Connect with us

Politika

KOŠARAC O POLITICI EVROPSKE UNIJE “Ironija je što njihove stavove određuju AMERIČKA I BRITANSKA AMBASADA”

Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da stav šefa Delegacije EU u BiH Johana Satlera da sjedište apelacionog odjeljenja Suda BiH ne treba da bude u Banjaluci potvrđuje samo jedno – da politiku te delegacije određuju američka i britanska ambasada, zemlje koje, da ironija bude veća, nisu članice EU.

On je ukazao da bi Satler da odlučuje umjesto institucija Republike Srpske, ali ćuti kada su te institucije, srpski narod i Republika Srpska u cjelini meta suludih pritisaka i napada ambasadora /SAD u BiH Majkla/ Marfija, OHR-a i, kako je naveo, notornog Kristijana Šmita.

Košarac je upitao zašto Satler i Delegacija EU uporno ćute na očigledni politički progon legitimno i legalno izabranog predsjednika Republike Srpske?

“Zašto su nijemi na činjenicu da se na najgrublji način krše izborna volja i demokratska prava građana Srpske? Zašto ćute na činjenicu da se u BiH, kao zemlji kandidatu, pojavio stranac koji želi da nameće svoju volju kao zakon koji se mora poštovati?”, naveo je Košarac na “Instagramu”.

On je istakao da očekuje da EU ne nasjeda na lažne sarajevske narative i da principijelno poštuje Dejtonski mirovni sporazum, međunarodno pravo i osnovne demokratske postulate. On je pojasnio da to u praksi znači da EU stane iza izborne volje tri konstitutivna naroda u BiH, te da poštuje i podrži legitimno i legalno, na demokratskim izborima, izabrane političke predstavnike.

“Jednako tako, EU treba da konačno ispuni svoje obećanje o zatvaranju OHR-a i odlasku stranih sudija iz Ustavnog suda BiH kada zemlja dobije kandidatski status”, poručio je Košarac.

On je istakao da je jedina dosljedna i principijelna politika u BiH politika Republike Srpske, predvođena predsjednikom Miloradom Dodikom. On je naglasio da je Republika Srpska jasno rekla da je za realizaciju 14 evropskih prioriteta u cjelini i da podržava dogovor dva entiteta i tri konstitutivna naroda bez stranog intervencionizma.

Košarac je ukazao da su nametnute teze o tome da Republika Srpska nešto blokira kreirane u američkoj i britanskoj ambasadi, a jedini cilj njihovog spinovanja i spletkarenja jeste da po svaku cijenu ugroze ustavni kapacitet Srpske i otmu joj imovinu.

“Dvije zapadne ambasade koriste dio federalnih političkih struktura kao megafon za širenje lažnih narativa o Republici Srpskoj. Nažalost, svjedoci smo da i Delegacija EU na čelu sa Satlerom ponizno prihvata da učestvuje u tom vrzinom kolu, dodatno urušavajući svaki pokušaj unutrašnjeg dogovora u BiH. Otkud Satleru pravo da se miješa u unutrašnja pitanja u BiH? Doza njegove drskosti dijametralno je suprotna dozi elementarne pristojnosti jednog diplomate”, poručio je Košarac, koji je i član Predsjedništva SNSD-a.

Politika

ZAKAZANA REDOVNA SJEDNICA NSRS! Evo o čemu će poslanici raspravljati

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je 17. redovnu sjednicu Narodne skupštine za utorak, 16. decembra 2025. godine, sa početkom u 10 časova, a vrlo zanimljivo bi moglo da bude tokom rasprave o izvještajima revizora o provedenoj finansijskoj reviziji Banjaluke i Bijeljine za 2023. godinu.

Pored revizorskih izvještaja, poslanici će se po hitnom postupku izjasniti o povećanju plata u obrazovanju i kulturi u Srpskoj za zaposlene sa visokom stručnom spremom.

Kako je najavljeno u četvrtak, 4. decembra, veće plate za oko 65 KM u neto iznosu slijede za nastavnike u osnovnim i srednjim školama i đačkim domobima, bibliotekare, više stručne saradnike, pomoćnike direktora, zaposlene u oblasti kulture…

Sjednicu bi trebalo da otvori Aktuelni čas u kojem će poslanici postavljati pitanja predstavnicima Vlade RS, a nakon toga će sve tačke koje se tiču povećanja plata biti objedinjene.

Na dnevnom redu je predviđeno više prijedloga zakona po hitnom postupku, poput zakona o komunalnim poslovima, izmjene i dopune Krivičnog zakona RS, te Zakona o inspekcijama.

Pred poslanicima su i Prijedlog zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj.

Uz to, predviđena su tri nacrta zakona, prvi je o turizmu, potom o dopuni Zakona o igrama na sreću – građanska inicijativa, te Nacrt zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske.

Poslanici će imati priliku da raspravljaju o Izvještaju o radu Pravobranilaštva Republike Srpske za 2024, zatim o poslovanju Investiciono – razvojne banke Republike Srpske i fondova za 2024. godinu, sa izvještajem nezavisnog spoljnog revizora.

Predviđeno je da se razmatra i zahtjev Odbora za reviziju Narodne skupštine Republike Srpske za donošenje odluke o vršenju posebne revizije Zavoda za izgradnju a.d. Banja Luka.

Takođe, pored navedene tačke koja se odnosi na izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o provedenoj finansijskoj reviziji Banjaluke i Bijeljine za 2023. godinu, predviđen je i revizorski izvještaj za rad Republičke uprave civilne zaštite 2023, kao i Grada Prijedora za isti period.

Nastavi čitati

Politika

BORCI PONOVO NA MARGINAMA! “Najavljena povećanja samo pred izbore, ONO STVARNO IZOSTAJE”

Osnovica boračkog dodatka u Republici Srpskoj od marta naredne, izborne godine, biće „povećana“ na 4,5 KM po mjesecu provedenom u ratu. Demobilisani borci Vojske Republike Srpske tako će, u prosjeku, dobijati maksimalno oko 200 KM mjesečno – iznos koji, uz najavljeno poskupljenje struje i rast troškova, ne može pokriti ni osnovne životne potrebe.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska, Nebojša Drinić, poručuje da se vlast već godinama krije iza floskula o „brizi o borcima“, dok realnost govori suprotno.

„Vlast bi rekla da je ovo briga o borcima. Jeste – ako izuzmemo činjenicu da oko 14.000 ljudi živi isključivo od tog dodatka. Sa najavljenim poskupljenjem struje to nije dovoljno ni za osnovne troškove. Ista ili slična sudbina pogađa i ratne invalide. Dok god se život borca svodi na simbolične iznose i predizborna obećanja, vlast nema pravo da govori o ‘brizi’. Poštovanje se mjeri djelima, a djela uporno izostaju.“

Drinić podsjeća i na dugogodišnje propuste institucija koje bi trebalo da štite porodice poginulih boraca.

„Samo u Banjoj Luci godinama stoji 15 praznih stanova za porodice poginulih boraca, jer resorno ministarstvo nije uradilo svoj posao. U najvećem gradu Srpske napravili smo bazu nezaposlene djece poginulih boraca, jednokratno ih pomogli sa 1.000 KM i pokrenuli sistemsko zapošljavanje. Sve institucije dobile su poziv da se uključe. Ni odgovor nismo dobili. Toliko o SNSD-ovoj politici ‘poštovanja’ prema onima koji su stvorili Republiku Srpsku.“

Dok vlast najavljuje nova povećanja i hvali se navodnim napretkom, hiljade boraca i njihovih porodica i dalje žive na ivici egzistencije, čekajući da obećanja konačno zamijene konkretna djela.

Nastavi čitati

Politika

Marković “Testiranje na drogu da bude obaveza SVIH POSLANIKA I DIREKTORA JAVNIH PREDUZEĆA”

U javnosti ponovo odjekuje tema droga i javnih funkcija, posebno nakon najave da će se 2026. godine učenici drugog i trećeg razreda srednjih škola u Republici Srpskoj testirati na prisustvo narkotika. Ova najava otvorila je pitanje da li su i oni koji donose odluke spremni da prođu kroz isti proces.

Tim povodom provjereno je koliko su narodni poslanici spremni na dobrovoljno testiranje, a najjasniji i najkonkretniji stav iznio je član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, Slaviša Marković.

Marković je poručio da testiranju moraju biti podvrgnuti svi nosioci javnih funkcija i da to treba da bude zakonski uslov za imenovanje na najviše pozicije u Republici Srpskoj:

„Svi narodni poslanici, čak i direktori svih javnih preduzeća treba da se testiraju i da to bude uslov za imenovanje na ključne funkcije u Republici Srpskoj.“

Naglasio je da upravo poslanici treba da budu prvi koji će dati primjer:

„Najbolje bi bilo da mi pristanemo u Skupštini da se testiramo, pa onda da vidimo. Oni koji ne budu pristali vjerovatno imaju razlog zašto odbijaju.“

Reakcije drugih poslanika

Iako je Markovićev stav najdirektniji, većina poslanika različitih stranaka poručila je da nema ništa protiv testiranja:

Nenad Stevandić poručio je da je spreman da bude testiran „kad god i ko god želi“.

Srđan Mazalica ističe da „nema nikakav problem“ sa testiranjem.

Dragan Galić kaže da bi „istog momenta pristao“.

Petko Rankić naglašava da „droge u Skupštini nema i nije je nikada bilo“.

Nebojša Vukanović podsjetio je da se već sam testirao na 10 vrsta droga i da bi to ponovio.

Radislav Dončić smatra da u parlamentu vjerovatno nema konzumenata, ali podržava obavezno testiranje.

Mirsad Duratović ističe da će se testirati „i mimo NSRS ako treba“.

Širi kontekst – slučaj „Đajić i droga u UKC-u“

Ova tema posebno se rasplamsala nakon slučaja „Đajić i droga u UKC RS“, kada se u javnosti pojavio snimak na kojem se ispred tadašnjeg direktora UKC-a iznosi kesa sa bijelom praškastom materijom. Taj slučaj otvorio je veliku raspravu o odgovornosti funkcionera i potrebi sistemskog testiranja svih nosilaca javnih funkcija.

Pored brojnih reakcija, poruka Slaviše Markovića iz Pokreta Sigurna Srpska ostaje najjasnija:

Testiranje na drogu mora postati obavezan uslov za sve koji žele da obavljaju javne funkcije – od narodnih poslanika do direktora javnih preduzeća.

Kako će javnost i institucije odgovoriti na ovaj prijedlog, ostaje da se vidi, ali je izvjesno da je tema ušla u fokus i da će biti jedna od ključnih u narednom periodu.

Nastavi čitati

Aktuelno