljuje ATACMS na ruske ciljeve u okupiranoj Ukrajini. Po zakonu, Rusija ove teritorije smatra svojim i upozorava na strašne posljedice ako ih Ukrajina gađa zapadnim oružjem.

Od maja, Vašington je takođe dozvolio Kijevu da koristi američke rakete manjeg dometa za gađanje ciljeva u Rusiji preko granice sa sjeveroistočnom ukrajinskom oblasti Harkov. Prije nego što je Džo Bajden dao zeleno svjetlo za tu odluku, Putin je uputio slične nuklearne prijetnje, upozoravajući da bi taj potez mogao da dovede do “ozbiljnih posljedica” za “male i gusto naseljene zemlje”. Nije…

“Iznova i iznova dokazujemo da kada pređete lažnu crvenu liniju – ništa se zaista ne dešava“, rekao je Alberki. Ipak, rekao je da su prijetnje bile dovoljne da spriječe Zapad da Ukrajini da ono što joj je potrebno da se odbrani.

Iako su prijetnje ponovo intenzivirane nakon prošloned‌jeljnih dešavanja, Albukerki je rekao da nema razloga za sumnju da je ovaj put zaista drugačiji. Izgledi za dolazak administracije Donalda Trampa – za koje se dugo pretpostavljalo da je Putinov željeni ishod – znači da je još manje vjerovatno nego obično da će Rusija ispuniti svoje pretnje.

“Rizik da će iznenada učiniti nešto što bi rizikovalo stvarnu intervenciju Sjedinjenih Država ili saveznika u NATO – ili bi suštinski promenilo globalne stavove prema sukobu – relativno je nizak“, rekao je Alberki, prenosi Telegraf.

Related Topics:

Svijet

MEDVEDEV “Dok Rusija i SAD traže mir, EVROPA RATUJE DO POSLJEDNJEG UKRAJINCA”

Dok Rusija i Sjedinjene Američke Države pregovaraju o prekidu vatre, Evropa nastavlja da ratuje do posljednjeg Ukrajinca, izjavio je Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije i predsjednik stranke Јedinstvena Rusija.

– Dok Rusija i SAD pregovaraju o okončanju sukoba, frigidna Evropa, predvođena “ludim damama” Ursulom (fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije) i Kajom (Kalas, šeficom evropske diplomatije), aktivno nastavlja rat do posljednjeg Ukrajinca“ – napisao je Medvedev na svom Telegram kanalu. Komentarišući situaciju oko hapšenja Federike Mogerini, bivše šefice evropske diplomatije, pretpostavio je da ona “nije oskudijevala sa novcem” na poziciji ministarke spoljnih poslova ujedinjene Evrope.

– Najzanimljivije je to što je žena koja je obavljala tu funkciju obezbijedila sebi penziju bez ikakvih ograničenja. Očigledno je da je imala malo novca na mjestu ministarke spoljnih poslova ujedinjene Evrope. Sjećam se ove žene, inače je bila mnogo pristojnija od ova dva strašna lopova i rusofoba današnjice: Ursule fon der, naravno, i Kaje Kalas – prokomentarisao je političar.

Izjavio je da njih dvoje ne čekaju penziju, dodajući da je jedna ukrala ludu količinu novca tokom pandemije koronavirusa, a muž druge nepravedno zarađuje na ugovorima sa Rusijom.

Slučaj Mogerini

Evropsko javno tužilaštvo je saopštilo da su Mogerini i Stefano Sanino, direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Persijski zaliv, pritvoreni zbog sumnje da tenderski proces iz 2021. i 2022. godine, vezan za osnivanje diplomatske akademije na Koledžu Evrope, “nije bio fer”.

Optužbe protiv Mogerini i Sanina uključuju prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne, ali je tužilaštvo procijenilo da u njihovom slučaju “nema rizika od bjekstva”, objavili su italijanski mediji.

Ranije danas, Kancelarija evropskog javnog tužioca je saopštila da su Mogerini i Sanino pušteni sinoć nakon što ih je ispitivala savezna policija Zapadne Flandrije.

RTRS

Nastavi čitati

Svijet

KRALJ ČARLS: Spremni smo da sa Njemačkom podržimo Evropu “pred prijetnjom ruske agresije”

Britanski kralj Čarls izjavio je da su Velika Britanija i Njemačka spremne da “podrže Evropu pred prijetnjom dalje ruske agresije”.

Govoreći na državnom banketu u čast njemačkog predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera, kralj je pohvalio zajednički odbrambeni sporazum dvije zemlje, nazvavši ga “jedinstvenim partnerstvom u srcu NATO”, piše Skaj njuz.

Na početku trodnevne državne posete, Štajnmajer je poručio da dvije zemlje “rade zajedno na promociji bezbjednosti i odbrane, jedan pored drugog za slobodnu, mirnu Evropu… uz podršku Ukrajini”, prenosi Tanjug.

Ovo je prva državna posjeta njemačkog lidera Velikoj Britaniji u 27 godina, a oko 160 gostiju prisustvovalo je banketu u dvorani Svetog Đorđa u Vindzoru, gdje je sa strane stajala božićna jelka ukrašena sa 3.000 lampica.

Tokom večeri, kralj se našalio o zajedničkoj ljubavi prema fudbalu, navodeći da “na kraju Nijemci pobjeđuju”.

Štajnmajera i njegovu suprugu Elke Budenbender dočekali su kralj Čarls i kraljica Kamila u Vindzoru.

Njemački predsjednik se takođe sastao sa britanskim premijerom Kirom Starmerom na okruglom stolu poslovnih lidera dvije zemlje, u okviru projekta električnih vozila vrijednog više od 20 miliona evra koji predvodi “Mercedes” i koji će otvoriti 150 radnih mjesta u Northemptonširu i Oksfordširu.

U julu su Njemačka i Velika Britanija potpisale Kensingtonski sporazum, a Starmer je rekao da će zemlje “sarađivati još tešnje”.

On je rekao da su odnosi dvije države u “veoma, veoma jakom položaju” i da je partnerstvo ključno za pitanja poput Ukrajine, migracija, ekonomskog rasta i trgovine.

Štajnmajer će danas položiti cvijeće na grob kraljice Elizabete II u kapeli Svetog Đorđa u Vindzoru, a kasnije će se obratiti parlamentu.

Štajnmajer je doputovao juče u zvaničnu posjetu Velikoj Britaniji.

Na početku trodnevne posjete njemačkog predsjednika britanski kraljevski par je za goste iz Njemačke organizovao svečani vojni doček praćen počasnim plotunom iz 41 artiljerijskog oruđa i vožnju kraljevskom kočijom ulicama gradića Vindzor do ruševine katedrale u Koventriju, bombardovane tokom Drugog svjetskog rata, prenosi londonski Gardijan.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKI RAT ZA NAFTU? Venecuela ima najveće rezerve, Tramp šalje vojsku zbog “droge”

SAD su nagomilele vojsku u Karipskom regionu, dok Donald Tramp najavljuje kopnene napade na “narko-ćelije” u Venecueli. Maduro optužuje Vašington da želi da preuzme kontrolu nad najvećim naftnim rezervama na svijetu.

Izgleda da je Amerika spremna za rat sa Venecuelom, što je predsjednik te zemlje Nikolas Maduro pripisao želji Vašingtona da kontroliše ogromne rezerve nafte u zemlji. Međutim, američki lider Donald Tramp je ponudio Maduru da sa porodicom napusti zemlju prije nego što napad počne, što je ovaj odbio.

Prema Trampovim riječima, ugrožene su narko-trase u regionu Kariba, ali bojazan ostaje: šta ako Amerika zapravo želi blago Venecuele, zemlje sa najvećim zalihama nafte na svijetu?

Čini se da je Tramp nedavno proglasio početak rata i najavio da kreću kopneni udari. Američki predsjednik je poručio da će uskoro početi napade unutar Venecuele, za razliku od dosadašnjih udara na brodove koji navodno prevoze drogu.

“Počećemo te napade i na kopnu. Znamo gdje žive. Znamo gdje su loši momci i uskoro ćemo početi”, izjavio je Tramp, najavljujući udare na narko-ćelije u Venecueli.

Međutim, dodao je da napadi možda neće biti ograničeni samo na Venecuelu, već će ciljati svakoga ko proizvodi ili prodaje drogu koja završava u Americi. Vojska SAD je nagomilala snage i opremu u Karipskom regionu, zbog čega je Venecuela praktično opkoljena.

Glavne narko-trase u Karipskom regionu
Govoreći o narko-rutama u ovom području, koje će se sada možda naći na udaru Vašingtona, sljedeće su najaktivnije:

Kolumbija-Venecuela-Karibi- SAD/Evropa: Narko-karteli često prebacuju kokain iz istočne Kolumbije preko venecuelanske granice, a zatim ga šalju u Dominikansku republiku, Portoriko, Haiti, ili direktno prema SAD (Florida) i Evropi. Ovo je jedna od najvažnijih ruta poslednjih godina
Kolumbija-Pacifik-Panama/Kostarika-Karibi-Meksiko/SAD: Kombinacija pacifičkih i karipskih pravaca. Droga često stiže do Panamskog kanala, gde se potom prebacuje dalje ka Karibima ili sjeverno prema Meksiku
Kolumbija-Ekvador-Galapagos-Centralna Amerika-Karibi: Ruta koja koristi udaljene pacifičke zone kao tranzitne tačke, pa zatim ide prema karipskoj obali Centralne Amerike
Kolumbija- Aruba-Karipske luke: Ova ostrva, blizu venecuelanske obale, ponekad se koriste kao tranzitne tačke ka Trinidadu i Tobagu, Portoriku, Bahamima
Kolumbija-Karipsko more-Bahami-Florida: “Bahamski koridor” je jedna od starijih ruta, ali i dalje aktivna. Koriste se brzi čamci i manje letjeliceVenecuela – zemlja sa najvećim rezervama nafte
Američki Stejt department već nedeljama negira da nafta igra centralnu ulogu u slanju više od desetak ratnih brodova i 15.000 vojnika u Karipski region. Umjesto toga, Trampova administracija insistira na tome da su vojne prijetnje dio američkih napora da zaustave priliv nedokumentovanih migranata i ilegalnih droga iz Venecuele.

Bez obzira na razloge koji stoje iza brzog zaoštravanja situacije na Karibima, ako dođe do promjene režima Nikolasa Madura u Venecueli, najveće rezerve nafte na planeti igraće centralnu ulogu u budućnosti zemlje.

Velike zalihe nafte se uglavnom povezuju sa Bliskim istokom, ali Venecuela leži na 303 milijarde barela sirove nafte, odnosno oko petine svjetskih rezervi.

Venecuela proizvodi oko milion barela nafte dnevno. To je manje od polovine onoga što je proizvodila prije nego što je Maduro preuzeo kontrolu nad zemljom 2013. godine i manje od trećine od 3,5 miliona barela koliko je proizvodila prije nego što je socijalistički režim preuzeo vlast 1999. godine.

Međunarodne sankcije vladi Venecuele i duboka ekonomska kriza doprinijele su padu naftne industrije zemlje, ali uticao je i nedostatak investicija i održavanja.

Vlada SAD je uvela sankcije Venecueli 2005. godine, a prva Trampova administracija je 2019. godine efikasno blokirala sav izvoz sirove nafte u Sjedinjene Države od državne naftne kompanije Petroleos de Venezuela.

Zašto Amerika želi venecuelansku naftu
Sjedinjene Države proizvode više nafte nego bilo koja druga zemlja, ali i dalje moraju da uvoze naftu, posebno onu koju proizvodi Venecuela.

To je zato što SAD proizvode laku, sirovu naftu, koja je dobra za proizvodnju benzina, ali ne mnogo više od toga. Teška, kisela sirova nafta poput one iz Venecuele je ključna za određene proizvode u procesu rafiniranja, uključujući dizel, asfalt i goriva za fabrike i drugu tešku opremu.

Venecuela je u blizini, a njena nafta je relativno jeftina. Većina američkih rafinerija je izgrađena za preradu venecuelanske teške nafte i one su znatno efikasnije kada koriste venecuelansku naftu u poređenju sa američkom.Da li Maduru prijeti svrgavanje
Otvaranje venecuelanske nafte svijetu moglo bi koristiti Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.

“Kada bismo imali legitimnu vladu u Venecueli koja bi vodila proces, to bi otvorilo veću ponudu za svijet, smanjujući rizik od skokova cijena i nestašica nafte. Bilo bi odlično kada bismo mogli da ponovo oživimo venecuelansko tržište nafte”, rekao je za CNN Fil Flin, viši tržišni analitičar u “Price Futures Group”.

Zato mnogi spekulišu da nafta možda igra ulogu u odluci Trampove administracije da izvrši pritisak na Madura. Prošlog vikenda, Maduro je poslao pismo generalnom sekretaru OPEK-a, tvrdeći da Trampova administracija želi da zapleni rezerve nafte njegove zemlje.

Tramp je navodno dao ultimatum Maduru: da odmah napusti Venecuelu sa porodicom, prije nego što je objavio da će vazdušni prostor te zemlje biti zatvoren.

Nastavi čitati

Aktuelno