Stranačko zapošljavanje u Republici Srpskoj o kojem pišemo u posljednje vrijeme i za čije postojanje stižu potvrde političkih aktera u Srpskoj iz dana u dan potvrđuje koliko je taj proces “zatrovan” i da su obični građani zapravo ti koji u takvom sistemu najviše nadrljaju jer žele na zakonit način da dođu do posla.

Konkretan primjer ovakvih vratolomija pojasnićemo u slučaju konkursa za radno mjesto portir u jednoj instituciji u Republici Srpskoj, a stvar je otišla toliko daleko da će o cjelokupnom procesu odlučivati Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.

Naime, “Transparency International” u BiH predao je aplikaciju Evropskom sudu za ljudska prava, kojom se zastupa kandidat koji se prijavio za posao portira u jednoj republičkoj instituciji i koji na kraju nije primljen na to radno mjesto, iako je, tvrde, bio najbolji kandidat.

Konkurs se stalno poništava
Kako za “Nezavisne novine” pojašnjavaju iz “Transparency Internationala”, institucija (ime poznato redakciji) nije ispoštovala konkursnu proceduru i zaposlila tog kandidata uprkos tome što postoje i sudske presude po tom pitanju, koje se, dodaju, ne poštuju.

Navode da se sporni konkurs uporno poništava, što, smatraju, govori o tome da se očigledno radi o namještenom konkursu.

“Imamo brojne sudske presude za osobu koja je bila najbolji kandidat na konkursu i koja ne može da se zaposli jer se taj konkurs uporno poništava zato što on nije stranački podoban. Koliko je stvar otišla predaleko i koliko se politika pita za svako radno mjesto dovoljno govori saznanje da se radi o poziciji portira u jednoj instituciji u Republici Srpskoj. Sada će se tim slučajem baviti Evropski sud za ljudska prava, koji je uzeo u razmatranje aplikaciju koju su pravni savjetnici TI u BiH sastavili za tu osobu, koja već duži niz godina uprkos brojnim sudskim odlukama ne uspijeva da zasnuje radni odnos u toj instituciji iako je bio najbolji kandidat na konkursu”, navodi Srđan Traljić iz “Transparency Internationala” u BiH.

Na šta se građani žale?
Slučaj “portir” samo je kap u moru ovog problema.

Iz “Transparencyja” za “Nezavisne” svjedoče da u posljednjih 15 godina kontinuirano dobijaju prijave građana na namještene konkurse prilikom zapošljavanja u javnoj upravi.

“Građani nam prijavljuju nepravilnosti, nezakonito sprovođenje javnih konkursa i zapošljavanje putem ugovora o djelu, manipulacije javnim konkursima u javnim ustanovama u dijelu ispunjavanja posebnih uslova i sukob interesa članova komisija, izmjene internih akata radi prilagođavanja istih određenim osobama u dijelu uslova zapošljavanja i imenovanja itd”, otkriva Traljić za “Nezavisne novine”.

Najviše predmeta ovog tipa TI je obradio u 2024. godini, rekordnih 166, a većina njih se tiče namještenih konkursa prilikom zapošljavanja u sektoru javne uprave.

Ako se uporedi sa petnaestogodišnjim periodom, to je čak pet puta više prijava nego 2011. godine, tada ih je bilo “svega” 32.

“Ovi slučajevi u kojima smo pomagali građanima dovoljno govore o tome koliko su ovdje obesmišljene konkursne procedure”, navodi Traljić.

Gubi se profesionalizam u radu
Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog komiteta za ljudska prava, ističe da je zapošljavanje u javnim institucijama u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini odavno izašlo iz okvira zakonitosti i pretvoreno u “bezakonje političke mafije”.

Tako on navodi da umjesto javnih konkursa, stručnosti i jednakih šansi odlučuju politička pripadnost, lične veze i bliskost sa političkim moćnicima.

“Institucije su pretvorene u partijski plijen, a zapošljavanje u mehanizam političke kontrole i privatnih interesa. To više nije samo korupcija, već sistemski kriminal u kojem političke strukture zloupotrebljavaju javne institucije i budžete da bi zapošljavale stranačke kadrove, rodbinu, prijatelje i politički podobne osobe, dok obrazovani i stručni ljudi ostaju bez prilike”, navodi Todorović za “Nezavisne novine”.

Posljedice svega navedenog, prema njegovim riječima, su razorne.

“Urušavaju se institucije, gubi se profesionalizam, a mladi i obrazovani ljudi masovno odlaze iz zemlje jer ne žele živjeti u društvu u kojem ne odlučuju znanje i sposobnost, već politička zaštita i privatni interesi”,