Connect with us

Svijet

Koliko još ima “CRVENIH LINIJA” do nuklearnog rata?

Za 1.000 dana i više, koliko rat u Ukrajini traje, predsjednik Rusije Vladimir Putin je neprestano upozoravao zapadne saveznike Kijeva o “potencijalno nuklearnim posljedicama” ukoliko dovedu do eskalacije rata dajući Ukrajini oružje koje je potrebno da se odbrani.

Putinove prijetnje postale su još oštrije ovog mjeseca nakon što je administracija odlazećeg predsjednika SAD Džoa Bajden konačno dala Kijevu odobrenje da koristi američke rakete dugog dometa da gađa ciljeve u Rusiji. Putin je odmah promijenio nuklearnu doktrinu i ispalio novu balističku raketu, koja može da nosi nuklearne bojeve glave na Ukrajinu. Ovu poruku su oni koji podržavaju Ukrajinu shvatili kao jasnu poruku: “Nemojte da me testirate”.

Međutim, skoro tri godine od početka rata, ovakve stvari su ušle u “poznati ritam”. Svaki put kada bi Ukrajina nešto tražila – prvo tenkove, pa borbene avione, pa kasetnu municiju i rakete dugog dometa – njeni saveznici su većali da li da im to daju, strahujući da će doći do eskalacije i isprovocirati Putina da oštro odgovori.

I svaki put, kada bi Zapad konačno prihvatio ukrajinske zahtjeve, one ruske stravične prijetnje se nisu ostvarile. Galamilo bi se jedne ned‌jelje, sljedeće bi sve bilo normalno. Uprkos pojačanim Putinovim pretnjama otkako nova linija pređena, malo je razloga da se vjeruje da će ovaj put biti drugačije, rekli su analitičari za CNN.

Misle da su prozreli Putinovu strategiju

Umjesto toga, oni su rekli da je uznemirena reakcija na nova ovlašćenja data Ukrajini “još jedan primjer uspješne strategije Kremlja da primora Zapad da vidi sukob pod uslovima Rusije”, zbunjujući svaki novi pokušaj Ukrajine da se odupre ruskoj agresiji kao veliku eskalaciju.

Pored ratišta, Kremlj se angažovao u borbi da primora Zapad da se raspravlja iz ruskih premisa, a ne iz sopstvenih, i da “donosi odluke u toj alternativnoj stvarnosti generacije Kremlja koje će omogućiti Rusiji da pobedi u stvarnom svetu”, naveo je Institut za proučavanje rata (ISW), u svom izvještaju u martu.

Katerina Stepanenko, koautor tog izveštaja, rekla je za CNN da je strategija oživljavanje sovjetskog koncepta “refleksivne kontrole”, kojim država nameće lažne izbore svom protivniku, primoravajući protivnika da donosi odluke protiv svojih interesa.

“Uporne zapadne debate i odlaganje vojne pomoći Zapada Ukrajini jasan su primer uspešne refleksivne strategije kontrole Kremlja, koja je Zapad obavezala na samoodvraćanje uprkos rutinskim ruskim eskalacijama rata”, kaže Stepanenko.

Kako piše CNN, ova strategija se mogla vid‌jeti na d‌jelu u četvrtak nakon što je Rusija pokrenula veliki napad na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu. Iako je Putin rekao da je napad “odgovor sa naše strane” na odluku Bajdenove administracije o oružju većeg dometa, Rusiji u prošlosti nije bio potreban izgovor za takve napade.

“Nedavne promene politike zapadnih saveznika Ukrajine – koje su usledile nakon što je Rusija uključila oko 11.000 severnokorejskih vojnika u svoje ratne napore – nije eskalacija kako Kremlj pokušava da je uobliči”, kaže Stepanenko.

“Rusija je pokrenula neprovociranu invaziju na Ukrajinu u punom obimu i rutinski je eskalirala rat da bi održala svoju inicijativu na bojnom polju. Odobrenje upotrebe sistema dugog dometa protiv Rusije konačno omogućava Ukrajini da izjednači svoje sposobnosti“, rekla je ona.

Politika besmisla

Bajdenova administracija poslala je američke vojne taktičke raketne sisteme, ili ATACMS, u Ukrajinu ranije ove godine, ali je postavila stroge uslove o tome kako bi mogli da se koriste: mogli bi da budu ispaljeni na ruske ciljeve u okupiranoj Ukrajini, ali ne i na teritoriji Rusije.

Vilijam Alberki, bivši direktor NATO-ovog Centra za kontrolu naoružanja, razoružanja i neproliferacije oružja za masovno uništenje, rekao je da ova politika nema smisla – i da je od velike koristi za Rusiju.

“Obezbeđujući Ukrajini ATACMS, ali samo dozvolivši joj da udari na delove Ukrajine koje je okupirala Rusija, poslali smo Rusiji poruku: ‘Znate šta? Ako samo pređete nekoliko metara preko te granice, sigurni ste kao kuće'”, rekao je Alberki za CNN.

“Siguran sam da ruski komandanti nisu mogli da se načude svojoj sreći. ‘Hej, ako svoju komandu podignem ovde, dići će me u vazdu, ali ako je postavim samo kilometar dalje biću super? Stvarno? Pa, to je sjajno'”, ironičan je Alberki.

Alberki smatra da je ova politika dovela do ideje da Rusija može da ubije bilo koga bilo gd‌je u Ukrajini.

“Ali, Ukrajina ne može da ubije trupe koje ih zapravo napadaju ako su preko granice, u Rusiji“. Ova ideja je glupost”, rekao je Alberki.

Akcije Ukrajine ostaju u okviru zakona o oružanom sukobu. Kako je ministar spoljnih poslova Poljske Radek Sikorski rekao za CNN u septembru, “žrtva agresije ima pravo da se brani i na teritoriji agresora”.

Pomjeranje crvenih linija

Usred zabrinutih odgovora na prošlonedeljna dešavanja, lako je zaboraviti da je Ukrajina već dugo lansirala domaće bespilotne letjelice na ciljeve izuzetno duboko u Rusiji – i da je već ispalila zapadno oružje na teritoriju koju Kremlj smatra svojom. Odluka da se ispali zapadno oružje malo većeg dometa je razlika u stepenu, a ne u vrsti.

Kijev je više od godinu dana koristio britanske Storm Šedovs za napad na Krim, koji je Rusija okupirala od 2014. Kijevu je mjesecima dozvoljeno da ispaljuje ATACMS na ruske ciljeve u okupiranoj Ukrajini. Po zakonu, Rusija ove teritorije smatra svojim i upozorava na strašne posljedice ako ih Ukrajina gađa zapadnim oružjem.

Od maja, Vašington je takođe dozvolio Kijevu da koristi američke rakete manjeg dometa za gađanje ciljeva u Rusiji preko granice sa sjeveroistočnom ukrajinskom oblasti Harkov. Prije nego što je Džo Bajden dao zeleno svjetlo za tu odluku, Putin je uputio slične nuklearne prijetnje, upozoravajući da bi taj potez mogao da dovede do “ozbiljnih posljedica” za “male i gusto naseljene zemlje”. Nije…

“Iznova i iznova dokazujemo da kada pređete lažnu crvenu liniju – ništa se zaista ne dešava“, rekao je Alberki. Ipak, rekao je da su prijetnje bile dovoljne da spriječe Zapad da Ukrajini da ono što joj je potrebno da se odbrani.

Iako su prijetnje ponovo intenzivirane nakon prošloned‌jeljnih dešavanja, Albukerki je rekao da nema razloga za sumnju da je ovaj put zaista drugačiji. Izgledi za dolazak administracije Donalda Trampa – za koje se dugo pretpostavljalo da je Putinov željeni ishod – znači da je još manje vjerovatno nego obično da će Rusija ispuniti svoje pretnje.

“Rizik da će iznenada učiniti nešto što bi rizikovalo stvarnu intervenciju Sjedinjenih Država ili saveznika u NATO – ili bi suštinski promenilo globalne stavove prema sukobu – relativno je nizak“, rekao je Alberki, prenosi Telegraf.

Related Topics:

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Svijet

KINA DRASTIČNO MIJENJA PRONATALITETNU POLITIKU! Uvode porez na kontracepciju

Kina će prvi put poslije trideset godina uvesti porez na dodatu vrijednost na kontraceptivne pilule i sredstva, uključujući kondome, objavio je Blumberg.

Riječ je o najnovijem nastojanju Pekinga da zaustavi pad nataliteta koji, kako navodi agencija, ozbiljno prijeti da uspori ekonomski rast zemlje. Prema revidiranom zakonu o PDV-u, potrošači će ubuduće plaćati porez od 13 odsto na kontraceptive koji su bili oslobođeni dažbina od 1993. godine.

Tada je Kina sprovodila strogu „politiku jednog djeteta“ i aktivno podsticala kontrolu rađanja, što je podrazumijevalo i poreske olakšice za sredstva za planiranje porodice.

Istovremeno, amandmani predviđaju nove podsticaje za buduće roditelje. Od poreza će biti izuzete jaslice i vrtići, kao i ustanove za njegu starijih osoba, usluge podrške osobama sa invaliditetom i aktivnosti povezane sa sklapanjem braka.

Promjene će stupiti na snagu u januaru 2026. godine. Stanovništvo Kine opada treću godinu zaredom. Tokom 2024. rođeno je 9,54 miliona djece, tek nešto više od polovine od 18,8 miliona novorođenih registrovanih prije skoro decenije.

Politika

Nastavi čitati

Svijet

Španija donijela istorijski zakon! KUĆNI LJUBIMCI VIŠE NISU VLASNIŠTVO, NEGO ČLANOVI PORODICE

Španija je upravo usvojila novi zakon po kome se kućni ljubimci smatraju zakonskim članovima porodice, a ne vlasništvom!

Prema pisanju lista “The Patriot – News”, novi španski zakon smatra čovjekove životinjske pratioce bićima koja imaju osjećaj, a ne imovinom, što znači da će se osjećanja i dobrobit kućnog ljubimca uzimati u obzir tokom svih sudskih postupaka u zemlji. Španija je 2022. godine zvanično promijenila svoje zakone tako da se ljubimci više ne tretiraju kao predmeti, a ova promjena već mijenja način na koji sudovi rješavaju sporove, od razvoda do plaćanja dugova. Zvuči jednostavno, ali sada se kućni ljubimci zakonski smatraju osjećajnim bićima sa potrebama, emocijama i sopstvenim mjestom u porodici. Reforma španskog Građanskog zakonika
Odluka španskih vlasti nije bila brza: grupe za zaštitu životinja godinama su insistirale na ažuriranju Španskog građanskog zakonika koji je tretirao životinje isto kao televizore ili kauče. Iako su drugi zakoni u Španiji i širom Evrope već priznavali životinje kao osjećajna bića, Građanski zakonik je zaostajao za tim. Kada je Kongres konačno odobrio reformu decembra 2021. i ona je stupila na snagu početkom 2022. godine, uskladila je pravni sistem zemlje sa načinom na koji ljudi zapravo postupaju sa svojim životinjama.

Reforma španskog Građanskog zakonika zvanično je objavljena u službenim aktima i postala je u potpunosti aktivna. Zakonodavci očekuju da će novi zakon srediti mnogo toga, jer Španija ima visok broj vlasništva nad kućnim ljubimcima, a oko 30.000 bračnih parova sa kućnim ljubimcima razvede se svake godine, ne računajući vanbračne zajednice i nevenčane parove koji se raziđu. Do ovih promjena, samo je registrovani vlasnik imao prednost u sporovima oko starateljstva, a sada sudije moraju da razmotre šta je najbolje za životinju.

Kućni ljubimci na sudu za razvod
Prema novim pravilima, kućni ljubimci tretiraju se sa istom ozbiljnošću kao i drugi članovi porodice kada bračni drugovi krenu svojim putevima. Sudije moraju da razmotre životnu situaciju, finansijsku stabilnost, dnevnu rutinu, pa čak i prisustvo djece. Pošto djeca često imaju jaku vezu sa kućnim ljubimcima, sudovi mogu biti skloniji partneru koji ima primarno starateljstvo nad decom. Ova ideja odvijala se prije nego što je zakon stupio na snagu. Jedan sudija u Madridu dodijelio je zajedničko starateljstvo nad psom nevjenčanom paru koji se rastao. Pas sada provodi mjesec dana sa svakom osobom iz bivše veze i oboje su zakonski odgovorni za brigu o njemu. Slučajevi poput ovog nekada nisu bili neuobičajeni, ali se sad očekuje da budu masovniji.

Zakon takođe sprečava parove da prodaju životinju tokom razvoda, osim ako se oba partnera ne slože. Zajedničko starateljstvo može biti odbijeno kada postoje dokazi o porodičnom nasilju, zlostavljanju životinja ili prijetnjama kućnom ljubimcu. Ako neko pronađe izgubljenu životinju, mora je vratiti vlasniku, osim ako postoje znaci zanemarivanja ili zlostavljanja.

Ukidanje starih pravila o imovini
Jedna od drugih velikih promjena je kraj tretiranja životinja kao imovine. Ljubimci i domaće životinje više se ne mogu zaplijenjivati radi pokrivanja neplaćenih dugova. Zakon o hipoteci propisan je tako da životinje koje se koriste u stočarstvu ne mogu biti uključene u hipoteku.

Drugi dio reforme bavi se time šta se dešava kada neko plati za brigu o povrijeđenoj ili napuštenoj životinji. Ovi troškovi mogu se nadoknaditi čak i kad prelaze vrijednost životinje. Ako kućni ljubimac ugine ili pretrpi ozbiljnu fizičku ili psihološku štetu zbog nekog drugog, vlasnik i svako ko živi sa životinjom može dobiti nadoknadu za emocionalnu štetu.

Advokati koji rade na pravima životinja nazivaju reformu velikim korakom, a mnogi Španci je odobravaju. Neki vjeruju da će ona pomoći u smanjenju broja napuštenih životinja, kojih je oko 200.000 godišnje. Pošto se kućni ljubimci sada prepoznaju kao porodica umjesto kao vlasništvo, ljudi bi morali dvaput razmisliti prije nego što ih se odreknu.

U Španiji i dalje postoje neslaganja oko nekih pitanja dobrobiti životinja, kao što su borbe bikova, ali ova promjena pokazuje da se stavovi prema životinjama mijenjaju.

ATV

Nastavi čitati

Aktuelno