Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković tvrdi da su ministri SNSD-a u Savjetu ministara BiH pogazili ranije stavove i pristali na milionsku pomoć BHRT-u, dok istovremeno RTRS-u prijeti finansijska blokada.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković oštro je kritikovao SNSD zbog odluke da podrži dodjelu šest miliona KM BHRT-u iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), ocijenivši da je riječ o još jednom primjeru politike u kojoj se jedno govori, drugo misli, a treće radi.

Stanivuković je poručio da je SNSD još jednom pokazao dvostruke standarde, podsjetivši da su predstavnici vlasti Republike Srpske ranije više puta javno tvrdili da neće podržati finansijsku pomoć BHRT-u, uz obrazloženje da taj javni servis vodi, kako su navodili, antisrpsku politiku.

Prema njegovim riječima, ministri iz Republike Srpske u Savjetu ministara BiH, Srđan Amidžić i Staša Košarac, ipak su 2. jula glasali za odluku kojom se BHRT-u dodjeljuje šest miliona KM iz viška prihoda RAK-a, što predstavlja najveći pojedinačni iznos koji je ovom javnom servisu do sada odobren po tom osnovu.

Stanivuković tvrdi da je Vladi Republike Srpske odobreno dva miliona KM, koje će, kako navodi, vjerovatno biti raspoređene RTRS-u, SRNI i ATV-u, dok je najveći dio sredstava završio kod BHRT-a.

Posebno je istakao da je, prema njegovim tvrdnjama, usvajanje budžeta institucija BiH za 2026. godinu povezano sa zahtjevom da BHRT dobije dodatnu finansijsku podršku.

On je podsjetio da je Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 29. juna usvojila zaključak kojim se traži da se u budžetu institucija BiH za 2026. godinu BHRT-u obezbijedi dodatnih 30 miliona KM, iako, kako navodi, BHRT nije budžetski korisnik.

Stanivuković je postavio pitanje da li će SNSD ponovo podržati ovakav prijedlog ukoliko bude uslov za usvajanje budžeta, te je pozvao srpskog člana Predsjedništva BiH Željku Cvijanović, kao i ministre Stašu Košarca i Srđana Amidžića, da javnosti objasne zašto su promijenili raniji stav.

Na kraju je ocijenio da je posebno paradoksalno to što, kako tvrdi, vlast Republike Srpske finansijski pomaže BHRT, dok su, prema informacijama objavljenim u medijima, računi RTRS-a blokirani zbog sudskih presuda upravo u korist BHRT-a.

U vremenu kada su Republici Srpskoj potrebni stabilnost, jedinstvo i hrabre odluke, Draško Stanivuković je pokazao da pripada generaciji mladih političara koji su opšti interes stavili ispred ličnog, poručio je Dejan Kojić, potpredsjednik Pokreta Sigurna Srpska.

Kojić je u objavi na društvenim mrežama posebno istakao ulogu SDS u zajedničkom djelovanju u cilju, kako ističe, napretka Republike Srpske.

– Izuzetno mi je drago što je u Srpskoj demokratskoj stranci prepoznata odgovorna odluka i državna politika PSS, predvođenog predsjednikom Draškom Stanivukovićem – istakao je Kojić.

– Zato smatram da je upravo Stanivuković sposoban da sastavi Vladu Republike Srpske i da zahvaljujući svojoj energiji donese prijeko potrebne promjene na koje građani čekaju više od dvije decenije – kaže Kojić.On je zaključio da se samo politikom odgovornosti, dijaloga i zajedničkog djelovanja može ostvaritinapredak, koji građani Republike Srpske sa pravom očekuju i zaslužuju.

Srpskainfo

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je uvučena u ozbiljne probleme koji bi mogli još dodatno da eskaliraju zbog neustavnih poteza koje povlači bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović sa najbližim saradnicima u namjeri da, u maniru šibicara, “ispod žita” progura što je naumio, upozoreno je juče iz Republike Srpske.

• Predsjedništvo BiH je u januaru izglasalo odluku o izmjenama načina rada Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, kojom je predviđeno ukidanje mehanizma veta i vraćanje stranih članova.
• Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nije podržala tu odluku i kasnije je uložila veto, ocijenivši je štetnom po vitalne interese Republike Srpske.
• Narodna skupština Republike Srpske potvrdila je dvotrećinskom većinom njenu odluku, čime sporni akt nije stupio na snagu.
• Uprkos tome, iz kabineta Denisa Bećirovića upućena je Komisiji odluka o imenovanju novih članova, što je generalni sekretar Predsjedništva BiH Zoran Đerić osporio, navodeći da za takav postupak nije bilo ovlašćenja.

Komisija je, naime, osnovana aneksom osam Dejtonskog sporazuma i Odlukom o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Predsjedništva iz 2001. Nove turbulencije su krenule nakon što je u Predsjedništvu BiH u januaru izglasana odluka koja predviđa ukidanje mehanizma veta i vraćanje stranih članova koji su 2016, odlukom Predsjedništva u vrijeme mandata Bakira Izetbegovića, Dragana Čovića i Mladena Ivanića, udaljeni iz te Komisije, uz preciziranje novog načina odlučivanja.

Sa odlukom iz januara nije bila saglasna srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, ali je otišla na potpisivanje i objavu usljed podrške koju je naknadno dobila i od hrvatskog člana Željka Komšića.

Konsenzusa o budućem sazivu Komisije nije bilo ni na sjednici krajem juna.

Cvijanovićeva je, kako je isticano, nakon što su u više navrata prekršene ustavne i poslovničke procedure prilikom rasprave o imenovanju članova Komisije, napustila sjednicu, ali glasanje je, ipak, obavljeno i bez kvoruma.

Glasano je o listi kandidata za članove Komisije sa četiri imena na kojoj nije bilo prijedloga iz Republike Srpske, a Cvijanovićeva je iskoristila mehanizam veta i proglasila tu odluku destruktivnom po vitalne interese Srpske.

Taj stav je, na kraju, potvrđen i dvotrećinskom podrškom u republičkom parlamentu čime, u skladu sa Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH, akt iza kojeg su stali Bećirović i Komšić neće stupiti na snagu.

Međutim, tvrdeći da je Cvijanovićeva zakasnila sa vetom kao i da odluka ne zadire u domen spoljne politike, iako dva međunarodna člana predlaže UNESKO, Bećirović je najavio da će zaštitu tražiti u Ustavnim sudom BiH.

Istovremeno, s druge strane, njegov šef kabineta Alija Kožljak je dostavio na adresu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika odluku o imenovanju članova koja je usvojena preglasavanjem i na koju je uložen veto.

Da je to učinjeno mimo svih pravila potvrdio je juče i generalni sekretar Predsjedništva BiH Zoran Đerić, tvrdeći da Kožljak, kao šef kabineta, ne može da djeluje u ime Predsjedništva niti je ovlašćen da samostalno upućuje akte Predsjedništva BiH drugim organima i institucijama.
Kao drugo, podvukao je, Odluka o imenovanju članova komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, za koju Kožljak navodi da je “stupila na snagu”, je u Ustavom propisanoj proceduri dvotrećinskom većinom potvrdila Narodna skupština Republike Srpske.

– U skladu sa Ustavom BiH ta odluka nije stupila na snagu, te ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo. Ista ne može biti osnov za bilo kakvo postupanje Komisije. Kožljak može da iznosi stavove i komunicira samo u ime svog kabineta, a o zvaničnim odlukama Predsjedništva koje se tiču Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika bićete obavještavani isključivo od generalnog sekretara, u skladu sa važećim propisima – poručio je Đerić.

Na nezakonito postupanje Bećirovića i njegovih najbližih saradnika juče je upozorila i član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika iz Srpske Anđelina Ošap Gaćanović.

– Ovakvo postupanje Bećirovićeveog kabineta je šokantno i u svojoj formi predstavlja udar na Ustav BiH i ustavna prava Republike Srpske. Ovo sve sad ukazuje na totalni gubitak kompasa i pokušaj iživljavanja sile u nametanju jednostranih neprihvatljivih i nezakonitih rješenja – izjavila je Ošap Gaćanović.

Za “Glas” je poručila da je situacija haotična te da je ne bi iznenadio ni pokušaj prekida radnog ugovora iako ne postoji odluka o razrješenju.
Potvrđujući da su juče zaprimili i Đerićev dopis, upozorila je da bi stanje u Komisiji moglo da bude i gore ukoliko ne budu svi postupili po tom aktu.

– Novi saziv nije imenovan. Čak ni po tom spornoj odluci jer tamo piše da se treba imenovati pet članova, a u prelaznim odredbama stoji da će nama završiti mandat kada bude imenovano nekih novih pet. Mirza Fočo je vjerovatno dobio zadatak da u Komisiji odobri sve one projekte građenja u Sarajevu koje trojka želi da završi, a za koje nije data saglasnost unutar Komisije – zaključila je Ošap Gaćanović.

Da je Komisiji samovoljno upućena odluka o imenovanju novih članova, koja je donesena preglasavanjem, juče je ponovila i Željka Cvijanović.
Komisija je, smatra, ili iscrpila mandat ili može da funkcioniše samo ako će biti uokvirena u norme koje obezbjeđuju ravnopravnost svima.

– Ako misle nastaviti da rade sa Komisijom koja će nekoga preglasavati, ili koja će uvoditi novu praksu – širiti  nadležnosti, blokirati ekonomski razvoj u Srpskoj, kao što to rade u Sarajevu, Mostaru, zaustavljajući građenje, praveći probleme za planske dokumentacije i urbanističke planove moram im reći – to se neće desiti! Taj film se neće gledati u Republici Srpskoj – poručila je Cvijanovićeva.

Dimenzije

Željka Cvijanović juče je istakla i da Republici Srpskoj ne pada na pamet da uzima tuđe, ali da mora da brani ono što je njeno, pa tako i svoju poziciju kada je riječ o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH.

Cvijanovićeva je istakla da je u Predsjedništvu BiH očigledno postojala skrivena namjera da se atakuje na Komisiju kako bi se u nju doveli stranci i kako bi se prikrile određene neregularnosti koje su u njoj činjene.

– To je jedna dimenzija, a druga jeste da je u glavi političkog Sarajeva uvijek ideja da treba da preglasavaju – ukazala je Cvijanovićeva, naglasivši da predstavnici Republike Srpske ne žele nikoga da preglasavaju.