Connect with us

Svijet

KOLIKO SU USPJELI U TOME? Kada su osnivači SAD usvajali Ustav, htjeli su da ograniče predsjedničku moć

Politički sistem SAD je dizajniran tako da ima zaštitni mehanizam protiv autoritarizma, ali koliko su ovi mehanizmi zaista moćni?

Kada su osnivači Sjedinjenih Američkih Država (SAD) usvajali Ustav, nastojali su da ograniče predsjedničku moć — razbijajući tradiciju monarhije.

Više od 200 godina kasnije, na dan izbora, ove strukture i dalje postoje, a vlada SAD-a je podijeljena na tri grane: zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavna grana obuhvata Kongres, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Senata, dok sudsku granu čini Vrhovni sud i savezni pravosudni sistem. Izvršna grana vlasti, s druge strane, uključuje predsjednika, potpredsjednika i kabinet.

Kada je reč o ulozi predsjednika, on nije samo šef države, već i komandant oružanih snaga.

Predsjednik je takođe odgovoran za sprovođenje zakona koje je usvojio Kongres. U tom smislu, predsjednik se oslanja na pomoć Kabineta, čiji članove on ili ona imenuje.

Ono što mu daje veliku prednost je moć veta na zakone koje usvoji Kongres, mada zakonodavna grana može da poništi ovaj veto sa dvotrećinskom većinom u oba doma.

Dodatno, predsjednik SAD-a ima moć da izda pomilovanja za savezne zločine, potpiše sporazume sa stranim silama (koji moraju biti ratifikovani u Senatu) i donosi izvršne naredbe.

Izvršna naredba je naredba predsednika, iako ove naredbe nisu namijenjene da donose nove zakone ili krše postojeće zakone. Izvršne naredbe mogu se takođe pravno osporiti ako krše Ustav.

Vanredna ovlašćenja
Na temu predsjedničkih ovlašćenja, Donald Tramp je izazvao reakcije kada je sugerisao da će biti “diktator” samo “prvog dana” eventualnog drugog mandata.

Ponovivši razgovor sa novinarkom Fox News, Tramp je rekao: “‘Nećeš biti diktator, zar ne?’ Rekao sam: ‘Ne, ne, ne, osim prvog dana. Zatvaramo granicu, kopamo, kopamo, kopamo. Posle toga, nisam diktator'”.

Tramp je sugerisao da bi samo prešao granicu ovlašćenja da bi stvorio čvrstu granicu između Meksika i SAD-a.

Iako je termin “diktator” možda bio upotrebljen u šali, Tramp je zapravo već pomerio granice predsjedničkih ovlašćenja.

Tokom svog prvog mandata, republikanski kandidat je preusmjerio vojnu pomoć kako bi izgradio dijelove zida na granici sa Meksikom.

Ovo je uslijedilo nakon što je Kongres odbio da odobri tražena sredstva, što je natjeralo Trampa da proglasi vanredno stanje kako bi zaobišao ovu odluku.

Tada su predsjedavajuća Kongresa Nensi Pelosi i senator Čak Šumer u zajedničkom saopštenju rekli da je ovo “pokušaj vlasti razočaranog predsjednika, koji je prešao granice zakona kako bi pokušao da postigne ono što nije mogao da postigne u ustavnom zakonodavnom procesu”.

Savezni apelacioni sud je 2020. godine presudio da je ovaj potez Trampove administracije bio ilegalan.

U drugom primeru, Tramp je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da istraži političkog rivala i trenutnog predsjednika Džoa Bajdena i njegovog sina.

Takođe je pritiskao Ministarstvo pravde da istraži one koje vidi kao političke neprijatelje — uključujući bivšu republikansku zakonodavku Liz Čenej i radnike na izborima.

Američka knjiga sudnjeg dana
Neformalno nazivana “Američka knjiga sudnjeg dana”, Dokumenti za hitnu predsjedničku akciju (PEAD-ovi) sadrže izvršne naredbe, proklamacije i poruke Kongresu koje se pripremaju u očekivanju vanrednih situacija.

Sadržaj ovih dokumenata nije dostupan javnosti ili Kongresu — već se dijeli samo onima kojima je to potrebno da znaju.

Tokom Trampovog prvog mandata, časopis Tajm je izvestio da su ga obavijestili da nacionalno-bezbjednosni timovi nisu željeli da on sazna “pun obim ovih tumačenja predsjedničkih ovlašćenja, bojeći se da bi ih zloupotrebio”, pozivajući se na intervjue sa zvaničnicima nacionalne bezbjednosti.

Takođe je važno napomenuti da su se granice nekažnjivosti za predsjednika SAD-a promijenile od tada.

Početkom ove godine, Vrhovni sud je presudio u korist predsjednika, sa šest prema tri glasa, da predsednici mogu tražiti određeni imunitet od krivičnog gonjenja povezano sa radnjama preduzetim tokom njihovog mandata.

Prema anketi PBS-a iz aprila, samo oko dvoje od deset Amerikanaca je reklo da bi bilo “dobro” da naredni predsjednik može da menja politiku bez upućivanja na Kongres ili sudove.

Ipak, gotovo šest od deset republikanaca reklo je da bi bilo dobro da Tramp ima ovu moć ako bi bio ponovo izabran.

Ako bi Bajden bio ponovo izabran (Kamala Haris još nije bila demokratski kandidat u vreme ankete), četiri od deset demokrata smatraju da bi bilo pozitivno za njega da može djelovati samostalno.

Related Topics:

Svijet

NEPALSKI SCENARIO: “GENERACIJA Z” traži ostavku vlade i u Maroku

Marokanski kolektiv mladih “GenZ 212” zatražio je u četvrtak naveče ostavku vlade, nakon šest dana protesta za bolje zdravstvene i obrazovne usluge koje su obilježili nasilje i smrt tri osobe.

“Pozivamo na raspuštanje aktuelne vlade zbog njenog neuspjeha da zaštiti ustavna prava Marokanaca i odgovori na njihove društvene zahtjeve”, navodi se u saopštenju “GenZ 212” upućenom kralju Muhamedu VI, pozivajući i na “fer sudske postupke” protiv odgovornih za korupciju.

Demonstracije, koje je “GenZ 212” organizovao od prošle subote, uslijedile su nakon protesta koji su počeli sredinom septembra u nekoliko gradova zbog smrti osam trudnica primljenih na carski rez u državnu bolnicu u Agadiru, na jugu zemlje.

“Narod želi zdravstvo i obrazovanje”, skandirale su u četvrtak desetine demonstranata, mašući marokanskim zastavama u trgovačkoj četvrti Agdal u centru prijestonice Rabata.

Demonstracije u Markoku uslijedile su nakon sličnih, masovnih protesta mladih u Nepalu, Indoneziji, Filipinima i na Madagaskaru.

Nemiri u Nepalu doveli su do ostavke premijera, dok je predsjednik Madagaskara u ponedjeljak raspustio svoju vladu u pokušaju da umiri demonstrante.

“Generacija Z” je proteste u Maroku organizovala putem društvenih mreža TikTok, Instagram i platforme Discord.

Oni su počeli u gradu Agadir, sa zahtjevima za bolje obrazovanje i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, prenosi Euronews.

Kao mirne demonstracije proširili su se zemljom na gradove Rabat, Kazablanku, Marakeš, Tanger, Ujdu, Inzegane, Tiznit, Ait Amir i Tarudant.

Nedavno formirani kolektiv “GenZ 212”, čiji su osnivači nepoznati, a koji ima 150.000 članova na platformi Discord, sebe predstavlja kao grupu “slobodne omladine”, bez političke pripadnosti.

Grupa je naglasila da “odbacuje sve oblike nasilja” i pozvala demonstrante “da poštuju mirnu prirodu” pokreta.

Prvi veći incident izbio je kada je policijski kombi udario jednog učesnika protesta, a viralni snimak izazvao je lažne glasine o njegovoj smrti, koje su kasnije demantovane.

Incident je doveo do ozbiljnije eskalacije nasilja koje je u utorak uveče zahvatilo jug zemlje, kada su demonstranti napali policiju i opljačkali prodavnice.

Prilikom napada na policiju maskirani demonstranti gađali su snage bezbjednosti kamenjem i Molotovljevim koktelima.

Takođe, demonstranti su tokom četvrtog dana protesta uzvikivali parolu “Narod hoće pad režima” što je direktna referenca na Arapsko proljeće kada je slogan nastao.

Talas nasilja nastavio se i narednih dana, a noć između srijede i četvrtka obilježili su neredi u Marakešu, tokom kojih su demonstranti zapalili policijsku stanicu.

Istovremeno, u gradiću Lklia na jugu zemlje, demonstranti su pokušali da upadnu u policijsku stanicu kako bi ukrali oružje, na šta je policija odgovorila u samoodbrani i ubila tri demonstranta.

Istovremeno u Kazablanci je održan miran protest na kojem su demonstranti zahtijevali ostavku premijera Aziza Ahanuša i kraj korupcije.

U noći tokom koje je došlo do eskalacije nasilja, kada su maskirani demonstranti napali policiju kamenjem i Molotovljevim koktelima, povrijeđeno je 263 policajaca i 23 civila, dok je uhapšeno više od 400 lica.

Kraljevina, koja će biti jedan od domaćina Svjetskog prvenstva u fudbalu 2030., počela je velike infrastrukturne projekte: izgradnju novih stadiona, proširenje mreže brzih pruga i modernizaciju nekoliko aerodroma.

“Želimo bolnice, ne samo stadione”, slogan je koji se koristi od početka protesta i koji je bio poruka mladih u četvrtak u Rabatu, Kazablanki i Agadiru, prenosi Nova.

“GenZ 212” (212 je pozivni broj za Maroko) tvrdi da djeluje iz “ljubavi prema zemlji i kralju”, u zemlji u kojoj su velike nejednakosti, kako teritorijalne, tako i između javnog i privatnog sektora.

“GenZ 212” je pozvao i na “oslobađanje svih pritvorenih u vezi sa mirnim protestima”.

Nastavi čitati

Svijet

UZBUNA U MINHENU: Letovi otkazani, na hiljade putnika prespavalo na aerodromu

Nešto poslije 22 sata vazdušni saobraćaj na minhenskom aerodromu bio je obustavljen, a brojni letovi otkazani.

Na aerodromu u Minhenubrojni letovi su sinoć otkazani zbog primjećivanja sumnjivih dronova. Mnogi putnici su noć morali da provedu na aerodromu. Aerodrom je jutros ponovo otvoren.

Prema policijskim navodima, nekoliko ljudi je videlo dronove kako lete iznad aerodroma u Minhenu, prenosi Tagešsau.

Nešto poslije 22 sata zbog toga je vazdušni saobraćaj bio obustavljen, a brojni letovi otkazani. Na aerodromu u Minhenu otkazano je 17 letova, što je pogodilo skoro 3.000 putnika. Uz to, 15 dolaznih letova moralo je biti preusmjereno ka Štutgartu, Nirnbergu, Beču i Frankfurtu.

Policija i vatrogasna služba aerodroma postavile su desetine poljskih kreveta u terminalu za tu namjenu.

Potraga za neidentifikovanim letećim objektom
Prema podacima Federalne policije, nekoliko ljudi je prijavilo da su vidjeli dron u blizini aerodroma.

Kasnije je primjećeno njihovo prisustvo i iznad aerodromskog prostora. Da li je u pitanju bio jedan ili više dronova, ostaje nejasno.

Državni i savezni policajci su pratili područje i tragali za letećim objektima i osumnjičenima, ali bez uspjeha. Takođe je raspoređen i policijski helikopter.

Oktoberfest, najveći svetski folklorni festival, nastavlja se do nedjelje u Minhenu. Kao najveći festival na svijetu, privlači milione posjetilaca iz cijelog svijeta. I oni bi mogli biti pogođeni ograničenjima vazdušnog saobraćaja.

Oktoberfest je juče bio zatvoren na pola dana zbog prijetnje bombom.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE RASTU IZ DANA U DAN: Tusk tvrdi da je Evropa već u ratu, dok Putinu poručuje: “Želite da nas testirate, SAMO PROBAJTE”

Stanje u Evropi je alarmantno, a tenzije rastu iz dana u dan. To se može zaključiti po izjavama pojedinih lidera evropskih zemalja, koje su ujedno i članice NATO alijanse, ali i po odgovoru predsjednika Rusije.

Naime, danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da su nedavni upadi dronova u danski vazdušni prostor “samo početak”, dok je njen kolega iz Poljske Donald Tusk otišao korak dalje i istakao da je “Evropa već u ratu”.

Sinoć se oglasio i predsjednik Rusije Vladimir Putin koji je u svom obraćanju istakao da će “odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biti uvjerljiv”.

Frederiksen upozorila Evropu da se spremi za napade
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da su nedavni upadi dronova u danski vazdušni prostor “samo početak”.

U dva velika intervjua za danske novine i “Fajnenšel tajms”, Frederiksen je pozvala Evropu da više razgovara o tome šta nova bezbjednosna situacija znači za kontinent i kako bi trebalo da odgovori na prijetnju.

U oštroj opasci, rekla je da je situacija u Evropi podsjeća na onu u međuratnom periodu 20. vijeka, jer se kontinent suočava sa prijetnjama koje proizilaze iz “pravog rata” u Ukrajini i novog, šireg hibridnog rata koji Rusija vodi protiv nje.

Ideja hibridnog rata je da nas ugrozi, da nas podijeli, da nas destabilizuje. Da se ​​jednog dana koriste dronovi, sljedećeg dana sajber napadi, trećeg dana sabotaža. Dakle, ovo se neće završiti – rekla je ona za FT.

Lider NATO zemlje poručio da je Evropa već u ratu
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je juče da za njegovu zemlju rat u Ukrajini “nije apstrakt” i da se Poljska suočila sa višestrukim pokušajima ilegalnog prelaska poljske granice sa Belorusijom “svakog dana”, sa nekim napadima na njene vojnike, uključujući i žrtve.

– To je naš rat, i ako Ukrajina izgubi, to znači naš neuspjeh – naglasio je poljski premijer u obraćanju na panelu na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu.

Tusk je rekao da su provokacije iz Rusije na Baltičkom moru skoro svakodnevne, dodajući da je Zapad umiješan u “novu vrstu rata” sa Rusijom.

– Dobio sam poruku iz Varšave, imamo još jedan incident sada blizu luke Ščećin… Imamo nove incidente u našem regionu, mislim na Baltičko more, svake nedjelje, skoro svakog dana – rekao je Tusk.

On je u obraćanju upozorio “da Evropa više nije u predratnom periodu, već se suočava sa ratom”.

“Ako Evropa hoće da nas testira – samo neka proba”
S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se sinoć na plenarnoj sjednici 22. godišnjeg sastanka Međunarodnog diskusionog kluba “Valdaj” u Sočiju i tom prilikom je poslao jasnu poruku:

– Ako Evropa hoće da nas testira – samo neka proba!

Naime, Vladimir Putin je, između ostalog, izjavio da u sadašnjoj situaciji u svijetu treba biti spreman na sve i da je “ulog izuzetno visok”.

On je, takođe, naglasio da je samoobmana opasna stvar i da Rusija ne bi trebalo da ignoriše šta se dešava.

– Potrebno je pratiti militarizaciju Zapada. Njemačka planira da ponovo učini svoju vojsku najmoćnijom u Evropi. Mi jednostavno ne možemo da zanemarimo to što se događa, nemamo pravo to da uradimo zbog sopstvene bezbjednosti. Ako žele da testiraju našu odbrambenu sposobnost – neka probaju. Naša istorija je pokazala da je slabost nedopustiva. Moskva je nikada neće ispoljiti, neka to imaju na umu oni kojima smeta to što Rusija postoji. Odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biće uvjerljiv – naglasio je Putin.

Kako je rekao, odgovornost za činjenicu da požar u Ukrajini još nije zaustavljen prvenstveno leži na Evropi.

– Konflikt za sada nismo uspjeli da prekinemo, a krivica za to je na Evropi koja stalno pokušava da ga još više raspali. Ali, dobra volja će ipak pobjediti. Promjene se dešavaju čak i javnom mnjenju Ukrajine – naveo je on, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno