Connect with us

Društvo

KRAJ PUTOVANJA? Benzinske pumpe u Evropi ostaće bez goriva 20. aprila

Direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja (RDIF) Kiril Dmitrijev upozorio je da evropske benzinske pumpe mogu ostati bez goriva već 20. aprila. Dmitrijev, koji je i specijalni predsjednički izaslanik za ekonomsku saradnju sa inostranstvom, dodao je da će posljednje pošiljke energenata stići preko Ormuskog moreuza u EU 11. aprila i pozvao je sve da “vežu pojaseve”.

Komentarišući izvještaje da se očekuje da će se njemački udio u globalnom BDP-u smanjiti za četiri odsto do 2030. godine, što je najniži nivo u najmanje pola vijeka, Dmitrijev je ocijenio da Njemačka postaje nebitna za globalnu ekonomiju. Eskalacija sukoba i zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi petina svjetske nafte, poremetili su globalno snabdijevanje i izazvali nagli rast cijena nafte, pri čemu je nafta marke “brent” dostigla rekordne nivoe.

Neimenovani iranski bezbjednosni zvaničnik izjavio je ranije danas za iransku televiziju “Pres” da bi trenutna situacija u Ormuskom moreuzu mogla da ostane nepromijenjena još dugo vremena, jer Iran ima kapacitet da godinama održava blokadu.

On je objasnio da se većina opreme koja se koristi za snabdijevanje američkih vojnih baza i garnizona širom Bliskog istoka transportuje morskim rutama.

NJemačka ekonomija je u recesiji, djelimično opterećena visokim troškovima energije nakon prekida isporuke ruskog gasa.

Prema podacima saveznog statističkog zavoda Destatis, BDP se smanjio za 0,2 odsto u 2024. godini, što je drugi godišnji pad zaredom.

Sličan pad dvije godine zaredom posljednji put se dogodio 2002-2003. godine.

(Srna)

Društvo

KATASTROFALNO STANJE: Farme u Srpskoj pred zatvaranjem, proizvođači na ivici opstanka

Predsjednik Saveza Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković rekao je da je zbog prekomjernog uvoza mesa, cijena mesa svinja značajno niska, čak ispod proizvođačke.

On kaže da velike farme svinja ne mogu prodati prasad i tovljenike, jer je tržište prezasićeno uvozom mesa iz EU ili trećih zemalja i ne mogu konkurisati tim cijenama, piše BHRT.

Marinković je podsjetio da je cijena prasića žive vage oko sedam KM po kilogramu, a što se tiče teladi, nema ih dovoljno na našem tržištu, te telad uvoze za dalji tov.

-U mesnicama cijene su vezane za uvoznu teletinu, uvoznu junetinu. Čast pojedinim mesnicama koje sarađuju sa domaćim farmerima i otkupljuju od njih bikove, što za sada ide normalnim tokom. Međutim taj prekomjerni uvoz mesa i akcijske cijene koje prave pojedini marketi i tržni centri su nešto sa čime mi ne možemo da se nosimo- rekao je Marinković.

Marinković dodaje da je slična situacija sa mlijekom koje, i pored smanjene cijene otkupa, mljekari ne mogu plasirati na tržište usljed prekomjernog uvoza, te dodaje da bi poljoprivredni prizvođači bez subvencija definitivno propali.

-Nažalost naši apeli da se uvedu zaštitne mjere nisu urodili plodom. Svi se ograđuju i plaše se da primjene odredbe iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Cefta, koji dozvoljavaju uvođenje zaštitnih mjera, ali kod nas, nažalost, nema političke volje da se to dovede do kraja-rekao je Marinković

Nastavi čitati

Društvo

SUNCE I DO 32 STEPENA: Evo kakvo nas vrijeme očekuje danas u BiH

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati promjenljivo vrijeme uz sunčane periode i umjerenu oblačnost. Tokom dana u pojedinim krajevima Bosne moguć je razvoj oblačnosti koji može usloviti kratkotrajne lokalne pljuskove, dok će u Hercegovini biti pretežno sunčano i veoma toplo.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 14 do 20 stepeni Celzijusa, a najviša dnevna uglavnom između 23 i 29 stepeni. Na jugu zemlje temperatura će dostići i 32 stepena.

Meteorolozi savjetuju građanima da iskoriste ugodno vrijeme za boravak na otvorenom, ali da budu spremni na kratkotrajne padavine u poslijepodnevnim časovima.

Nastavi čitati

Društvo

MALI PREDUZETNICI NA IVICI OPSTANKA: Nameti guše privredu u Srpskoj

Mali preduzetnici u Republici Srpskoj ugroženi su zbog većih nameta, a kao posljedica javlja se sve veći broj zatvorenih preduzetničkih radnji. Preduzetnici problem vide u izmjenama zakona koje predviđaju povećanje poreza za male preduzetnike, a dodatna omča oko vrata su i povećanje minimalnih plata i doprinosa.

Stanje je u preduzetništvu iz godine u godinu je sve gore i gore s obzirom na sve silne namete koji nam se svake godine povećavaju smatra Biljana Rankić, vlasnik preduzetničke radnje u kojoj i sama radi.

“Mi preduzetnici nemamo problem oko povećanja neto plata radnicima. Prosto takva je situacija, inflacija je ogromna i ljudima šta znači 1.100KM, međutim, ono što se našoj Vladi više sviđa je to što u stvari ide veći procenat u budžet na svako povećanje tih minimalaca”, navodi Rankić.

Milorad Stević izvršni direktor Gradskog zanatsko-preduzetničkog udruženja “Preduzetnik” Bijeljina smatra da je za male preduzetnike dosta toga već i urađeno ali u negativnom smislu. Dodaje da je samo u Bijeljini prethodne godine bilo 78 više odjavljenih radnji nego prijavljenih što je alarmantan podatak, a za sve to krivca vidi u povećanju doprinosa.

“Minimalac raste ali rastu i doprinosi i to je ono što je problem. Bojimo se da je pod plaštom brige za položaj radnika u pitanju punjenje budžeta. Mi predlažemo povećanje minimalca da,  ali da doprinosi ostanu na prethodnom nivou i to bi onda po nama zaista bila briga za radnika”, tvrdi Stević.

Situacija nije bolja ni u Banjaluci gdje je prošle godine ugašeno preko hiljadu preduzetničkih radnji, navodi Bojan Kresojević, poslanik PDP-a u NSRS. Smatra da mala privreda ne može da izdrži povećanje poreza i doprinosa te da Vlada treba da smanji poreze i doprinose preduzetnicima kako bi mogli da dišu.

“Ova vlast Republike Srpske izgubila je osjećaj, izgubila je taj kontakt sa realnošću i sa građanima zbog toga se opredjelila da budžet Republike Srpske puni preko malih preduzetnika. Mali preduzetnici su baza domaće privrede i kada se povećaju porezi i doprinosi za male preduzetnike to ima dvostruku štetu”, pojašnjava Kresojević

Kresojević dodaje da će kao član Odbora za privredu Narodne skupštine tražiti da Odbor inicira rasterećenje male privrede jer se sada mogu povući, kako kaže, loši zakoni kojim bi se mogla ublažiti nastala šteta.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno