Trgovački lanac „Tommy“ iz Hrvatske kažnjen je sa 212.000 evra jer je davao 10% popusta penzionerima, uključujući i na artikle koji su već bili na akciji.

Agencija za zaštitu tržišnog takmičenja ocijenila je da je time prekršen zakon, jer su neki proizvodi prodavani ispod nabavne cijene.

U zemlji gdje gotovo svaki peti penzioner živi ispod granice siromaštva, a prosječna penzija ne pokriva ni osnovne troškove, ova kazna izazvala je ogorčenje među građanima.

„Mi kao domaća firma željeli smo penzionerima omogućiti povoljniju kupovinu. I umjesto da nas pohvale, država nas kažnjava“, izjavio je Dario Mamić, direktor korporativnih komunikacija kompanije Tommy za Dnevnik Nove TV.

On je dodao da odluku Agencije doživljavaju kao „kruto i formalno tumačenje zakona, bez ikakvog uvida u stvarnost svakodnevnog života.“

Penzioneri nemaju dilemu: popusti su im od suštinskog značaja.

„I pet posto znači, a kamoli deset! Penzije su male i svaka ušteda znači“, kaže Marija iz Splita.

„Za te jadne penzionere svaki cent je važan, a ne euro. Naravno da ljudi idu tamo gdje im neko nešto da“, rekao je Davor iz Zagreba.

„Kad god ima neki popust – idem. Neka je i malo, ali nama to znači. Ovi po kancelarijama, njima ništa ne treba – njima je sve plaćeno“, dodala je Štefica, takođe iz Zagreba.

U Agenciji za zaštitu tržišnog takmičenja poručuju da nije problem u samim popustima, već u činjenici da su neki proizvodi prodavani ispod nabavne cijene, što zakon zabranjuje bez obzira na namjeru.

„Dugoročne štetne posljedice za cijeli lanac snabdijevanja veće su od kratkoročnih koristi, zbog čega zakon takvu praksu tretira kao težu povredu“, navode iz Agencije.

I dok državni sistem formalno štiti tržište, postavlja se pitanje: ko štiti one koji jedva preživljavaju? I zar je pomaganje penzionerima postalo kažnjivo? U zemlji u kojoj su mnogi jedva spojili kraj s krajem – ovo je udarac ne samo za jednu firmu, već i za hiljade onih koji su u tih 10% vidjeli trenutak dostojanstva.

Nakon pada s vodenog tobogana u riječkoj bolnici u utorak popodne preminulo je dijete, koje su hitno prevezli medicinskim helikopterom, izvijestila je riječka policija.

Kako se navodi, radi se o djetetu njemačkog državljanstva koje je stradalo prilikom pada s vodenog tobogana na ostrvu Rab u Jadranskom moru.

Hitno je podignut helikopter i dijete su prevezli u KBC Rijeka, ali uprkos pruženoj ljekarskoj pomoći nažalost je preminulo.

Kako nezvanično saznje 24 sata.hr, stradala je djevojčica koja je u jednom trenutku iskliznula iz ruku ocu i pala.

Nesretan slučaj odvio se u vodenom parku u Loparu.

Policija u saradnji sa svim drugim nadležnim službama i institucijama utvrđuje okolnosti i činjenice vezane uz ovaj slučaj.

Albanski arheolog, Adrijan Anastasi, rekao je da su najvjerovatnije potrebne decenije kako bi se područje u potpunosti istražilo.

Arheolozi su uvjereni da su na albanskoj strani Ohridskog jezera pronašli ostatke najstarijeg naselja u Evropi. Navodno, na tom području postoje dokazi o organizovanom lovu i poljoprivrednim aktivnostima zajednice koja je ovdje živjela prije 8.000 godina.

Tim istraživača iz Švajcarske i Albanije svakodnevno po nekoliko sati provodi na tri metra dubine nalazeći drvene stubove koji su podupirali kuće.

Takođe su prikupili kosti domaćih i divljih životinja, kao i predmete od bakra i keramike koji su bili detaljno ukrašeni.

Albert Hafner, sa Univerziteta u Bernu, izjavio je da su slična naselja otkrivena u alpskom i mediteranskom regionu, ali da je naseobina na Ohridu, u mjestašcetu Lin, starija oko pola milenijuma, što znači da je postojala prije šest ili osam hiljada godina.

“Pošto se nalazi pod vodom, organski materijal je dobro očuvan i to nam omogućava da otkrijemo šta su tadašnji ljudi jeli i koje kulture su sijali”, poručio je Hafner.

Više studija je pokazalo da je Ohridsko jezero, na granici Sjeverne Makedonije i Albanije, najstarije u Evropi. Prema procjenama, staro je više od milion godina.

Starost jezera se utvrđuje kroz radiokarbonsko datiranje i dendrohronologiju koja mjeri godišnji rast godova na drveću. Više od hiljadu uzoraka drveta je sakupljeno na jezeru.

Vjeruje se da je naselje zauzimalo površinu od oko šest hektara, ali je svega 1 odsto iskopan i to nakon šest godina istraživanja.

Albanski arheolog, Adrijan Anastasi, rekao je da su najvjerovatnije potrebne decenije kako bi se područje u potpunosti istražilo.

“Na osnovu toga kako su živjeli, šta su lovili i jeli, i kako su gradili naselje, možemo reći da su za to vrijeme bili izuzetno pametni”, zaključio je Anastasi.