Connect with us

Društvo

Komarica otvoreno: HDZ i HNS ne zanimaju Hrvati u Republici Srpskoj! (VIDEO)

„Majko moja, šta je sada ovo? Kome ja pripadam?

Ne pripadam RS, ne pripadam Mostaru, ne pripadam Banja Luci, ne pripadam Federaciji BiH, ne pripadam Sarajevu, ne pripadam Čoviću, HDZ- u, HNS (Hrvatski narodni savez, op.a). Tugo moja“, govorio je nekada banjalučki biskup Franjo Komarica.

Čovjek i biskup koji je sav rat i poratni period proveo u svom gradu, obavljajući svoju dužnost, među svojim sugrađanima i svojom katoličkom kongregacijom. Najmlađi pomoćni biskup, kojeg je tada, davne 1985. godine lično imenovao Papa Pavao II.
„Ako rukovodstvo Hrvatskog narodnog sabora kaže: nas ne interesuju Hrvati u Banja Luci, nas ne interesuju Hrvati u Posavini, nas ne interesuju Hrvati u Republici Srpskoj, Srednjoj Bosni… Mi nemamo tamo šta tražiti, toga je tako malo- to je strašna rečenica, strašna konstatacija. Oni su sebe omeđili do Kupreških vrata i imaju prava na to. Ali, nemoj zastupati onda mene, ako ti već nije uopće stalo do nas“, ponavljao je biskup Komarica, kandidat za Nobelovu nagradu za mir u intervjuu za federalne medije, naslanjajući bespomoćno glavu na ruku dodajući neprestano „Tugo moja“.

Čovjek i biskup banjalučki, koji je biskup postao 1989. godine, kada je na području biskupije Banja Luka živjelo 200 hiljada Hrvata, dočekao je kraj rata u izolaciji. Kada im se broj sveo na 15 hiljada u biskupiji. U nemogućnosti da i komunicira s njima. Zatočen u sopstvenom domu.

I ko od prvaka u Hrvata, koje je Komarica bespoštedno i kudio i molio za pomoć povratnicima ima šta da kaže?
„Ako nam je Bog dao pravo da živimo u Banja Luci, Kaknju, Varešu, Zenici, Sarajevu… Onda koji je to ovozemaljski Bog kojem se ja moram više klanjati, osim Boga u kojeg ja vjerujem? Bio to pravoslavac, musliman, katolik, svi se mi molimo istom Bogu! I onda se klanjamo ovdje malim zemaljskim bogovima! Nedopustivo je to u Božijim očima, tugo moja….“, završio je svoju emotivnu ispovijest biskup Komarica.

Pokušavajući da pojasni u kojem se stanju nalaze, ne samo katolici, već svi vjernici koji se slučajno ne nalaze u „pravom dijelu“ Bosne i Hercegovine, zaviseći od nečije milosti. Milosti pripadnika svoje nacije i svoje vjere.

Čovjek koji je 1996. godine objavio knjigu „U obrani obespravljenih: izbor iz dokumenata banjalučkog biskupa i biskupskog ordinarijata Banja Luka tijekom ratnih godina 1991. do 1995“, vrlo dobro zna šta priča.

U Republici Srpskoj, prema posljednjem popisu stanovništva, živi 2, 4 posto Hrvats, u odnosu na 20, 66 posto u Federaciji BiH. Zanemariv broj koliko i statistička greška u izbornom procesu. Plus, minus 3%.

Kome se obratiti i kome „moliti“? Nacionalne stranke i stranke sa hrvatskim nacionalnim predznakom što u Sarajevu, što u Mostaru, kao i do sada, gledaju samo broj glasača. U najboljem slučaju, ako zanemarimo iseljenja i masovne migracije poslije popisa, to je 29, 5 hiljada Hrvata, katolika u Republici Srpskoj. Sve skupa, jedna omanja opština u BiH.

I dok nas potresaju afere „malih kuća i malih ovozemaljskih bogova“, koji se bahate uz nacionalni predznak i sa ponosnim predznakom nečega što nisu sami ni stvorili, već rođenjem dobili, pred kim da zavapi biskup Komarica ili prosječan Hrvat, katolik u RS, kojeg je „odbacio“ i Hrvatski narodni sabor?

Da ide Draganu Čoviću, Davoru Čordašu, Josipu Jerkoviću? Prva dvojica i ne žive u RS, drugi „svrati“ da bude potpredsjednik RS u ime hrvatskog naroda.

Dok kalkulišu oko izbornih lista, predizbornih i postizbornih koalicija, raspravljaju ko je „legitimni“ Hrvat, ko nije, koga kako oblatiti, čiji „sporni snimak“ pustiti vjernicima… Prezauzeti su da se brinu pravima običnog čovjeka, bio on Hrvat i katolik ili nešto sasvim drugo.

Nađa Diklić

 

Društvo

VEĆA KAZNA ZA DŽOINT NEGO OBLJUBU DJETETA: Advokat Jokić podsjetio Ministarstvo pravde na nerazmjernost zakona u RS

Advokat Aleksandar Jokić iz Banjaluke pokrenuo je inicijativu za izmjenu Krivičnog zakonika Republike Srpske, predlažući smanjenje kazni za krivično djelo omogućavanja uživanja opojnih droga.

On smatra da kazne treba da odgovaraju stvarnoj štetnosti i društvenoj opasnosti djela, naglašavajući paradoks trenutne regulative.

Prijedlog je prvi put predao tokom mandata bivšeg ministra pravde Miloša Bukejlovića. Međutim, Vlada RS na sjednici održanoj 4. jula prošle godine utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, ali se Jokićeva inicijativa tada nije našla među predloženim izmjenama, što u praksi znači da i dalje ostaje veća kazna za “počastiti prijatelja džointom” nego za djela poput obljube djeteta ili navođenja djeteta na snimanje pornografije.

Sada je Jokić podsjetio aktuelnog ministra pravde Gorana Selaka na ovu inicijativu i ponovo predložio izmjene člana 208. KZ RS, koji se odnosi na omogućavanje uživanja opojnih droga:

Kazna za osnovni oblik djela, umjesto od jedne do osam godina, predlaže se do tri godine zatvora.

Kazna za kvalifikovani oblik djela, koji uključuje više lica ili djelo izvršeno u obrazovnim i sličnim ustanovama, predlaže se od jedne do osam godina, umjesto sadašnjih dvije do dvanaest godina.

Jokić ističe da se predložene izmjene odnose na situacije u kojima su svi učesnici punoletni i djeluju dobrovoljno, dok bi omogućavanje uživanja maloljetnicima ili uz prisilu ostalo kvalifikovani oblik djela.

On navodi da bi smanjenje kazni bolje uskladilo društvenu štetnost djela i proporcionalnost sankcija, te rasteretilo pravosudni sistem – osnovni sudovi bi rješavali ove predmete, dok bi okružni i Vrhovni sud RS imali manje opterećenja.

U svom obrazloženju advokat podsjeća na paradoks: trenutno zakon propisuje strože kazne za omogućavanje uživanja opojnih droga među punoljetnim osobama nego za neka ozbiljnija krivična djela. Jokić naglašava da bi izmjene bile korisne za građane, društvo i pravosudni sistem, a istovremeno zadržale krivičnu sankciju za djela koja nose stvarnu opasnost i štetnost.

Nastavi čitati

Društvo

HRVATSKA UVODI POTPUNU ZABRANU: Kako se škole u Srpskoj bore sa mobilnim telefonima?

Nakon što je najavljeno da će Hrvatska da uvede potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona u osnovnim školama i za vrijeme odmora, direktori obrazovnih ustanova u Republici Srpskoj ističu da je ova praksa već zaživjela u nekim osnovnim školama.

Prema prijedlogu hrvatskih nadležnih institucija, izmijeniće se Pravilnik o kriterijumima za izricanje pedagoških mjera, gdje će se korištenje telefona na nastavi i izvan nje postrožiti na način da će se tretirati kao neprihvatljivo ponašanje.

Stanje s korištenjem mobilnih telefona u školama širom Republike Srpske je šaroliko. No, većina direktora je za to da se takođe uvede strože tretiranje korištenja telefona u obrazovnim ustanovama i oko njih.

Kako je za “Nezavisne novine” rekao Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije i direktor OŠ “Vuk Stefanović Karadžić”, i oni su tražili da se usvoji potpuna zabrana upotrebe telefona.

“Mi smo donijeli internu odluku, a na prijedlog Savjeta roditelja, školski odbor usvojio je da ide potpuna zabrana upotrebe mobilnog telefona, mada djeca to teško usvajaju”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, ako đaci u školi koriste telefon, odmah im bude oduzet.

“Meni se donosi kao direktoru, te roditelj mora lično da dođe da preuzme telefon, a pritom se učeniku izriče i vaspitno-disciplinska mjera”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, nije samo problem upotreba telefona u školi te i kod roditelja treba da se razvije svijest da i oni moraju da kontrolišu kako djeca i u kojoj mjeri koriste mobilni telefon.

Pojasnio je da na današnju djecu ni sankcije, ali ni nagrade ne utiču previše.

Kako je rekao, na odluku o potpunoj zabrani mobilnih telefona odlučili su se nakon što su krajem prošle godine među osnovcima vladali opasni TikTok izazovi.

“Nadam se da će se u nekom narednom periodu usvojiti neki zakon o potpunoj zabrani telefona u školama”, zaključio je Blagojević.

I Zdravko Budimir, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Prijedor i direktor OŠ “Desanka Maksimović”, ističe da oni unazad nekoliko godina imaju potpunu zabranu korištenja mobilnih telefona.

“Prilikom dolaska učenika u školu uzimaju se telefoni od đaka i stavljaju se u ormariće i djeci se daju kad se završi posljednji čas za taj dan”, kazao je Budimir i istakao da djeca tokom odmora nemaju pristup mobilnim telefonima.

Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije i direktor OŠ “Sveti Sava”, ističe da je svaka škola napravila interni pravilnik u kojem je precizirano korištenje mobilnih telefona.

“Što se tiče naše škole, učenici ne mogu da koriste telefon na nastavi, ali mogu za vrijeme odmora”, kazao Popržen i istakao da niko ne može zabraniti upotrebu korištenja mobilnih telefona.

Da li potpuna zabrana ima efekta, komentarisao je i sociolog Vladimir Vasić, koji kaže da djeci treba razgraničiti slobodno vrijeme od obaveza, cijeneći da potpune zabrane nisu efikasne.

“A to je da se mobilni telefoni ne bi smjeli koristiti tokom nastave, ali tokom odmora i njihovih slobodnih aktivnosti sigurno da da”, kazao je Vasić i istakao da je poenata na koji način se koriste mobilni telefoni.

“Mobilne telefone ne treba da koriste u svrhu destruktivnog ponašanja, nego da ih koriste primjereno njihovom uzrastu”, kazao je Vasić.

Kako je rekao, težište problema treba tražiti u porodici.

“Roditelji su ti koji djeci kupuju mobilne telefone, oni su ti koji vrše ili ne vrše nadzor nad upotrebom mobilnog telefona”, kazao je Vasić.

I Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Federacije BiH i Kantonalni odbor u KS ponovo su zatražili od nadležnih da uvedu zabrane korištenja telefona u školama.

Kako je navedeno, Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja KS u prethodnom periodu više puta se obraćao s inicijativom zabrane upotrebe mobilnih uređaja tokom trajanja redovne nastave, ali taj cilj do danas nije ostvaren.

Sugerišu i da izuzetak od zabrane mogu biti samo situacije kada je upotreba mobilnog telefona neophodna iz zdravstvenih, edukativnih i drugih opravdanih razloga.

“Mnoge zemlje donijele su propis kojim se zabranjuje upotreba mobilnih telefona u školama, ovim putem podnosimo inicijativu i pozivamo vas da zajednički radimo i djelujemo za dobrobit djece/učenika i da ih na ovaj način sačuvamo od negativnih utjecaja moderne tehnologije”, zaključuje se u pismu Sindikata koje je upućeno Nihadu Uku, premijeru Kantona Sarajevo.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano, krajem dana u Krajini jači vjetar

U BiH se očekuje sunčano vrijeme uz promjenljivu oblačnost, a krajem dana u Krajini jači vjetar.

Ujutru će biti pretežno vedro i hladno, na sjeveru Hercegovine uz malu do umjerenu oblačnost. Oko rijeka i po kotlinama prolazna jutarnja magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće toplije i pretežno sunčano uz promjenljivu oblačnost. Krajem dana u Krajini će duvati jači vjetar, uz naoblačenje koje će se do narednog jutra širiti ka svim krajevima, pa ponegdje na jugu može pasti i po koja kap kiše. Duvaće slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha od četiri do 10, na jugu do 12, a dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno