Connect with us

Društvo

KOLIKO KRIVIČNIH PRIJAVA LEŽI U LADICAMA? Ko su to “zaštićeni medvjedi” u pravosuđu Republike Srpske?

Ko su zaštićeni medvjedi u pravosuđu u Republici Srpskoj, postavlja se pitanje nakon što se predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo obrušio na sudije i tužioce, rekavši da Srpska nema ni sud ni tužilaštvo, da tamo rade ljudi isključivo u svom interesu i da u tom sektoru ima najviše korupcije.

Dodik je, govoreći na temu korupcije, otvoreno kazao da pojedini iz Gradske uprave Banjaluka namještaju regulacione planove i slično, a na te priče novinar ga je dočekao pitanjem zašto onda niko nije u zatvoru s obzirom na optužbe koje spominje.

“Zašto neko nije u zatvoru, pitajte tužilaštvo. Nisam ja adresa. Mi u Republici Srpskoj nemamo sud i tužilaštvo, to je posebna izmještena kasta koja radi samo za svoje interese. U sudu i tužilaštvu je najveći oblik korupcije. Ja na to nemam uticaja”, odgovorio je Dodik na pitanje novinara.

A onda je nastavio najavom da Republika Srpska ima mehanizme kako da izađe na kraj s tim.

“Možda ćemo jednog dana donijeti odluku da donesemo zakon o ukidanju suda i tužilaštva Republike Srpske, a nakon pet dana ponovo donesemo odluku o formiranju, a to znači da moramo izabrati novi sastav. Vidjećemo, ima načina da se borimo. Ali najveća korupcija danas je u sudovima i tužilaštvima. Ako nije tako, eto neka me oni proganjaju za ovu tvrdnju”, poručio je Dodik.

Nadalje, tvrdi da se lično od strane pripadnika policije naslušao primjedaba po tom pitanju.

“Imate, na primjer, dokumentovano djelo koje ode kod tužioca, dio neke kriminalne grupe, a tužilac ne odredi ni pritvor. Destimuliše policiju, destimuliše sistem, urušava povjerenje u pravdu. Eto šta oni rade. Kao medvjedi su zaštićeni, jer su ih stranci zaštitili da bi ih privolili sebi”, rekao je Dodik 21. oktobra novinarima u Banjaluci.

A kako smo rekli na početku ovog teksta, ovo nije prvi put da se Dodik obruši na pravosuđe u Srpskoj, s tim da je bilo i slučajeva da se to odnosilo i na BiH.

U martu 2022. godine nije krio razočarenje kada je prijedorsko tužilaštvo oslobodilo osumnjičene koji su privedeni zbog postojanja dokaza da se mogu dovesti u vezu sa ubistvom načelnika tamošnjeg sektora policije Radenka Bašića.

“Razgovarao sam sa mnogim policijskim službenicima. Rekli su da mnoge njihove akcije protiv kriminala padaju jer nemaju adekvatnu saradnju tužilaštva”, rekao je Dodik tada.

Ovdje se možemo podsjetiti i kritika koje je uputio tužilaštvu zbog predmeta “David Dragičević”, a koji nažalost nije riješen ni do danas, gdje je čak tražio da se tužioci “izbace iz svojih kancelarija”. U jednom od komentara tom prilikom je rekao da “naši tužioci nisu odgovorni nikome i da treba pitati javnost da li je zadovoljna ovakvim pravnim sistemom”.

“Tom sektoru (pravosuđe) ne smije ništa policija koja dovede pred njih počinioce raznih kriminalnih djela, za koje bi u svakoj normalnoj zemlji dobili pritvor, a tužioci ih puštaju na slobodu. Kakva je to borba protiv organizovanog kriminala”, rekao je Dodik tada.

Vladimir Kovačević, novinar, kaže da je Dodik djelimično u pravu kada govori o pravosuđu u Srpskoj, i to u smislu da oni često izbjegavaju da rade po službenoj dužnosti. Ali..

“Tužilaštva uglavnom, ako ne i uvijek, izbjegavaju da rade po službenoj dužnosti kada se radi o nekim stvarima u koje su umiješani političari i moćni ljudi”, navodi Kovačević.

Kao primjer svojih tvrdnji Kovačević podsjeća na izjavu Milorada Dodika iz oktobra 2023. kada je prilikom posjete UKC RS rekao da je “poražen činjenicom da je spoznao i vidio ili su mu rekli da se oprema za UKC često usmjerava u privatnu praksu”.

“U konkretnom slučaju niko nije reagovao. Niko nije Dodika zvao da ga ispita na okolnosti njegovih saznanja”, kaže Kovačević.

Brankica Spasenić, novinarka, ističe da rad pravosuđa mora biti amnestiran od političkih, a posebno od pritisaka nosilaca zakonodavne ili izvršne vlasti.

Ipak, i ona s druge strane smatra da dio najnovijih Dodikovih kritika ima osnova.

“Kod nas je vrlo malo otkrivenih djela visoke korupcije, a i oni koji se otkriju, uglavnom se završavaju sporazumima i nagodbama u pogledu visine kazne. Često se radi o novčanoj kazni ili do godinu dana zatvora, a koja biva otkupljena”, kaže Spasenićeva za “Nezavisne“.

Ako se pogledaju optužnice Republičkog javnog tužilaštva, Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, ona kaže da se može vidjeti da se najveći dio odnosi na krivična djela davanje mita.

A ako se zaista vratimo unazad deceniju ili više, upletenost javnih i političkih funkcija u koruptivnim aferama imali smo na primjerima Branislava Zeljkovića u Institutu za javno zdravstvo RS, Nenada Nešića i grupe saradnika u “Putevima RS”, te brojnim drugim.

“Brojni su takvi slučajevi. Koliko krivičnih prijava protiv političara leži po ladicama? Tužilaštva u Republici Srpskoj jednostavno igraju na sigurno, ne žele da se zamjeraju izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i suštinski su među najvećim krivcima za stanje u cjelokupnom društvu”, ističe Kovačević za “Nezavisne”.

Ključno pitanje je, smatra, ko je kriv što nemamo funkcionalno pravosuđe.

“Zašto su nedodirljivi i pojedinci u pravosuđu i mnogi na političkim i ne samo političkim pozicijama?”, pita dalje Kovačević, dodajući da mnogi u Srpskoj raspolažu ogromnim bogatstvom, a da mediji otkrivaju kriminalne i koruptivne afere godinama.

Related Topics:

Društvo

VAŽNA PROMJENA ZA SVE KOJI IMAJU NOVAC NA BANCI: Evo koliko će sada biti zaštićeni depoziti

Osigurani depozit u bankama u BiH od danas iznosi do 100.000 KM po deponentu, objavila je Agencija za osiguranje depozita u BiH.

Upravni odbor Agencije prije sedam dana usvojio je odluku kojom se iznos osiguranog depozita u bankama u zemlji povećava sa dosadašnjih 70.000 KM na 100.000 KM.

– Donošenjem ove odluke Agencija pruža viši nivo zaštite deponentima, aktivno doprinosi jačanju povjerenja u bankarski sektor, kao i cjelokupnoj finansijskoj stabilnosti u zemlji – naveli su iz Agencije.

Ističu da povećanje osiguranog iznosa depozita predstavlja značajan korak u daljem usaglašavanju BiH sa standardima i direktivama EU u oblasti zaštite depozita.

Upravni odbor je na sjednici odlučio i da stopa premije za narednu godinu za banke ostane nepromijenjena u odnosu na 2026, odnosno da se zadrži na 0,26 odsto na godišnjem nivou, prenosi Bl portal.

Nastavi čitati

Društvo

MINIĆ GRAĐANIMA: Više štedite, pa će struja manje poskupiti!

“Zbog aktuelne situacije u našem elektroenergetskom sektoru, apelujem na sve građane da više štede struju, pa će struja manje poskupiti.

‘Elektroprivreda Republike Srpske’ tražila je da struja poskupi za 50 odsto, ali to poskupljenje može biti manje, u zavisnosti od toga koliko građani budu savjesno trošili struju: da li će biti 10, 20, 30 ili 40 odsto, najviše zavisi od vas, dragi građani!“, izjavio je premijer Srpske i budući predsjednik Republike Savo Minić za Javni TV servis.

“Mi smo učinili sve što je do nas da struja ne poskupi mnogo, evo ponovo smo pokrenuli RiTE Ugljevik, što nikako nismo mogli dok nismo otjerali onog Rašida Serdarova koji je htio da pravi novu termoelektranu i hidrocentralu, da bi onda digao cijenu struje u nebesa.

Zato smo mu i dali 300 miliona maraka i rekli: ‘ajd’ sad bježi i ne vraćaj se više! To nas je jeftinije izašlo nego da smo dozvolili da nas nasamari: za koju godinu struja bi bila nekoliko puta skuplja, dok bi on skidao kajmak!“, objasnio je Minić.

“Mi imamo toliko jeftinu struju spram našeg životnog standarda, da su mene mnogi naši ljudi tokom protekle izborne kampanje bukvalno molili: Savo, na ovu skupoću struja je skoro džaba koliko je gorivo, daj nam subvencije da kupujemo električne automobile da se vozimo na struju!

To meni govori da će struja, i kad poskupi, opet biti jeftina spram goriva, a mi ćemo vidjeti u narednom periodu koliko možemo iz budžeta izdvajati za subvencije za električna vozila: em ćemo uštediti na gorivu i biti svoji na svome, em ćemo postati ekološka država.

Znači, čist profit iz čiste energije sunca, vetra i vode koju ćemo pretvoriti u struju i Bog da nas vidi! Zato sad treba da pustimo naše biznismene dobročinitelje da na miru grade solarne elektrane, vjetroparkove i male hidrocentrale, a pravićemo i velike: imaćemo toliko struje da poslije opet može pojeftiniti!

Pa, mi smo u proteklih 20 godina naše vlasti toliko podigli tu proizvodnju da ćemo u narednih 20 godina postati takoreći strujna velesila i moći da se jeftino i grijemo i vozimo na struju, ali do tada moramo da se malo strpimo i više štedimo!“, istakao je Minić.

„Do tada struja mora malo da poskupi, meni je žao što to neki ljudi ne razumiju i što se, recimo, ne zapitaju: šta bi da smo negdje u Africi gdje ljudi nemaju dovoljno vode, a struje nikako, pod svijećama žive? Pa, oni da dođu ovdje i vide sve ovo što smo mi stvorili našem narodu, mislili bi da su bogovi sišli na zemlju i donijeli ovu bladodat!

, naša proizvodnja struje je čudesna, samo zbog toga mi bi’ trebalo da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, što reče nedavno predsjednik Dodik. I da znate, dogodine ću nas prijaviti za tu nagradu, pa ćemo vidjeti da li imaju obraza da nas pogledaju u oči ako nam ne daju Nobela i kako će pokušati da sakriju tu svoju sramotu?!“, poručio je Minić.

Tekst je satiričnog karaktera

Nastavi čitati

Društvo

SEZONA GLJIVA: Stručnjaci upozoravaju da jestive gljive imaju opasne dvojnice

Sezona je gljiva, a prvo pravilo prilikom njihovog branja je naučiti razlikovati jestive od nejestivih.

Ići sa iskusnim gljivarom
Zato početnici u branju gljiva treba da idu sa iskusnim gljivarom, napominju stručnjaci.

Svjetlana Lolić, profesorka na Katedri za mikrobiologiju i biologiju ćelije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, za “Nezavisne novine” pojašnjava da ne postoji posebna karakteristika koju jestiva vrsta ima, a da otrovna nema i obrnuto.

“Bukvalno, mora da se poznaje svaka vrsta. Prvo i osnovno pravilo je ići s nekim ko zna, sa iskusnim gljivarom, a zatim i naučiti koje su otrovne vrste, tj. bitno je da se uvijek prvo upoznate sa otrovnim vrstama koje liče na jestive. Kod nas ljudi obično poznaju pet, šest, pa do desetak vrsta koje su najčešće, najpopularnije i najukusnije”, pojašnjava Lolićeva.

Jestive i otrovne gljive mogu izgledati veoma slično
Iako se, navodi ona, u narodu kaže da svaka jestiva vrsta ima otrovnu dvojnicu, to i nije baš istina, jer ima mnogo njih koje liče jedna na drugu.

“Ako se odlučite da berete, na primjer, blagve, koje su kod nas veoma popularne, morate znati s kojom vrstom je možete pomiješati, ili recimo lisičarke, te naučiti karakteristike te zavodnice, odnosno da znate da se one razlikuju po staništu, jer su veoma slične”, priča ona.

Dodaje da jedne rastu isključivo na panjevima, druge na zemljištu, a razlikuju se i po boji, te po rebrima.

“Lako ih je razlikovati kad imate obje, ali kad naiđete samo na jednu, onaj ko nije iskusan, lako ih može zamijeniti”, kaže Lolićeva.

Otrovni vrganji i opasne zablude berača
Kako kaže, takođe i vrganja ima mnogo vrsta, i jestivih i nejestivih.

“Postoje i otrovni vrganji, a kod nas je najotrovnija takozvana ludara, kako je zovu u narodu. Generalno, ja nikad neću reći da uzmete knjigu ili slike s interneta i da krenete u šumu brati vrganje. Sreća u nesreći sa vrganjima je to što ih nema smrtonosno otrovnih. U najgorom slučaju, to su neki stomačni problemi, dijareja, povraćanja i sl.”, objašnjava ona.

Prema njenim riječima, otrovni vrganj je lako prepoznati po tome što ima crvenu dršku, šešir boje kafe te veoma crvenu donju stranu.

“On se veoma lako razlikuje od ovog klasičnog vrganja, jesenjeg. U narodu se govori: ‘Ako zeleni u presjeku onda nije jestiv’, no, to uopšte nije tačno. Ima i vrganja koji su zeleni i na presjeku, a jestivi su”, navodi.

Koje su kod nas gljive najčešće zastupljene
Lolićeva napominje da su u posljednje dvije godine bile velike suše, što je uticalo i na brojnost gljiva.

“Nikad ranije se nije dešavalo da uđemo u šumu i ne nađemo baš ništa. Evo, sad je palo nešto kiše, pa su se počele pojavljivati. Veliki broj gljiva raste počevši od kraja avgusta, te u septembru i oktobru, a u ovom periodu se javljaju muhare, koje se često zamijene sa blagvom, koja je jedna od najcjenjenijih gljiva na našim prostorima. Bilo je nekoliko slučajeva trovanja ranijih godina, kada su, npr. u Doboju, ljudi brali blagvu, a ubrali su oboljelu puharu”, pojasnila je.

No, napominje da iskusan berač lako može da ih razlikuje, jer jedna ima bijelu dršku i bijele listiće, dok druga ima žutu dršku i žute listiće.

Nastavi čitati

Aktuelno