Ovo što nas danas košta milijarde maraka nije odluka nekog neprijateljskog suda nego posljedica godina i decenija loših poteza i katastrofalnog upravljanja.

Republiku Srpsku volimo previše da bismo je ostavili u rukama onih koji je tonu u dugovima i guraju nas sve dublje u provaliju. Vrijeme je da Republiku Srpsku vode domaćini, a SNSD ode tamo gdje pripada – u prošlost.

Ovo je poručio Miloš Stanišić, član Predsjedništva PDP, podsjećajući da smo već izgubili preko 113 miliona KM u slučaju „Vijadukt“, nad glavom nam vise druge višemilionske arbitraže, a izvjestan je i gubitak 108,5 miliona evra iz Plana rasta za Zapadni Balkan.

„Ovdje se politika vrti oko jednog čovjeka. Za to vrijeme gubimo pare za puteve, škole i posao mladima. To je kao da u kući stalno vraćate tuđe dugove, a niko ne kupuje drva za zimu,“ rekao je Stanišić.

On je podsjetio da javna preduzeća koja bi trebalo da budu motor razvoja, poput „Šuma RS“, prave stalne gubitke od više miliona i troše novac na sisteme koje ne znaju da koriste, dok se vlast istovremeno rekordno zadužuje.

„Zadužuju nas, gube sporove, prave gubitke i onda račun šalju narodu. To nije državničko ponašanje – to je pljačka budućnosti,“ poručio je Stanišić.

On je naglasio da je PDP jasan u vezi sa pitanjem presude predsjedniku Republike Srpske i prijevremenim izborima – pristaju samo na ono što je u najboljem interesu Republike Srpske.

„Politika mora da se vodi kao domaćinska kuća – pažljivo, odgovorno i sa poštovanjem prema svakom dinaru koji narod zaradi, a ne kao partijski plijen. Vrijeme je da prestanemo gubiti novac na kazne, penale, propuštene prilike, gubitke u javnim preduzećima i kamate – i da ga počnemo ulagati u razvoj, posao i bolji život,“ zaključio je Stanišić.

(BN)

Umjesto za stolom o Centralnom spomen obilježju u Banjaluci, Odbor za praćenje realizacije projekta izgradnje spomenika i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, razgovarali su u hodniku.

Naime, između dvije konferencije za novinare, prve koju je zakazao Odbor imenovan od strane Skupštine grada Banjaluke, i druge zakazane od strane Gradske uprave i gradonačelnika Stanivukovića, došlo je do rasprave između članova odbora i Stanivukovića.

Kako je istakao Stanivuković, ovaj odbor se više neće moći sastajati u Gradskoj upravi Banjaluka, a njihov rad je nazvao lešinarenjem.

Medijima se obratio i Darko Matijašević, bivši oficir Vojske Srpske, koji je istakao da je važno da ovaj spomenik bude nacionalni spomenik.

“Moramo reći da to nije bilo u skladu sa zakonskim procedurama, već da je na manipulativan način od strane gradonačelnika dovedena skupštinska većina u zabludu, kao i institucije Republike Srpske su dovedene u zabludu da se radi o gradskom spomen obilježju, ne o republičkom. Zakon je jasan. Imamo izbor. Da to vratimo tamo gdje pripada, a to je u nadležnost Republike”, rekao je on.

Dodao je da je Stanivuković ranije podnio inicijativu u kojoj je tražio od Vlade RS podizanje spomenika borcima odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske.

“Mi smo podržali da zajedno sa Vladom RS ovo nacionalno pitanje riješimo”, rekao je Matijašević.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, istakao je da nije imun više na priče o lešinarenju o izgradnji Centralnog spomen obilježja.

“Nemam više strpljenja da slušam neznalice koje viču da gradimo spomenik palim borcima. Niko nije pao, pa će opet ustati. Oni su stradali i živote dali”, rekao je Stanivuković.

Kako je dodao, očekivao je da neće na današnji dan kada CIK ukida instituciju predsjednika Republike Srpske, lešinariti po temi spomenika.

“Imate čitavu jednu ekipu neodgovornih, radikalnih ljudi, doslovno Hamas politički, koja ide i priča o Centralnom spomen obilježju, ovakvu temu pokreće na današnji dan i u ovakvoj političkoj i nacionalnoj krizi”, rekao je on.

Stanivuković je im je postavio pitanje da li je mnogo osam miliona za spomenik na koji će biti upisane 24.000 imena zlatnim slovima.

“Za takav monument puno osam miliona, a onda lobiranje 50 miliona, onda hotel u Brčkom 35 miliona… I onda kažete ovo vam je puno…”, rekao je Stanivuković.

On je upitao i zašto nije bio pozvan na sastanak.

“Ovakvi sastanci, što se mene tiče, više neće moći biti ovdje organizovani. Neka prave negdje drugo, a ne ovdje u Gradskoj upravi”, istakao je on.

On je dodao da Centralno spomen obilježje treba da bude tačka jedinstva.

Stanivuković je dodao da će oni spomenik završiti bez bilo čije podrške, ali je dodao da se nada da će Vlada Srpske da se predomisli i podrži.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da iako sudski proces protiv Milorada Dodika “naizgled ima sva obilježja političkog procesa koja su se pokušala uklopiti u okvir Kaznenog zakona”, poštivanje presuda sudova je ključno za funkcioniranje našega društva.

Kada je u pitanju najavljeni referendum u Republici Srpskoj o presudi Dodiku, Čović smatra da, uopšteno govoreći, referendum predstavlja duboko ukorijenjenu praksu širom zemalja Evrope te, kao prepoznat demokratski mehanizam, nosi važnu ulogu u kolektivnom izražavanju stavova.

“U ovom konkretnom slučaju ne mislim da će pomoći da provođenje republičkog referenduma bilo što promijeni kada je u pitanju presuda Suda Bosne i Hercegovine. Međutim, iako nam rezultati potencijalnog referenduma mogu pobliže pokazati razinu osobnog povjerenja određenog dijela javnosti prema našim institucijama, smatram da ovo pitanje treba dalje prepustiti nadležnim autoritetima”, kazao je Čović u intervjuu Večernjem listu BiH, prenosi Fena.

On je podsjetio da je OHR nebrojeno puta izravno uticao na izborni proces, odnosno na provođenje izbornih rezultata, izmjene Ustava i zakona, ali i vršio sankcionisanje pojedinaca.

“Taj proces međunarodnog djelovanja još nije završio”, smatra Čović, te izravno šteti evropskom putu BiH.

“Sve dosadašnje odluke međunarodnih institucija 30 godina nakon Dejtona nisu uspjele harmonizirati naše društvo, čemu najbolje svjedoči kriza u kojoj se trenutačno nalazimo. Uvjeren sam da bilo koji novi politički, ustavni ili kadrovski – osobni ‘pothvat’ međunarodnih čimbenika neće ništa dobro donijeti ni Bosni i Hercegovini ni njezinoj stabilnosti, a osobito ne našem međunarodnom ugledu”, ističe Čović.

Uloga međunarodne zajednice u BiH, kaže on, mora se u najskorijem roku transformirati u partnersku ulogu kako bismo, time ohrabreni, sami donosili odluke o svojoj budućnosti.

“Potezi međunarodne zajednice, koji su sve češće razjedinjeni, ne smiju stvarati nove probleme u funkcioniranju institucija BiH. Izborni procesi postoje s razlogom, a taj razlog je da demokratski izabrani predstavnici preuzmu vlast, autoritet i odgovornost nad oblikovanjem i upravljanjem Bosnom i Hercegovinom. Tako da nam je jasno da sve dok i dalje posežemo za alibi-politikom, narušavamo suverenitet vlastite države i umanjujemo vrijednost njezinih unutarnjih, demokratskih izbornih procesa”, poručio je Čović.

Govoreći o pozivima da “okrene leđa Dodiku” nakon presude kako bi se spriječio daljnji politički konflikt, Čović je kazao da vlast ne funkcioniše na “okretanju leđa”, već primarno na jasno izraženom i vjernom partnerstvu.

“Bosni i Hercegovini potrebni su mir, dijalog i suradnja, a nikako kratkovidno korištenje zapaljive retorike za vlastitu, iako kratkotrajnu, političku dobit. Znajući da se Bosna i Hercegovina iz brojnih razloga često naziva “buretom baruta”, jasno nam je da je krajnje neodgovorno služiti daljnjem podizanju napetosti i nestabilnosti. To nikada nije bila i neće biti politika HDZ-a BiH. Mi ćemo nastaviti predvoditi procese koji izgrađuju bolje prilike za naše žitelje, a s kim ćemo to činiti, ovisi o onima koji moraju biti spremni provoditi svoju riječ, graditi europsku budućnost i s nama štititi Ustav i njegovo natkrovljujuće načelo, koje je upravo bilo poticaj za neovisnost naše domovine”, kazao je Čović.

On smatra da će kraj krize svakako biti vidljiv do opštih izbora 2026. godine, ali “na nama je da do tada iskoristimo vještine upravljanja ovim oblikom kriza, a tijekom povijesti smo ih izgradili, te u miru i stabilnosti pripremimo institucije da osiguraju ekonomsku i socijalnu stabilnost, čime će se okončati ovo neuspješno partnerstvo uspostavljeno 2022. godine”.

Dodaje da međunarodna zajednica, tražeći rješenje za Dodika, želi ujedno riješiti i problem konačne uključenosti OHR-a u sistem odlučivanja. Odnosno, želi konačno riješiti pitanje jednakopravnosti triju konstitutivna naroda.

“Izmjena ustavne arhitekture kojom bi se kroz više federalnih jedinica, od čega bi najlogičnije rješenje zahtijevalo tri, trajno decentralizirala vlast u BiH model je na kojemu se radi kao trajnom i održivom rješenju za Bosnu i Hercegovinu nakon 30 godina raznih neuspjelih preinaka i nametanja. Vidno je da sve veći broj međunarodnih aktera uviđa ove naše temeljne probleme i izazove te da dijalozi na najvišim razinama sve češće zazivaju poštivanje ustavnog poretka. Međutim, Ustav, kao najviši pravni akt države, nije i ne može se tretirati kao a la carte dokument. Ustav BiH sadrži brojne i nedvosmislene odredbe o ravnopravnosti hrvatskoga naroda, koji je integralni element ne samo osnivanja već i funkcioniranja suvremene BiH. Upravo najveće svjetske administracije danas svojim uplivom žele pomoći nositeljima vlasti uime triju konstitutivnih naroda da zajedno ponude ovu ustavnu izmjenu. Ono što svima, i unutarnjim i međunarodnim dionicima, treba postati jasno jest da Hrvati nikada neće dopustiti ispunjavanje cilja dekonstituiranja hrvatskoga naroda. Hrvatski su branitelji ginuli za ovu državu, hrvatska će je politika u miru sačuvati i hrvatski će narod, u konačnici, uživati sva svoja ustavna prava”, poručio je Čović.