Mladi poljoprivrednik iz Kuzmina, Strahinja Živanović, gaji nesebičnu ljubav prema konjima. Za sada ima pet konja o kojima sam brine, ali njegovo gazdinstvo čine i druge životinje. Pa, iako uporedo gradi muzičku karijeru, svojim primjerom pokazuje da mladi ipak vide prosperitet u životu na selu.

Strahinja Živanović iz Kuzmina jedan je od najmlađih poljoprivrednika u Sremu. Otkako je sa 15 godina kupio prvo ždrebe, počeo je da gaji ljubav prema konjima o kojima i danas iz hobija brine. Kako kaže, upravo su oni uslovili njegov ostanak na selu.

– Ono što mene veže za selo, to su najviše konji i mislim da je danas rijetkost da mladi ljudi uopšte drže konje, da ih oni vezuju za selo i seoski život. Sve što radim u poljoprivredi, radim najviše zbog konja. Pružaju mi veliku ljubav i bez njih nijedan dan ne bi bio isti – kaže Živanović.

Pored konja, u ovom gazdinstvu može se vidjeti mnoštvo domaćih životinja koje čine pravi seoski ambijent. Strahinja navodi da je ovo upravo njegova oaza mira i zadovoljstva koju ne bi mijenjao za gradsku sredinu.

– Jako je teško u današnje vrijeme da mlad čovjek ostane na selu. Posao i sve ostale životne potrebe ga vuku iz tog sela i nerazumijevanje ovog svijeta – svi misle da mladi ljudi treba da idu u grad, da tamo traže posao i nađu sreću, međutim, ja mislim da treba baš obrnuto da bude, da živimo jedan zdrav i normalan život. Grad nije daleko, a selo uvijek nedostaje u pogledu zdravlja, mira, zadovoljstva. Možda nije uvijek na selu sve idealno, ali je zato lijepo i zanimljivo – dodaje Strahinja.

Ipak, pored poljoprivrede, Strahinja tendenciozno razvija svoje talente i u muzičkim sferama.

Kao solista tamburaškog orkestra navodi da je, uprkos brojnim državama i kulturama sa kojima se susretao uporište za svoj mir uvijek pronalazio upravo na selu i svojim konjima, piše Radio-televizija Vojvodine.

Pojedine lokalne zajednice u Republici Srpskoj iskoristile su nove zakonske odredbe i povećale visinu boravišnih taksi koje su sada veće nego na crnogorskom primorju gdje iznose jedan evro.

To im je omogućilo Ministarstvo trgovine i turizma RS kroz izmjene i dopune Zakona o boravišnoj taksi gdje je utvrđen viši raspon cijena.

Primjera radi, ranije je boravišna taksa mogla biti od pola do dvije marke, a izmjenama zakona taj raspon je povećan na iznos od 1,5 do tri marke.

Turistička mjesta su u još boljoj poziciji jer im je dozvoljeno da usvoje visinu takse od tri do četiri marke. Prethodno im je limit bio tri KM.

Trenutno ovaj status imaju Laktaši, Trebinje, Istočno Sarajevo i Banjaluka.

Mogućnost da prihoduju više, juče je iskoristila Gradiška, gdje su odbornici na sjednici izglasali da taksa ubuduće sa 1,5 KM po noćenju poraste na 2,5 KM.

„Predloženim izmjenama osigurava se ekvivalentnost između pruženih usluga i plaćene boravišne takse“, navodi se u odbrazloženju odluke.

Sličnu odluku pripremili su za narednu skupštinu grada i u Prijedoru. I u ovoj lokalnoj zajednici gosti će ubuduće plaćati 2,5 KM po noćenju.

Izmjene zakona će im, kako navode donijeti veće prihode u gradsku kasu, a samim tim i gradskoj turističkoj organizaciji.

Inače, oni po ovom osnovu ove godine očekuju prihod od 30.000 KM.

U Ministarstvu trgovine i turizma navode da su izmjene zakona urađene u saradnji sa privrednom i akademskom zajednicom, te da ih je potom u redovnoj proceduri, usvojila Narodna skupština Republike Srpske.

„Ovim izmjenama zakona je, između ostalog, povećan zakonski obuhvat obveznika plaćanja i raspon visine boravišne takse, a sve u cilju kreiranja uslova za dodatni rast turizma u Srpskoj, adekvatnije praćenje turističkih pokazatelja u borbu protiv sive ekonomije, koja je prisutna u ovoj oblasti“, kazali su oni.

Napominju da odluku o visini boravišne takse i dalje donosi jedinica lokalne samouprave uz prethodno pribavljeno mišljenje Privredne komore Republike Srpske.

„U Republici Srpskoj visina boravišne takse nije mijenjana od 2011. godine, te je predložena izmjena bila neophodna kako bi se omogućila apsorpcija inflatornih kretanja na tržištu, kako se ne bi ugrozio obim i kvalitet proizvoda i usluga koji se pružaju namjenskim trošenjem sredstava od boravišne takse“, navode u resornom ministarstvu.

Tvrde i da će se novim zakonskim rješenjem spriječiti eventualne zloupotrebe od pojedinih lokalnih zajednica koji nisu blagovremeno stavljale na raspolaganje doznačena sredstva od boravišne takse turističkim organizacijama.

(Capital)

Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prošle godine su prijavljena 43 osobe oboljele od polno prenosivih bolesti, i to od sifilisa, hlamidije, te HIV-a.

No, u poređenju sa 2023. godinom, bilježi se pad broja prijavljenih slučajeva, s obzirom na to da je u 2023. godini prijavljeno ukupno 77 oboljelih od navedenih bolesti, potvrdili su za “Nezavisne” iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

“Neke od najčešće prijavljivanih polno prenosivih bolesti u protekloj godini su bile hlamidijaza, i to 11 oboljelih, od sifilisa je oboljelo njih 13, a od HIV infekcije 10, dok je od AIDS-a bilo njih sedam, s tim da oboljelih od gonoreje nije bilo”, navela je Marina Jelen Šibarević, specijalizant epidemiologije u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

Istakla je da se najveći pad u broju prijavljenih slučajeva bilježi kod hlamidijaze, dok je broj oboljelih od sifilisa, gonoreje, HIV infekcije i AIDS-a približno isti tokom protekle dvije godine.

Kako je kazala, kada je u pitanju uzrasna i polna struktura stanovništva koja obolijeva od najčešćih polno prenosivih bolesti, primijećeno je da su kod HIV infekcije i AIDS-a češće obolijevali muškarci iz MSM populacije i biseksualne orijentacije, a bolest se uglavnom otkrivala u srednjoj životnoj dobi.

“Tokom 2023. godine prijavljeno je 11 HIV pozitivnih osoba, i to devet muškaraca i dvije žene, te osam oboljelih od AIDS-a, tj. šest muškaraca i dvije žene. Tokom iste godine, zabilježen je i jedan smrtni slučaj usljed komplikacija izazvanih AIDS-om.

U 2024. godini prijavljeno je 10 HIV pozitivnih osoba, i to devet muškaraca i jedna žena, te sedam oboljelih od AIDS-a, a sve su bili muškarci. Nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda od navedenih bolesti tokom 2024. godine”, dodala je ona.

Pojasnila je da, kada su u pitanju bolesti kao što su HIV i AIDS, u našem društvu i dalje postoji stigma i diskriminacija prema oboljelim osobama, što negativno utiče na blagovremeno javljanje, otkrivanje i tretman bolesti, čemu pored zdravstvenog sektora i društvo u cjelini treba posvetiti posebnu pažnju i dodatne napore.

“Kao i većina bolesti iz ove grupe, prijavljeni, odnosno otkriveni predstavljaju samo vrh ledenog brijega, dok veći broj lica ostaje skriven, odnosno neprijavljen. Postoji vjerovatnoća da je realno obolijevanje od ovih bolesti daleko veće, ali zbog prisutnosti stigme i diskriminacije, kao i kulturoloških razloga, ova grupa bolesti se neredovno i nedovoljno prijavljuje od strane zdravstvenih službi”, kazala je Jelen Šibarevićeva.

Arnela Cerić Banićević, specijalista ginekologije i akušerstva u Univerzitetskom kliničkom centru RS, za “Nezavisne” kaže da se nakon dugo godina ponovo susreću sa gonorejom i sifilisom kod pacijentkinja.

“Uzrok sigurno jeste u promiskuitetu i izboru partnera. Dokaz za povećanje ili pojavljivanje takvih infekcija jeste uvrštavanje analiza za njihovu detekciju u naš nacionalni vodič za trudnoće pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, koji je izašao 2023.”, rekla je Cerić Banićevićeva.

Istakla je da je i te kako bitno prepoznati i na vrijeme liječiti ove bolesti.

Inače, prema nedavno objavljenim podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), broj polno prenosivih bolesti je u porastu (SPI) širom Evrope, uz upečatljiv porast broja slučajeva sifilisa i gonoreje.

Nezavisne novine