Uncategorized
“KRIVO JE MORE”! ĐAJIĆ I NINKOVIĆ PO STAROM “Za dug Akvane kriv je DRAŠKO, a godinama ga gomilali KADROVI SNSD-a

Vlado Đajić, predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka i Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada održali su danas pres konferenciju ispred banjalučkog preduzeća Akvana.
Oni su tokom obraćanja tvrdili da preduzeće Akvana bilježi milionske dugove od kako je na čelu gradske administracije gradonačelnik Draško Stanivuković.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da je „Akvana“ uvijek bila u izazovu i da je „imala više direktora iz SNSD koji nisu uplaćivali poreze i doprinose“.
Upravo ovakav odnos prethodnih direktora prema ovom preduzeću i doveo je do pozicije u kojoj se preduzeće trenutno nalazi, te napominje da se ni jedan gradonačelnik prije njega nije želio uhvatiti u koštac sa rješavanjem ovih problema, već da su problem samo konstatovali.
Da je preduzeće u problemu bilo godinama prije dolaska Stanivukovića na vlast, potvrdili su i novinski članci, pa je tako još 2016. godine odbornik u Skupštini grada Banjaluka Marinko Umičević je konstatovao da je 95 zaposlenih previše za ovo preduzeće. Tada se govorilo i o tome da je neshvatljivo da preduzeće koje se nalazi na atraktivnoj lokaciji, i koje u svom sastavu ima “Staklenac” u centru grada i olimpijski bazen gomila tolike gubitke.
Tadašnji direktor Vedran Mitrović se pravdao da dobit “Akvane” zavisi isključivo od sunčanih i kišnih dana.
I kasnije godine nisu donosile bolju situaciju za ovo preduzeće pa su tako sva tri direktora koja je postavio SNSD, iza sebe su ostavila dug od sedam miliona maraka.
Ostao je upamćen i period kada je na čelu ovog preduzeća bio Rajko Radovanović čiji je slučaj prokomentarisao i sadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, rekavši da gdje god je Radovanović radio to je upropastio, te se vodila i istraga o brojnim malverzacijama unutar ovog preduzeća.
Dijelom pozitivne vijesti za Akvanu su nastale 2021. godine kada je na čelo preduzeća došao Velibor Vukajlović.
“Akvana” je početkom te godine dobila novu upravu koja je, donijela prvi pozitivan rezultat, sa plusom od 54.294 KM. Dobit nije uspijela da riješi godine nagomilanih dugova ali je predstavljala zaokret u odnosu na sve prethodne godine poslovanja.
Hvatanje u koštac sa problemom “Akvane” desilo se i juče kada je nakon protesta radnika i negodovanja gradonačelnika zbog skidanja ove tačke sa dnevnog reda Skupštine grada, donesena odluka da se o problemu radnika Akvane ipak raspravlja te će kroz kreditno zaduženje biće izmirene sve obaveze Akvane prema Poreskoj upravi koje su nastale u proteklih nekoliko godina.
Gubici
Prema podacima iz ovog preduzeća, u 2020. godini prihodi su iznosili 1.226.186 KM a rashodi 1.416.464 KM – rezultat minus od 190.278 KM; u 2019. prihodi su iznosili 1.538.851 KM, a rashodi 1.823.390 KM – rezultat minus od 284.538 KM; u 2018. prihodi su iznosili 1.494.091 KM, a rashodi 1.930.106 KM – rezultat minus od 436.014; u 2017. prihodi su iznosili 1.653.451 KM, a rashodi 2.048.160 KM – rezultat minus od 394.209 KM; u 2016. prihodi su iznosili 1.612.255 KM, a rashodi 1.957.181 KM – rezultat minus od 344.926 KM; u 2015. prihodi su iznosili 1.654.024 KM, a rashodi 2.118.014 KM – rezultat minus od 463.990 KM.
Insajder.in
Region
UŽAS! Mladiće napali na plaži u Šibeniku, dočekale ih psovke i prijetnje

Nekoliko mladića došlo je juče popodne na kupanje u Šparadiće kod Grebaštice, u Šibeniku, ali ih tamo nisu dočekali ni mir ni sunce, već prijetnje, psovke, zamahivanje metalnom šipkom i polivanje vodom iz baštenskog crijeva.
Kako navode, stigli su do betonskog mola gdje su ostavili stvari, ali ubrzo su ih napala dvojica starijih muškaraca koji su tvrdili da se nalaze na “privatnoj plaži”, piše Šibenik.in.
Cijeli incident snimljen je mobilnim telefonom, a na snimku se vidi jedan muškarac kako zamahuje metalnom šipkom, dok drugi mladiće i njihove stvari poliva vodom.
Mladići su izjavili da nisu zvali policiju jer su se muškarci nakon kratkog vremena primirili i povukli u kuću.
“Shvatili su da nisu u pravu i povukli se. Mi smo ostali da se kupamo, naravno, ali koristili su strašne riječi, nazivali nas četnicima koji im kvare mir”, izjavili su za Šibenik.in, prenosi Index.
Dodaju da im je čitava situacija istovremeno bila i smiješna i tužna, te da je žalosno što je u Šparadićima obala gotovo u potpunosti zauzeta, puna je betonskih molova i uređenih plaža.
“Prirodne stijene ovdje gotovo da i ne postoje”, napominju.
Prema hrvatskom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, sve plaže, molovi i morska obala spadaju u pomorsko dobro, što znači da su u vlasništvu Republike Hrvatske i dostupni svim građanima.
“Pomorsko dobro je opšte dobro u vlasništvu države i svi građani imaju pravo slobodnog korišćenja”, navodi se u članovima 11. i 12. Zakona.
Ni vlasnici kuća uz obalu nemaju pravo da ograničavaju pristup plaži, osim ukoliko nemaju važeću koncesiju, a čak i tada su dužni omogućiti pristup u skladu sa zakonom. U konkretnom slučaju u Šparadićima, nije bilo nikakvih oznaka, zabrana ni dokaza da koncesija postoji.
Društvo
SAMO ZA HRABRE! Gradina dobija viseći čelični most, 140 metara straha i adrenalina!

Avanturistički kompleks na lokalitetu Gradina, nadomak Bosanske Krupe, uskoro će dobiti još jedan adrenalinski sadržaj, a radi se o prekrasnom visećem mostu iznad kanjona rijeke Une.
Implementator ovog projekta je Klub adrenalinskih sportova iz Bosanske Krupe, a zahtjevan posao povezivanja dvije litice čeličnim sajlama i nogostupima, na visini od oko 100 metara, izvode članovi Kluba ekstremnih sportova “Škorpio” iz Zenice.
Ovaj klub se bavi izgradnjom ovakvih elemenata planinarske infrastrukture, pa su tako sličan viseći most nedavno izgradili i na planini Mulež, nadomak Sanskog Mosta.
“Na pomolu je nešto zaista posebno, a radi se o 140 metara dugom visećem ferata mostu. Idejni začetnik Denis Džajić, osnivač i voditelj Kluba adrenalinskih sportova Bosanska Krupa, zaslužuje sve čestitke, prije svega na hrabrosti da se upusti u ovakve izazove, a potom i na istrajnosti i da ih realizuje, uz svesrdnu pomoć prijatelja i probrane ekipe koja zajedničkim snagama, idejom i voljom ostvaruje rezultate vrijedne divljenja”, navode iz zeničkog kluba.
Dodaju kako su ovaj projekat i njegova atraktivnost prava rijetkost, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i šire, te da im je kao izvođačima čast i ponos biti dio ovako divne priče.
Završetak radova na ovome megamostu, kako navode, očekuje se do polovine ljeta.
Inače, treba istaći kako je prije dvije godine na istom lokalitetu izgrađen i jedan od najatraktivnijih zip lajna u Bosni i Hercegovini.
Sa strmim nagibom od gotovo 12 posto i dužinom od 230 metara, ovaj zip lajn nudi nevjerovatnu brzinu i do 65 kilometara na sat, te jedinstven adrenalinski doživljaj.
Društvo
NAFTA NA IVICI EKSPLOZIJE! Ormutski moreuz pod prijetnjom, u BiH strahuju od novog UDARA NA DŽEP!

Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi izazvati snažan energetski šok i lančanu reakciju rasta cijena širom svijeta, a naši sagovornici upozoravaju da ni BiH neće ostati pošteđena.
Prema njihovim riječima, posljedice bi bile višestruke – od rasta cijena goriva do poskupljenja osnovnih životnih namirnica.
Ormutski moreuz je jedan od najvažnijih naftnih puteva na svijetu, kroz njega se transportuje oko 20 do 25 odsto ukupne svjetske trgovine naftom.
Milenko Stanić, ekonomista, ističe da bi potencijalno zatvaranje Ormuskog moreuza moglo imati značajne posljedice i za naše tržište naftnih derivata, s obzirom na to da oko 20 do 25 odsto svjetske trgovine naftom prolazi upravo tim pravcem.
“Iskustvo nam govori da kada cijene nafte krenu rasti, dolazi do lančane reakcije i drugi počinju da koriguju cijene naviše”, naglašava Stanić i dodaje da kada se desio pad cijena na svjetskim berzama, uprkos očekivanjima, nije bio vidljiv na domaćem tržištu.
“Iako je cijena nafte znatno pala na svjetskom tržištu tokom protekle godine, taj pad se nije odrazio na cijene drugih proizvoda koji zavise od nafte ili u čijoj proizvodnji ona učestvuje. Dakle, kada cijene idu dolje, efekti su gotovo nevidljivi, ali kada krenu gore, brzo se prilagodimo”, pojašnjava Stanić.
Dodaje da je i u BiH već sada vidljiv uticaj globalnih dešavanja na cijene goriva.
“Čak i ako dođe do smirivanja tenzija između Irana i Izraela, energetika će i dalje ostati jedan od faktora koji će dugoročno održavati visoke cijene. To će se svakako odraziti na cijene proizvoda u BiH i dodatno ugroziti životni standard stanovništva”, upozorava Stanić.
Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da bi eventualno zatvaranje Ormuskog moreuza imalo direktan uticaj na rast cijena nafte i naftnih derivata na domaćem tržištu.
“To bi bio šok od kojeg se ne bismo mogli brzo oporaviti niti ga izbjeći. Indirektno, takav poremećaj bi imao uticaj i na ostale troškove u proizvodnim lancima. Dakle, mogući su posljedični rast cijena finalnih proizvoda i usluga”, pojasnio je Čavalić.
Dodaje da bi, ako se najcrnji scenariji obistine i dođe do zatvaranja ovog moreuza, to predstavljao energetski šok kakav nije viđen u posljednjih nekoliko decenija, a koji bi se neminovno odrazio i na tržište Bosne i Hercegovine.
“U tom slučaju došlo bi do porasta cijena osnovnih životnih namirnica koje uvozimo, a koje, iako ih dijelom proizvodimo, i dalje zavise od globalnih lanaca snabdijevanja. Sve to bi u kratkom roku povećalo troškove i dovelo do novog pritiska na standard građana”, zaključuje Čavalić.
I ekonomista Igor Gavran kaže da bi to dovelo do znatnog povećanja cijena nafte i smanjenja dostupnih količina na tržištu pa samim tim i rasta cijena goriva, uključujući i bh. tržište.
“Tada bi, naravno, što opravdano, što neopravdano, i mnogi drugi iskoristili priliku za povećanje svojih cijena pravdajući to rastom troškova goriva i transporta”, kazao je Gavran.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, izjavio je za “Nezavisne novine” da će trenutna dešavanja sasvim sigurno imati posljedice i po BiH.
“Ako dođe do stvarnog zatvaranja možemo očekivati i dramatičnije promjene kada je riječ o cijeni nafte”, upozorava Bečarević.
Pojašnjava da oko 20 odsto ukupne svjetske trgovine naftom prolazi upravo kroz ovaj strateški prolaz, što ga čini izuzetno važnim za stabilnost globalnog tržišta energenata.
“Nama preostaje da ispratimo odluke Irana. Ako se desi potpuno zatvaranje ovog moreuza, realno je očekivati skok cijena nafte na svjetskom tržištu, a samim tim i rast cijena na domaćim benzinskim pumpama”, kaže Bečarević.
Ističe da bi ovakav potez pogodio globalna tržišta bez izuzetka jer nijedna ekonomija ne može ostati imuna na ovakav poremećaj u lancima snabdijevanja.
“Niko ne može tačno predvidjeti razmjere, ali je gotovo sigurno da bi uslijedio rast cijena svih proizvoda u čijoj proizvodnji se koristi nafta kao ulazna komponenta. Drugim riječima, poskupjela bi široka lepeza robe i usluga”, zaključuje Bečarević.
-
Hronika1 dan ago
MLADIĆ zaprosio djevojku podmetnuvši požar, a ONDA DOŠAO NJEN MUŽ, pa ih natjerao da bosi gase vatru!?
-
Društvo2 dana ago
KAKVA DIVNA VIJEST! Od Banjaluke do Zagreba ponovo će se moći vozom
-
Svijet3 dana ago
JEZIVA PRIJETNJA IZ TEHERANA “Sljedeći sukob biće posljednji za jevrejsku državu”
-
Politika2 dana ago
DODIK TVRDI! “Islamistički ekstremizam buja u BiH, A SVIJET ĆUTI”
-
Hronika2 dana ago
TRAGEDIJA KOJA LOMI SRCE! ŽOTA POGINUO samo desetak dana nakon što se oženio MAJKOM SVOJE TROJE DJECE
-
Banjaluka3 dana ago
NEČASNE RADNJE PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE! Ninković traži povećanje plata vaspitačima, ALI PREĆUTKUJE ISTINU!
-
Svijet17 sati ago
HAOS U NJEMAČKOJ! Srbin zbog sina napao tri vaspitačice u vrtiću
-
Politika2 dana ago
VUKOMANOVIĆ ” Penzioneri jedva čekaju da Dodik ode u penziju, JER DODIK SVE ZAKONE PRILAGOĐAVA SAMO SEBI”