Connect with us

Politika

KONAKOVIĆ SE PRAVDA “Priča oko mene i NARKO KARTELA ne postoji, bio sam META Tužilaštva”

“Već dugi niz godina upozoravam šta ja zbog svoje slobode govora živim. Nije me kontaktiralo Tužilaštvo zbog onoga što je pisalo u Sky prepisci nekih članova kartela. Pojasnio sam kako je došlo do spominjanja mene, vrlo sam raspoložen da se sve pregleda i ispita”, kazao je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković u razgovoru za N1.

Da li komunicirate sa EUROPOL-om?

“Tri puta sam poslao urgencije do sada, dobio sam potvrdu od vlasti UAE da nisam putovao u martu kako se pisalo niti se susreo sa bilo kojim članovima kartela. To je posljedica loše istrage, loše informisanosti, ne želim da me takva ljaga prati u karijeri”, kazao je Konaković i nastavio:

“Mene dugo pokušavaju, kako je 2018. govorila Dalida Burzić, ta teorija “nađite mu nešto” živi dugi niz godina i nije ovo prvi put da sam reagovao na nepravde. Moja obaveza je da guram nos u određene anomalije. Dugi niz godina imam određene javne konfrontacije sa ljudima iz pravosuđa. U svim slučajevima sam bio na pravoj strani“.

Spominjanje pasoša?

“To da zanima pravosuđe, oni znaju koji je to kanal. Pokušaji da mi se nešto nađe, pa ništa nema, krenuli su na krug ljudi oko mene, pa na krug ljudi oko kruga mojih ljudi. To ne dozvoljavam. Nikada nisam ni posredno ni neposredno razgovarao s njima. Vlada UAE ukoliko nekog poziva kao specijalnog gosta na jedan forum, tražili su mi da dostavim pasoš, to je način na koji se komunicira sa zemljom domaćinom“, dodao je.

Konaković je u razgovoru pojasnio otkuda njegov pasoš u istoj rečenici sa vladom Abu Dhabija.

“Imao sam informaciju da je jedna grupa Bosanaca i Hercegovaca u direktnoj povezanosti sa vladom Abu Dhabija i da me žele pozvati u službenu pojsetu. Kada me pozovu u posjetu, doći ću, još me nisu pozvali. Super je to što se bavimo ovih dana temom koju sam odgovorio nekoliko puta, nego što se bavimo suštinom problema vezanog za kartel koji u BiH postoji, operiše i koji na ovakav način štiti kriminalce. Stvara se narativ u kojem se priča o meni, ali ćemo saznati jako brzo.

U Dubai ako putujete, u mijenjačnici ne možete novac zamijeniti bez pasoša. Da mi je u tom trenutku došao i rekao da ima kontakt sa vladom Austrije i žele da me pozovu, dao bih odmah. Pasoš je identifikacijski dokument, vrlo bih rado dao i pasoš i ličnu kartu i tada. To je ustaljena praksa i u tome ne vidim nikakvu enigmu“.

“Priča oko mene i narko kartela ne postoji!”
Dalje, Konaković je poručio da ne postoji povezanost njega i narko kartela”.

“Priča oko mene i nakro kartela ne postoji, a postoji oko nekih o kojima se ne priča. Mi živimo u vremenu presumpcije krivice. Ja guram nos u probleme i nepravdu, to je moja instiktivna reakcija. Imam dvije opcije, da reagujem ili zažmirim na to, ja nikada ne zažmirim. Reagujem na nepravdu kada je vidim. To izaziva turbulencije i pritiske”.

“Niko ne govori o argumentima ljudi koji su optuženi. Bio sam meta Tužilaštva, bio sam meta u procesu. Ja sam objasnio ovih dana, ja ne znam detalje istrage kao neki, ali u procesu koji je javan. U sudu je ustao jedan momak iz Specijalne policije i rekao da je imao ponudu da kaže da iza svega stojimo Čampara i ja i da ide kući ili će u suprotnom završiti gdje je završio, šta biste vi uradili? Ja ne šutim ni zbog drugih, kamoli zbog sebe. Ja ću branit sve ljude za koje mislim da su nepravedno optuženi. To je kao refleks kada vidite nekoga da se davi u vodi; ili skočite i branite ga ili pobjegnete“, kazao je i dodao:

“U isto vrijeme istu teoriju imaju Dževad Galijašević, kolega o kojem smo govorili ranije, Dodik, Vučićevi mediji u Srbiji. Interesantna je grupa ljudi koja me na isti način targetira. Tužba za klevetu nije dovoljna da se odbrani čast“.

O videu koji je objavio na društvenim mrežama, a u kojem je targetiran jedan novinar, Konaković kaže:

“Zašto se targetira novinar ako kaže neistinu? Taj video podsjeća na ono što je gospodin lično rekao i to je pokazano. Tri godine je tvrdio da je 2016. neko morao znati da je Gačanin šef kartela i onda je 2019. rekao da niko to nije mogao znati. Onda je rekao da mu prijetim. Ja ne dozvoljavam laž. Više puta sam pokazao stotine tekstova s tog portala od kojih je skoro sve neistina. Ja mogu komentarisati. To je jedna notorna laž. Pogledajte te bljuvotine. Kada se nešto kaže na šta ja odreagujem da su to laži onda se kaže da ja vršim pritisak na medije“.

“Za one koji ne podrže Rezoluciju..”
Konaković ističe da će biti reakcija prema državama koje ne podrže usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

“Sigurno ćemo reagovati na neke. Danas smo reagovali na ovo što je Mađarska najavila, Szijjarto i ja smo imali projekt pokrenuti, ali mi mlade ne možemo poslati na edukaciju onima koji negiraju genocid. Ne mogu se prekinuti diplomatske i ekonomske veze, za to trebaju neki drugi uslovi, to su zemlje članice EU. Ne prekidamo diplomatske odnose ali ovime šaljemo poruku da smo jako nezadovoljni i kritikujemo njihove stavove. Iznenadio sam se šta je Varhelyi komentarisao u Beogradu, pa čini mi se da je Vučićevim jezikom ponovio svoje poglede na rezoluciju. Danas smo njemu napisali jedno oštro pismo, možda i malo nediplomatsko, ali to su crvene linije za koje smo rekli da ne prelazi niko i oni koji budu glasali protiv Rezolucije će od nas dobiti stav kakav zaslužuju“.

“SNSD se zapetljao i zapleo, više puta sam upozoravao Dodika i Cvijanović da se ne igraju s vatrom. Odveli su sebe u izolaciju, sada žele tamo odvesti cijelu Republiku Srpsku. Mislim da se ovo igranje vatrom fakturiše i vraća njima. Sam mora smisliti način kako će izaći iz toga”.

“Dodiku fali i nedostaje neki brod za spašavanje. Mi nismo to, očigledno to nije ni opozicija. Tražio je da se miče CIK, neke stvari mijenjaju. Da bi se bilo šta mijenjalo, oni moraju ući u PS BiH, priznati odluke Visokog predstavnika samim tim i njega”, zaključio je Konaković.
N1

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno