Connect with us

Banjaluka

KRESOJIVIĆ PROZVAO JOLDŽIĆEVU! “Plata joj je veća od moje, pa nek’ rješava probleme”

Govorio sam da će svi budžetski korisnici biti u nezavidnoj situaciji ukoliko se ne usvoji rebalanas budžeta, poručio je gradski menadžer Bojan Kresojević na konferenciji za novinare.
“Danas je ta situacija, računi dvorane Borik ne mogu se isplatiti jer nema dovoljno sredstava. Kada je u pitanju budžet Gradske uprave, on je planiran identično kao za 2020. godinu”, ističe Kresojević.

S druge strane, podsjeća da je budžet gradonačelnik smanjen na 300.000 KM, dok je korisnicima poput dvorane Borik i Centra za socijalni rad povećan. Ujedno, ponavlja riječi gradonačlnika Draška Stanivukovića i tvrdi da je direktorica Centra za socijalni rad povećala plate prije nego što je to dogovoreno.

“Vidljivo je da je SNSD raspoređivao budžet i tamo gdje su oni, povećan je. Dok tamo gdje gradonačelnik Banjaluke treba da djeluje imamo smanjena sredstva. Tako imamo situaciju da Centar za socijalni rad bez pitanja poveća plate, ali i dvorana Borik”, naglašava Kresojević.

Kresojević ujedno upozorava da su u Centru za socijalni rad imali situaciju, da, kako kaže, radnici imaju prioritet u odnosu na korisnike.

“Svi zajedno našli smo se u nezavidnoj situaciji, a nismo riješili ni odluku o nepokretnosti. Sve ovo govori da se politika SNSD- a se svodi na opstrukcije”, kaže Kresojević, ne negirajući dugovanja Grada za električnu energiju.

Na pitanje da li je istina da, kako tvrdi direktorica Centra za socijalni rad, Gradska uprava ima višak od 300 radnika koji narod koštaju 9. 000 000 KM, Kresojević novinare upućuje da odgovor potraže od predsjednika Skupštine Grada Banjaluka.

“Ne znam kako je došla do cifre o višku od 300 radnika. Prema podatku koji ja imam, to nije istina. Možda misli na radnike zaposlene od strane SNSD-a. Direktorica ima veću platu od gradskog menadžera, pa se očekuje da bolje riešava probleme ustanove koju vodi, a ne da stalno dolazi pred Gradsku upravu”, kaže Kresojević.

Na kraju dodaje da je u Gradskoj upravi trenutno zaposleno 845 radnika.

Banjaluka

POČINJE „LJETO NA VRBASU“, pogledajte program

Najstarija manifestacija „Ljeto na Vrbasu“ i ove godine svim sugrađanima i turistima ponudiće niz zanimljivih i atraktivnih događaja.

Ova manifestacija će počinje 13, a trajaće sve do 27. jula.

U nedjelju, 13. jul u 17.00 časova biće manifestacija će biti otvorena tradicionalnim skokovima sa Gradskog mosta, a skokovima će prethoditi i takmičnje u ribolovu od 11.00 časova.

U utorak, 15. jula od 21.00 čas biće priređen još jedan bioskop na otvorenom na platou ispred zapadne kapije tvrđave Kastel, dok će naredni dan, u srijedu 16. jula biti od 20.30 časova biti održana takođe projekcija filma, ali u Parku Oslobođenja.

Zaniljiv događaj pod nazivom „Offline day – Kliker a ne klik, biće održan u nedjelju 20. jula od 18.00 časova na zelenoj površini kod Kluba 22, tačnije kod dajak pristaništa.

Isti dan u istom terminu biće održan i Dan sportova na vodi, dok je 21. jul, dok je termin od 21.00 čas rezervisan za ples pod zvijezdama.

Bisokop na otvorenom će biti upriličen i 21. jula u od 21.00 čas ispred tvrđave Kastel, kao i naredni dan, 22. jula u Parku oslobođenja.

Posljednji dan manifestacije „Ljeto na Vrbasu“ rezervisan je za tradicionalnu trku dajak čamaca, od 17.00 časova kod dajak pristaništa.

Nastavi čitati

Banjaluka

HUMANITARNA ŠETNJA ZA SRĐANA STOJNIĆA! Pomozimo da iz najvažnije trke izađe kao pobjednik

Planinarsko udruženje „Abonos“ Banjaluka će u petak, 11.jula organizovati humanitarnu šetnju za Srđana Stojnića.

Početak šetnje je kod Fabrike obuće Bema u 19 časova, a zainteresovani treba da dođu 10-15 minuta prije početka šetnje.

– Na startu će se nalaziti kutija za dobrovoljne priloge – ko koliko može i želi da da. Našem drugaru Srđanu Stojniću je potrebna pomoć svih nas. Otkriven mu je karcinom želuca u poodmakloj fazi i situacija je poprilično teška. Borba i liječenje su dugotrajni i zahtjevaju velike novčane iznose koje on i porodica ne mogu sami obezbejediti – istakli su u „Abonosu#.

Srđo je, dodaju, sa svojim bratom Darkom rado viđen drug, prijatelj na planini i mimo nje, uvijek spreman svima da pomogne, veseo i dobar.

– Svi koji su planinarili sa nama kad i oni vjerujem da su ih zapamtili – istakli su u Udruženju.

Podaci za uplatu:

Darko Stojnić

Br. račun: 5551000035172168

Nova Banka A.D. Banja Luka (Naglasiti da je za liječenje Darka Stojnića)

Pomozimo Srđanu da iz najvažnije trke, one životne, izađe kao pobjednik.

Nastavi čitati

Banjaluka

NEUNIŠTIVI PARADAJZ! Banjalučanka šokirala fotografijom nakon mjesec dana

Zamislite da iz ladice izvadite paradajz, koji ste tu ostavili prije skoro mjesec dana, jer ste na njega potpuno zaboravili. I on izgleda gotovo isto kao i prvog dana. Nije bio u frižideru, nije bio upakovan u plastiku, nije bio ni pod posebnim uslovima čuvanja. A izgleda kao da ste ga upravo kupili. Nije truo, nije smežuran, čak i dalje ima sjajnu crvenu boju.

Možda zvuči kao čudo moderne poljoprivrede, ali u stvarnosti to je razlog za zabrinutost. Upravo takav slučaj zabilježen je s paradajzom sa fotografije. “Preživio” je bez frižidera, u kancelariji u kojoj je i 30 stepeni, kada klima ne radi. Pitanje koje se samo nameće: šta to jedemo? -Sad smo ga namjerno ostavili u ladici, da vidimo dokle će izdržati. Kad ga pipneš, imaš osjećaj da diraš plastiku – kaže čitateljka Srpskainfo koja nam je poslala fotografije paradajza.

Danas je sve više voća i povrća koje izgleda savršeno, traje nenormalno dugo i ne kvari se, ali na račun kvaliteta i ukusa. Razlog često leži u hibridnim sortama stvorenim da traju duže, ali koje gube na ukusu i hranjivoj vrijednosti, hemijskim tretmanima koji usporavaju proces propadanja, te uvozu iz dalekih zemalja, gdje je cilj da proizvod izdrži dug transport, a ne da bude prirodan.

Da bi paradajz trajao kao da je konzerviran, on gubi okus, miris i nutrijente. Nekadašnji domaći paradajz koji se raspadne za nekoliko dana, bio je dokaz svježine i prirodnosti. Današnji više liči na vještačku kopiju. Ovaj “besmrtni paradajz” možda izgleda impresivno, ali je i podsjetnik da industrijska proizvodnja hrane često ide nauštrb onoga što bi povrće trebalo da bude – svježe, prirodno i zdravo.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno