Connect with us

Društvo

Koliko Republika Srpska troši na obrazovanje?

Javni izdaci za formalno obrazovanje u Republici Srpskoj u 2021. godini iznosili su 518.781.035 KM ili 4,1% BDP-a i manji su za 0,1% u odnosu na 2020. godinu.

Republički zavod za statistiku objavio je podatke o izdacima za formalno obrazovanje u Republici Srpskoj u 2021. godini, dobijene na osnovu sprovedenog istraživanja finansijske statistike obrazovanja.

Prikazani su podaci o javnim izdacima za formalno obrazovanje prema nivoima obrazovanja i izdacima za obrazovne ustanove prema izvorima sredstava, svrsi potrošnje i nivoima obrazovanja.

Od ukupnog iznosa javnih izdataka za formalno obrazovanje, 96,0% bilo je alocirano direktno obrazovnim ustanovama, dok se preostalih 4,0% odnosilo na plaćanja pojedincima/domaćinstvima i privatnim tijelima”.

Od 20.865.242 KM sredstava javnih izdataka, većina plaćanja pojedincima/ domaćinstvima i privatnim tijelima odnosilo se na visoko obrazovanje (51,6%) i osnovno obrazovanje (41,9%).

Ukupno javni, privatni izdaci i sredstva iz inostranstva za obrazovne ustanove u 2021. godini iznosili su 557.878.036 KM ili 4,4% bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Od ukupnog iznosa izdataka za obrazovne ustanove, javni izdaci bili su 89,3%, privatni izdaci 10,3%, a 0,4% su bila plaćanja iz inostranstva.

U strukturi ukupnih izdataka za obrazovne ustanove, izdaci za predškolsko obrazovanje učestvovali su sa 9,3%, osnovno obrazovanje 44,8%, srednje obrazovanje 19,4% i visoko obrazovanje 26,5%.

Ukupni izdaci za formalno obrazovanje prema svrsi potrošnje, koji predstavljaju sumu javnih izdataka, privatnih izdataka, sredstava iz inostranstva za obrazovne ustanove i izdatke domaćinstava za određene robe i usluge izvan obrazovnih ustanova u 2021. godini iznosili su 578.665.423 KM.

Od ukupnog iznosa izdataka za obrazovanje 574.815.021 KM ili 99,3% odnosilo se na tekuće izdatke (materijalne troškove, bruto plate i izdatke domaćinstava za određene robe i usluge izvan obrazovnih ustanova), a 3.850.402 KM ili 0,7% na kapitalne izdatke.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz slabu kišu

Preovladavaće umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. U prvom dijelu dana slaba kiša je moguća u Hercegovini, centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosna. Na planinama slab snijeg. U ostatku dana povremeno slaba kiša ponegdje na jugu. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 14 °C.

Nastavi čitati

Društvo

BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA

Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.

Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.

Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.

U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.

Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.

Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.

Nastavi čitati

Društvo

Minimalna penzija u FBiH 599 KM, u SRPSKOJ TEK 330 KM

Penzije u Federaciji BiH daleko su veće nego u Srpskoj. Tako, isplata novembarske penzije u FBiH kreće u petak, a najniža penzija iznosi 599 KM.

Zagarantovana penzija je 715 KM, dok je najviša 2.996 KM, piše Srpskainfo. Prosječna penzija korisnika samostalne penzije u FBiH iznosi 761 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Srpskoj, minimalna penzija iznosi 330, a prosječna 652 KM.

Prema podacima Fonda za penziono i invalidsko osiguranje Srpske, iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 656, dok je za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija iznosila 981 KM. Iznos najviše penzije za oktobar u Srpskoj je 3.547 KM.

Lider SNSD Milorad Dodid nedavno je obećao da će penzije u Srpskoj od januara biti veće za 6,25%. To znači da će minimalna penzija porasti za 20 KM, a prosječna za 40 KM.

Međutim, i u ovom slučaju, minimalac u Srpskoj biće niži za 250 KM, a prosječna penzija za 70 KM, piše Srpskainfo.

– Penzije u Republici Srpskoj u januaru će biti povećane za 6,25 odsto. Vlada je činila sve da poboljša uslove za penzionere, rađeno je u kontinuitetu, penzije su 26 puta povećane – poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

Međutim, penzioneri u Srpskoj nisu se ovajdili od povećanja penzija, a posebno od onog poslednjeg, u avgustu ove godine, kada su dobili 3%. Tada je minimalna penzija otišla za nepunih 10, a prosječna za nepunih 20 KM.

– Bruka i sramota. Pa, šta može penzioner sa dodatnih 20-20 KM, koliko nam Dodik obećava?! Da se malo bolje najedu on i njegova porodica, i to za samo jedan obrok, i to je to.

Nama su san penzije u Federaciji BiH, što je žalosno. Ogorčeni smo nebrigom vlasti za ovu populaciju – kaže penzioner Stanko V.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno