Connect with us

Društvo

KOME OSTAVI DIJETE? Ljetnji raspust izaziva glavobolju mnogim roditeljima!

Kako se približava ljetni raspust, mnogim roditeljima mlađih osnovaca u Srpskoj taj period donosi veliku brigu jer se pitaju kome ostaviti dijete na čuvanje.

Kako produženi boravak u školama ne radi do septembra, jedino im preostaje da mališane upišu u privatne produžene boravke.

Iako oni često nude kvalitetne aktivnosti, socijalizaciju i sigurnost, za mnoge porodice predstavljaju ozbiljan finansijski teret, jer se njihova cijene kreće od 330 pa do 410 KM na mjesečnom nivou.Iz produženog boravka “Školarac” Banjaluka kazali su da je kod njih trenutno upis u toku.

– Sad imamo mali odliv djece koja su prerasla boravak, ali veći je priliv djece – kazali su iz ovog produženog boravka.

– Uglavnom se radi o mališanima koji su završili prvi ili drugi razred pa roditelji nemaju gdje sa djecom, a moraju na posao – kazali su iz ovog boravka.

Dodali su da boravak na mjesečnom nivou košta 410 KM.

– Mi sa djecom koja borave kod nas imamo kreativne radionice, idemo na izlete, tako da na kreativan način provodimo vrijeme – dodali su iz ovog boravka.

Iz produženog boravka “Štrumfovi” Banjaluka kazali su da je cijena 380 maraka na mjesečnom nivou, te da su u tu cijenu uključeni doručak, ručak, ali i odvođenje i dovođenje djece iz škole.Dodaju da, što se tiče ljetnog perioda, imaju puno aktivnosti i učenja.

– Imamo kreativne radionice, sportske aktivnosti, pripremu za školu za predškolce, izlete i puno druženja – kazali su iz ovog produženog boravka.

Da je svake godine sve više potrebe za produženim boravkom kažu i u Bijeljini, te dodaju da roditelji traže razne načine gdje sa djecom u ljetnim mjesecima.

Iz Kluba za djecu “Kolibri” Bijeljina ističu da je zainteresovanost za produženi boravak poprilično velika.

– To su uglavnom naša djeca koja su to od jaslica i ostaju i produženom boravku – kazali su iz ovog kluba za djecu i dodali da cijena na mjesečnom nivou iznosi 330 KM.

Kažu da zaposleni roditelji moraju negdje da ostave manju djecu ako nisu tu baka i deda da im pomognu.Iz Kluba za djecu “Bajka” Bijeljina kazali su da trenutno nemaju produženi boravak, ali da od avgusta počinju s radom.

– Imamo veliko interesovanje, ali i potrebu za organizovanjem produženog boravka. Mislim da roditelji muku muče gdje sa djecom u tom periodu. Jako su mala da bi ostala kod kuće sama, pa se roditelji na razne načine dovijaju kako i ko da ih čuva – ističu iz ovog kluba za djecu.

Banjalučanka Lidija Popović, majka djevojčice koja završava drugi razred, ističe da njena djevojčica dvije godine ide u produženi boravak u sklopu škole, ali da su u ljetnim mjesecima prinuđeni da plaćaju privatni.– Suprug i ja radimo od osam do četiri, a nemamo nikoga da nam čuva kćerku. Mala je da bismo je ostavili samu, tako da smo već sad počeli da tražimo gdje da je upišemo, u koji produženi boravak – kazala je ona.

Ističe da se cijene u gradu kreću od 350 do preko 400 maraka, što, kako kaže, nije mala stavka u njihovom budžetu.

Nezavisne novine

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama je pravi jesenji, kišni dan…

U nedjelju, 26. oktobra, biće pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima.

“Više padavina ponegdje na jugu i sjeveru zemlje. Vjetar slab do umjeren na sjeveru istočni i sjeveroistočni, a u ostalim područjima južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od sedam do 13, na jugu do 15, a dnevna od 13 do 19, na jugu do 21 °C”, rečeno je iz FHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

OD SREĆKOVE DUNJEVAČE I UNA MIRIŠE: “Velika je moja ljubav prema rakiji”

Književnik i glumac Srećko Marčeta iz Novog Grada, osim nastupa na pozorišnoj sceni, ili na književnim manifestacijama, uspješan je proizvođač rakije.

Na “Čuruškoj rakijadi” u Bačkoj, dobio je srebrnu medalju za lozovaču. Prethodno je Marčeta dobio još nekoliko nagrada za dunjevaču, šljivovicu, jabukovaču, krušku i još neke vrste rakije.

“Ne proizvodim velike količine ali se trudim da rakija bude kvalitetna. Posjedujem mali voćnjak i mali rakijski kazan. Jedino je velika moja ljubav za rakiju, kojom najradije dočekujem prijatelje i poklanjam kao miloštu”, pohvalio se Marčeta koji, pored rakijskog kazna ili u voćnjaku, ima najplodniju inspiraciju za svoje glumačke uloge, romane i pjesničke zbirke. Tako je i sada, kada peče rakiju:

“Sada imam status penzionera pa prema tome i najviše vremena za ove poslove. U voćnjaku, pored Une, boravim od proljeća do jeseni. Nekada je to sat, pola dana, ili samo šetnja između voćki, kako bih provjerio u kakvom su stanju, da li ih treba orezati, prihraniti, zaliti tokom ljeta. Ugođaj kojem mi voćke podare, neopisiv je i veoma inspirativan”,

Kada plodovi provre u kacama, kao sada, to je znak da je vrijeme za rakiju.

“To mi je zadovoljstvo na kraju sezone, rezultat rada većim dijelom godine. Kada rakija proteče, čini mi se da cijeli kraj zamiriše. I Una koja protiče pored moga voćnjaka i kuće, ispred koje rakiju pečem i uživam, čini mi se da na dunjevaču miriše”.

Šta kažu prijatelji, komšije, kada dođu na čašiću ljute, pitamo Srećka.

“Njima nije jasno da, ovako mali kazan proizvodi dobru rakiju. Ne znaju da nije formula u veseloj mašini nego u znanju domaćina. A kada se to uklopi i usaglasi, sreći nigdje kraja”.

Nastavi čitati

Društvo

HRANA I DALJE NAJVEĆE OPTEREĆENJE: Prosječna plata pokriva tek nešto više od pola POTROŠAČKE KORPE

Sindiklana potrošačka korpa u Republici Srpskoj za mjesec septembar 2025. godine iznosila je 2.774,61 KM, dok je prosječna neto plata od 1.557 KM pokrivala samo 56,12 odsto troškova života, saopšteno je iz Saveza sindikata Republike Srpske.

Potrošačka korpa obuhvata troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

Prema podacima sindikata, porodice u Republici Srpskoj su u septembru najviše novca trošile na prehranu – 1.277 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 674 KM, za prevoz 226 KM, dok je nabavka odjeće i obuće koštala 228 KM. Za tekuće održavanje domaćinstva u septembru je bilo potrebno izdvojiti 162 KM.

Prosječna neto plata isplaćena u septembru bila je veća za 2 KM u odnosu na avgust 2025. godine, ali i dalje nije dovoljna da pokrije ni dvije trećine potrošačke korpe.

Najveća prosječna plata isplaćena je u oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti i iznosila je 1.992 KM, dok je najniža zabilježena u građevinarstvu, gdje je prosječna zarada iznosila 1.218 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno