Važno je reći da je opozicija u Republici Srpskoj spremna da učini sve da Bosna i Hercegovina ide naprijed. Nije sve u našim rukama. HDZ zajedno sa predsjedavajućim Doma Naroda (Nikola Špirić) imaju neke ključeve u rukama i uz kršenje Poslovnika onemogućavaju funkcionisanje BiH, ali smo svaki dan bliže rješenju situacije.

Kazao je ovo za N1 poslanik Partije demokratskog progresa u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević.

Zašto se nije desio sastanak koji je najavljivan da će se organizovati u Banjaluci? Je li HDZ BiH odustao od pregovora nakon što je opozicija iz RS-a rekla da neće nikome držati stranu i da će podržati rješenje vazano za Izborni zakon u vezi kojeg se dogovore partneri iz Federacije BiH?

Stav opozicije iz RS je konstruktivan, pa i po pitanju izmjena Izbornog zakona. Ne bih rekao da je to stvarni razlog nekom privremenom udaljavanju. Vjerovatno postoje razlozi koji se vezuju za prethodni period i političke odnose. Mislim da sve strane postaju svjesne da kroz vrijeme će morati promijeniti poziciju ukoliko želimo da BiH napreduje, da građani imaju bolje uslove za život. To možemo uraditi samo na jedan način, da se promijeni trenutna politika.

Može li ulazak opozicije iz RS u vlast, godinu dana pred izbore, koštati je dobrih rezultata na izborima?

Svjesni smo tog rizika, ali treba reći da je za nas važnije da profunkcioniše Bosna i Hercegovina. Stav PDP-a je da mi ne bježimo od odgovornosti. Slično se desilo kad je Stanivuković preuzeo vođenje Banjaluke kad je bila teška situacija i kad su bili najveći izazovi.

Republika Srpska dužna je slovenačkom “Viaductu” 110 miliona KM. Hoće li neko odgovarati zbog tolikog duga?

PDP će insistirati da provođenje zakona bude besprijekorno, da se utvrdi odgovornost onih koji su doveli do ove štete za RS i da se utvrdi ko je taj ko je propustio da se ne postigne sporazum sa 20 ili 30 puta manje sredstava. Jasno je da sve pada na teret građana. Imao ovdje neprincipijelnosti SNSD-a koji ovdje govore da Federacija mora da se pozabavi svojim slučajem ArcelorMittala, a isti taj SNSD pokušava svou obavezu prebaciti na BiH (državni nivo). Sve ovo govori da nas je neodgovornost SNSD-a dovela u ovu situaciju.

Pominje se prijedlog da se dugovanja prema “Viaductu” namire iz kapitalnih projekata, poput onog koji se tiče kupovine zgrade za UIO u Banjaluci. Hoće li Dodik pristati na to?

Kao i u svakom domaćinstvu mora se voditi računa šta je prioritetno, a svakako kad imate neke vanredne rashode morate se uputiti na one stavke koje su neproduktivna kupovina poput ove zgrade čija je cijena kvadratnog metra 14.000 KM, dok je u Banjaluci prosjek 4.000 maraka za poslovni prostor. Svakako da je to jedan od izvora sredstava gdje treba tražiti rješenje, ali po ponašanju SNSD-a ne treba očekivati da će se to desiti.

Milorad Dodik je prije skoro tri mjeseca postavio ultimatum bankama koje posluju u ovom entitetu da vrate 150 miliona konvertibilnih maraka građanskih depozita, za koje tvrdi da su povučeni kako bi podržali privredu u Austriji i Njemačkoj – inače će biti zatvorene. Hoće li pritisak na banke dodatno usložniti ekonomsku situaciju u RS-u?

Ovaj primjer sa Dodikovim prijetnjama prema stranim bankama najbolje pokazuje zašto je RS, kao i BiH, u političkoj krizi. Mogu reći da je na ovaj način rukovodstvo RS-a, nakon što je dvije domaće banke dovela do bankrota, pokušala sada strane banke otjerati iz RS-a. To bi značilo da RS ostaje bez finansijskog sistema. Sretna je okolnost što Vlada RS-a nema mehanizme da natjera strane banke da napuste tržište. Na sreću, nije se desilo ništa.