Connect with us

Društvo

KONSTANTNO RASTE POTREBA ZA većim brojem hraniteljskih porodica

Djeci bez roditeljskog staranja neophodna je podrška koju pruža toplina doma, a to mogu osjetiti u hraniteljskim porodicama.

Iz Centra za socijalni rad Banjaluka kažu za “Nezavisne novine” da po Zakonu o socijalnoj zaštiti djeca u hraniteljskoj porodici borave sve do navršene 26. godine života ili do završetka redovnog školovanja.

“Trenutno je kod nas smješteno 46 djece, dok je 11 djece sa poteškoćama u razvoju smješteno u takozvano specijalizovano hraniteljstvo i imamo 37 hraniteljskih porodica, uz 11 specijalizovanih porodica. Imamo stalnu potrebu za povećanjem hraniteljskih porodica, jer postoje djeca koja su u podršci našeg Centra i koja zaslužuju život u boljoj i sretnijoj porodici nego što su njihove, zbog čega je potreban dodatni angažman cjelokupne zajednice, koja bi se dodatno senzibilisala za potrebe zaštite djece i njihovih elementarnih prava”, kazali su iz banjalučkog Centra za socijalni rad.

Ističu da naknada za izdržavanje djeteta iznosi 445 KM, plus 251 KM kao naknada za hraniteljski rad, što ukupno iznosi 696 maraka.

“Za hraniteljstvo u Centru za socijalni rad Banjaluka mogu se prijaviti i hranitelji iz drugih opština. Jedan od bitnih kriterijuma u odabiru hraniteljske porodice je da niko od članova porodice nije krivično gonjen/kažnjavan, da im nije oduzeto ili ograničeno roditeljsko pravo, oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, da nisu lica koja su duševno bolesna ili slaboumna, odnosno boluju od druge bolesti koja može dovesti u opasnost zdravlje ili život djece povjerene na brigu i staranje, te da pružaju dovoljno garancije da će djecu koja im se povjere na staranje podizati i vaspitavati tako da budu korisni članovi društvene zajednice”, objasnili su iz banjalučkog Centra.

Iz Centra za socijalni rad Trebinje kazali su za “Nezavisne novine” da trenutno imaju četiri registrovane hraniteljske porodice, od kojih su tri hraniteljske i jedna srodnička, u koje je smješteno sedmoro djece, dok je jedna hraniteljska porodica u postupku usvajanja.

“Upravo je jedna od većih zabluda poistovjećivanje hraniteljstva i usvajanja, što su dva odvojena prava u socijalnoj zaštiti. Hraniteljstvo podrazumijeva privremeno smještanje djeteta u porodicu hranitelja na određeno vrijeme, dok biološki roditelji zadržavaju roditeljsko pravo. Potpuno usvajanje, s druge strane, obuhvata trajno pravno usvajanje djeteta od strane usvojitelja, pri čemu se prekida pravna veza sa biološkim roditeljima”, kazali su iz trebinjskog Centra i dodali da broj hraniteljskih porodica koje trenutno imaju nije dovoljan.

“Kod nas je više zastupljeno srodničko hraniteljstvo. Ovo se odnosi na situacije kada članovi šire porodice preuzimaju brigu o djetetu umjesto bioloških roditelja. Ova vrsta hraniteljstva ima svoju posebnu dinamiku i prednosti, kao što je održavanje veza sa porodičnim porijeklom i kulturom. Međutim, važno je da se i u takvim situacijama osigura dobrobit i zaštita djeteta, kako bi imalo stabilno i sigurno okruženje za odrastanje”, kažu iz Centra za socijalni rad Trebinje.

Dodaju da vrijeme čekanja na odobrenje da se postane hranitelj može varirati otprilike dva do tri mjeseca i zavisi od različitih faktora, uključujući postupak procjene, obuku i administrativne korake koje treba preduzeti.

“Procjenu ispunjenosti uslova za sticanje statusa hraniteljske porodice obavlja nadležni centar za socijalni rad prema mjestu prebivališta hranitelja. Procjena ispunjenosti uslova za sticanje statusa hraniteljske porodice vrši se uvidom u priloženu dokumentaciju, intervjuom sa potencijalnim hraniteljima u centru za socijalni rad, intervjuom sa članovima porodice potencijalnih hranitelja u kućnoj posjeti, kao i sveobuhvatnom timskom obradom”, navode iz trebinjskog Centra.

Iz Centra za socijalni rad Derventa kazali su za “Nezavisne novine” da imaju jednu hraniteljsku porodicu kod koje boravi dječak sa područja drugog grada.

“Ukupno tri hraniteljske porodice iz drugih gradova su primile naših šestoro djece radi zbrinjavanja. Naime, petoro zdrave djece je smješteno u dvije porodice, dok je jedan dječak zbog potreba specijalnog školovanja u specijalnoj hraniteljskoj porodici u Banjaluci. On se po završetku školovanja vraća u Derventu svojim roditeljima. Ostalih petoro djece su zbog narušenih porodičnih prilika, nedostatka roditeljske brige i zanemarivanja posredstvom našeg Centra smješteni u tada odgovarajuće hraniteljske porodice”, kazali su iz derventskog Centra i dodali da apeluju na sve građane Srpske, koji su prvenstveno humani, da se jave u svoje nadležne centre za socijalni rad kako bi se prijavili za potencijalno hraniteljstvo.

“Prema podacima prikupljenim iz centara za socijalni rad, u 2022. godini u Srpskoj je bilo ukupno 278 djece bez roditeljskog staranja. U hraniteljskim porodicama bilo je ukupno 220 djece, a postojalo je ukupno 137 hraniteljskih porodica za djecu. U srodničkim hraniteljskim porodicama bilo je 90 djece”, kazali su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.

Navode da je u prosjeku nešto više od 60 odsto djece bez roditeljskog staranja smješteno u hraniteljske porodice.

“Pravilnik o hraniteljstvu propisuje vrste i oblik zbrinjavanja u hraniteljsku porodicu, te se u zavisnosti od potreba i stanja korisnika primjenjuju standardno, specijalizovano i urgentno hraniteljstvo. Izbor hraniteljske porodice vrši centar za socijalni rad prema prebivalištu korisnika. Takođe, ovim pravilnikom propisuju se i uslovi i postupak dobijanja statusa hraniteljske porodice, kao i obračun naknada za rad hranitelja”, kazali su iz resornog ministarstva.

Naknade
Iz nadležnog ministarstva navode da se naknada za rad hranitelja obračunava po korisniku i iznosi 25 odsto od prosječne neto plate u Republici ostvarene u prethodnoj godini.

Naknada za rad hranitelja koji zbrinjava dijete sa poteškoćama u razvoju i dijete sa društveno neprihvatljivim ponašanjem obračunava se u iznosu od 35 odsto od prosječne neto plate u Republici ostvarene u prethodnoj godini.

Related Topics:

Društvo

CRNI SCENARIO ZA SRPSKU: Struja bi mogla poskupjeti do 30 odsto, inflacija raste, a plata već sada ne pokriva ni 60% potrošačke korpe

Novi rast inflacije u Evropi dolazi u nezgodnom trenutku za Republiku Srpsku. Industrijska proizvodnja već je u padu, izvoz stagnira, uvoz raste, a problemi u energetskom sektoru otvaraju pitanje novih troškova za privredu i građane.

Inflacija u evrozoni u septembru je ubrzala na 3,8 odsto, nakon 3,2 odsto u avgustu i 2,2 odsto godinu ranije. Najveći skok zabilježen je kod energenata, čije su cijene bile 18,8 odsto više nego u septembru prošle godine.

Za privredu Republike Srpske to nije dobra vijest.

Domaće kompanije već rade u uslovima slabije proizvodnje i sve težeg plasmana robe na inostrana tržišta. Istovremeno, zavisnost od uvoza znači da se svaki novi rast cijena energenata i sirovina može brzo preliti na troškove poslovanja.

Industrijska proizvodnja pala 11,1 odsto

Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je industrijska proizvodnja u avgustu bila 11,1 odsto manja nego u istom mjesecu prošle godine.

Za prvih osam mjeseci ove godine proizvodnja je smanjena 7,2 odsto, dok je u odnosu na jul, prema desezoniranim podacima, zabilježen pad od 9,2 odsto.

To znači da problem nije samo u jednom slabijem mjesecu.

Industrija već duže vrijeme ima problema sa održavanjem proizvodnje, a dodatni rast troškova energije mogao bi dodatno pritisnuti kompanije koje se već bore sa visokim cijenama sirovina, rada i transporta.

Poseban problem predstavljaju izvoznici. Njima je sve teže da povećane troškove prebace na kupce, jer se na evropskom tržištu takmiče sa kompanijama koje posluju u znatno većim ekonomijama.

Izvoz stagnira, a uvoz sve više raste

Slika nije bolja ni kada se pogledaju podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Republika Srpska je od januara do avgusta izvezla robu vrijednu oko 3,47 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza dostigla približno 5,32 milijarde KM.

Izvoz je u odnosu na isti period prošle godine smanjen 0,4 odsto, dok je uvoz povećan čak 7,8 odsto.

Tako je za osam mjeseci napravljen spoljnotrgovinski deficit od oko 1,85 milijardi KM.

Izvozom je pokriveno 65,2 odsto uvoza.

Ako energenti i sirovine nastave da poskupljuju, domaće firme moraće izdvajati još više novca za robu iz inostranstva. Istovremeno, slabiji izvoz znači manje prihoda koji se vraćaju u domaću ekonomiju.

Struja bi mogla postati novi problem

Posebnu pažnju privlači stanje u elektroenergetskom sektoru.

Problemi u RiTE „Ugljevik“, nedostatak uglja i nepovoljna hidrološka situacija povećavaju pritisak na „Elektroprivredu Republike Srpske“.

Ukoliko domaća proizvodnja ne bude dovoljna, dio potrebne električne energije moraće se nabavljati na tržištu. A cijena takve energije može biti višestruko veća od cijene po kojoj se električna energija prodaje domaćinstvima.

Iz Vlade Republike Srpske najavljeno je da do marta neće biti povećanja cijene električne energije za domaćinstva, dok će privredi cijena biti povećana.

To znači da bi se prvi udar mogao osjetiti upravo u proizvodnim kompanijama.

Veći računi za struju, zajedno sa skupljim gorivom i transportom, neminovno povećavaju troškove proizvodnje. Dio firmi to može pokušati nadoknaditi višim cijenama, dok bi druge mogle smanjivati proizvodnju.

Koliko će građani platiti novi talas poskupljenja?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila je 1.695 KM.

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u istom mjesecu dostigla je 2.936 KM.

Drugim riječima, jedna prosječna plata pokrivala je tek 57,7 odsto vrijednosti potrošačke korpe.

Samo za hranu bilo je potrebno oko 1.354 KM.

Zato novi rast cijena energenata za građane ne znači samo skuplje gorivo ili eventualno skuplju struju. Viši troškovi proizvodnje i transporta gotovo uvijek se prije ili kasnije pojave i na rafama prodavnica.

Mlinarević: Energenti imaju snažan uticaj na inflaciju

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević upozorava da bi dalji rast cijena energenata mogao imati snažan uticaj na ukupnu inflaciju.

Prema njegovoj ocjeni, mnogo toga zavisi od toga koliko će trajati geopolitički sukobi i poremećaji u snabdijevanju, ali i koliko brzo će se skuplje gorivo prenijeti na proizvodnju i transport.

Kao moguće mjere za ublažavanje udara naveo je smanjenje fiskalnih nameta na naftne derivate, kontrolu trgovačkih marži i efikasnije inspekcijske kontrole.

Centralna banka BiH takođe je upozorila na inflatorne rizike i procijenila da bi inflacija u posljednjem tromjesečju 2026. godine mogla dostići 4,1 odsto.

Evropska inflacija prijeti da se produži i u 2027.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja procjena Evropske centralne banke da bi inflacija mogla ostati povišena i tokom prvih mjeseci naredne godine.

Više cijene energenata već su jedan od glavnih pokretača rasta cijena u evrozoni, a njihov uticaj može se postepeno proširiti na hranu, transport i druge proizvode i usluge.

Za Republiku Srpsku je problem što se evropski inflatorni pritisak poklapa sa domaćim slabostima.

Industrija pada, izvoz stagnira, uvoz raste, a energetskom sektoru nedostaju stabilna proizvodnja i dovoljne količine uglja i vode.

Ako se tome dodaju skuplja električna energija za privredu i veći troškovi finansiranja, domaće kompanije ulaze u period u kojem će biti sve teže održati proizvodnju i konkurentnost.

A građanima ostaje manje prostora u kućnom budžetu.

Jer kada poskupi energija, rijetko ostane samo na računu za struju ili gorivo – ceh se na kraju pojavi gotovo svuda.

Nastavi čitati

Društvo

PRVO OLUJNI JUGO I 28 STEPENI, PA HLADAN TUŠ! Od četvrtka sve se mijenja!

Velika promjena vremena očekuje nas u narednim danima, a prema najavama meteorologa, u četvrtak će temperatura naglo pasti.

– Lokalno duž rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla. Tokom dana biće sunčano i još toplije uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjeveroistočni. Na zapadu i u planinama će poslijepodne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak – dodaju oni.

Prema njihovoj prognozi, minimalna temperatura vazduha od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan.

– Maksimalna temperatura vazduha biće od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni – kažu oni.

Srijeda, 21. oktobar

U srijedu se očekuje vjetrovito, toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode.

– Na jugu i zapadu će padati kiša, ponegdje i obilnija, a poslijepodne će slabe kiše biti i u ostalim područjima. Duvaće umjeren do jak, na zapadu i olujni južni vjetar. Minimalna temperatura vazduha od četiri do 12, na jugu i zapadu do 15. Maksimalna temperatura vazduha od 18 na jugu i zapadu do 28 na sjeveroistoku, a u višim predjelima od 13 stepeni – navode oni.

Četvrtak, 22. oktobar

U četvrtak će biti oblačno i svježije sa kišom.

– Minimalna temperatura vazduha biče od sedam do 15 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni – stoji u prognozi.

Petak, 23. oktobar

U noći i ujutro očekuje se oblačnije vrijeme sa kišom na istoku, a u ostalim predjelima suvo uz postepeno razvedravanje.

– Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode u svim predjelima. Minimalna temperatura vazduha od jedan stepen u višim predjelima na zapadu do devet, na sjeveroistoku, na jugu do 14. Maksimalna temperatura vazduha biće od 12 do 17, na jugu do 21, a u višim predjelima od osam stepeni – ističu iz RHMZ-a.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperature idu do 26 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i još toplije, uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti pretežno vedro i svježe, u višim predjelima i hladno, a lokalno duž rijeka i po kotlinama uz moguću prolaznu maglu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren promjenljiv vjetar ili sjeveroistočni. Na zapadu i na planinama će poslije podne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak.

Nastavi čitati

Aktuelno