Connect with us

Društvo

KORUPCIJA GUŠI SRPSKU! Kriminal i skandali u javnim preduzećima cvjetaju, ALI HAPŠENJA NEMA!

U Srbiji danima traju hapšenja za razne koruptivne radnje, a iza rešetaka je oko 200 ljudi. Ima i zvučnih imena i ljudi iz vladajuće stranke koji se procesuiraju za koruptivna djela. U Republici Srpskoj koja grca u kriminalu i brojnim aferama, posebno u javnim preduzećima, procesuranja odgovornih gotovo da i nema, a a masavna hapšenja nisu ni na vidiku.

U Srbiji skoro svaki dan nova hapšenja, za visoku korupciju, zloupotrebu službenog položaja, malverzacije na tenderima. U Republici Srpskoj kolaps u Elektroprivredi, Šumama Republike Srpske, brojne izgubljene arbitraže kojima su građani ostali bez stotina miliona maraka, međutim tek po neko hapšenje dok sistemske borbe protiv visoke korupcije godinama nema.

“Samo naivni mogu vjerovati da tako duboko korumpirano društvo može se izboriti sa takvim problemima kao što je organizovani kriminal i korupcija. Treba prije svega politička volja, mijenjati određene zakone i, na kraju krajeva, to mogu da urade samo oni koji nisu učestvovali u kriminalu i korupciji”, kaže poslanik PDP-a u NS Republike Stpske Milanko Mihajilica.

Među rijetkim uhapšenim zvaničnicima je Nenad Nešić, bivši ministar bezbjednosti BiH i direktor Puteva Republike Srpske. Međutim odmah nakon hapšenja njegova stranka, ali i koalicioni partneri su priču skrenuli na nacionalni teren i poručili da je u pitanju politički proces iako je Nešić uhapšen zbog sumnji u koruptivne radnje u Putevima Republike Srpske.

“Mislim da upravo presumpcija nevinosti treba da bude prioritet svakog pravosuđa, a ne obrnuto. Takva nam je ova nakaradna državna zajednica BiH, ali želim da kažem da gospodin Nenad Nešić ima naravno podršku DNS-a, ali i Narodne partije Srpske u ovoj njegovoj borbi”, rekao je predsjednik NPS-a Darko Banjac.

U Federaciji BiH nedavno je uhapšeno 15 osoba zbog sumnji u kriminalne radnje u Autocestama Federacije BiH, a među njima je i bivši direktor. Brojni sumnjivi ugovori i štetni poslovi u Republici Srpskoj međutim i dalje stoje u ladicama.

“Ne samo pravne institucije već uopšte institucije su zarobljene u smislu da političke elite, a ne sama država rukovode njima, tako da se pravosuđe koristi kada je nosiocima vlasti potrebno, a kada treba da se zaštite onda dolazi neću reći do zataškavanja ili opstrukcija nekih procesa”, smatra komunikolog Mladen Bubonjić.

Umjesto da se javnim preduzećima u kojima se otvoreno ukazuje na kriminal, bave istražni organi, Vlada Republike Srpske je nedavno održala sastanke sa rukovodstvima Šuma, Elektroprivrede, Puteva. O odgovornosti direktora i ministara ni riječi.

“Tako da ja ja mislim da tu prvo nema te iskrenosti u smislu obračuna sa malverzacijama unutar sistema javnih preduzeća u Republici Srpskoj. Vidjeli smo da su bili na raportu predstavnici Puteva Republike Srpske, zatim Elektroprivrede i Šuma to su tri velika javna preduzeća dosta je toga naobećavano ali ja čisto sumnjam da će u neko dogledno vrijeme da se tu raščisti”, kaže novinar Elvir Padalović.

Ovo nije prvi put da premijer i ministri najavljuju sređivanje stanja u javnim preduzećima, kao da ih je u ovako nezavidno stanje doveo neko drugi, a ne upravo oni. Na ove i druge sumnjive poslove, domaće pravosuđe i dalje ćuti.

BN

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno