Iako je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske prošle sedmice stiglo upozorenje da se usluge hitne medicinske pomoći ne smiju naplaćivati građanima, bez obzira na to da li su oni osigurani ili ne, to se, kako tvrde građani, ne poštuje u banjalučkoj Hitnoj pomoći.

U to se uvjerio i Boris Pačavra kada je odveo suprugu u hitnu jer se osjećala loše, pišu Nezavisne.

“Ja sam sinoć (nedjelja) bio sa suprugom, imala je pritisak 90 sa 70 i jedva stajala na nogama. Čekali smo tri sata da bi joj izmjerili pritisak. Sestra je donijela oksimetar, onaj aparatić što se stavlja na prst, i on ne radi. Tako je ležala čekajući doktora koji nije ni došao, pa smo se pokupili i otišli kući na svoju ruku”, kaže Pačavra.

Dok su čekali, dodaje, svima prije njih su naplaćivani pregledi, uz pojašnjenje da nisu hitni slučajevi, odnosno nisu životno ugroženi.

“Dok smo čekali, sigurno su naplaćivali svima preglede. Odmah kad dođete na prijemni šalter kažu da se naplaćuju usluge hitne pomoći osim ako niste životno ugroženi. Napišite tako, potpisaću ovo što govorim, a možete se i sami uvjeriti poslije osam naveče. Ja sam se šokirao što se plaća iako imam zdravstveno osiguranje”, naveo je Pačavra za “Nezavisne novine”.

Nevena Todorović, direktorica Doma zdravlja Banjaluka, tvrdi da se hitnim pacijentima usluge ne naplaćuju.

“Usluge hitne medicinske pomoći nisu naplaćene nijednom pacijentu. Drugo su usluge u prostoru hitne pomoći za pacijente koji nisu hitni, a insistiraju da budu primljeni”, ističe Todorovićeva.

Ona ponavlja da je praksa naplate participacije pacijentima oduvijek na snazi.

“Ali ove godine smo imali daleko veći broj pacijenata, što zbog vrućina, što zbog opterećenja porodične medicine drugim poslovima. Nije se to ništa promijenilo, samo je sada dolazio mnogo veći broj pacijenata, a samo dijelu njih su plaćene usluge. Mi smo izanalizirali podatke, samo u proteklih 15 dana smo imali 1.600 zbrinutih, a od toga broja samo za njih dva odsto je izašao račun jer nisu bili urgentni, i dobili su uslugu jer su tražili na lični zahtjev. Desi se ljudima koji su hitni slučajevi da dođu, pa onda ih nema narednih pet-deset mjeseci, a oni koji tvrde da im je juče naplaćena usluga, a ranije nije su ljudi koji dolaze konstantno u Hitnu i zloupotrebljavaju je iz nekog razloga”, tvrdi Todorovićeva.

Iz razloga javljanja sve većeg broja pacijenata, a koji nisu hitni slučajevi, već su se pobunili iz Udruženja domova zdravlja Banjaluka, Prijedor, Modriča, Ribnik, Zvornik, Teslić, Bijeljina, Gradiška, Mrkonjić Grad, Doboj, Foča, Prnjavor, upozorivši čak da neće primati nijednog pacijenta koji nije hitan slučaj. Odgovorno tvrde da nijedan radnik hitne medicinske pomoći nije naplatio zdravstvenu uslugu pacijentima koji spadaju u red hitnih stanja.

“Zar je opravdano da se u hitnoj pomoći primaju pacijenti zbog bradavice u ustima, ujeda komarca, žulja na nozi, uraslog nokta, vještačkih trepavica od kojih suze oči, majka dovela dijete jer ga svrbi taban pet dana, ‘idem na more sutra pa da mi propišete neke lijekove’, ‘loše sam sanjala pa ako može nešto da me uspava’, crna tačka u pupku (naravno miteser), pukla nadogradnja nokta pa da mi to fino obradimo, ‘dajte mi koktel infuziju za oporavak poslije pijanstva’…”, naveli su iz Udruženja.

Tvrde da nigdje ne piše da se u hitnoj pomoći pored hitnih stanja moraju zbrinjavati nehitna stanja, te da pacijenti koji spadaju u ovu grupu “guše sistem hitne pomoći”.

“Kada im zdravstveni radnik pokušava objasniti da nisu hitan slučaj, tada često dolazi do scena kada se prijeti osoblju, psuje, pa se dešavaju čak i fizički napadi na osoblje kada interveniše policija, jer ometaju osoblje u zbrinjavanju hitnih slučajeva i ne dozvoljavaju hitnoćama da imaju prioritet”, kažu u ovom udruženju.

Veliki problem u svemu imaju jer im nedostaju doktori, jer, tvrde, niko ne želi doći raditi u hitnu pomoć, niti da se opredijeli za specijalizaciju iz urgentne medicine.

“Obraćali smo se nadležnima, Ministarstvu, gradu, nema doktora da se zaposle u Službu hitne pomoći. Nema ih ni na birou. Nema doktora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ni u porodičnoj ni u hitnoj pomoći. Da imamo više kadra, vjerovatno bismo mogli obezbijediti i veći protok i drugih pacijenata”, tvrdi Nevena Todorović.

A ko je odgovoran za to što ljekara nema ili ne žele da rade u hitnoj pomoći, pitanje je koje smo željeli postaviti resornom ministru Alenu Šeraniću, ali se na poziv “Nezavisnih” javila njegova sekretarica i poručila da je izašao.

U kompletnoj priči, vratićemo se na početak našeg teksta i podsjetiti da je krajem prošle sedmice FZO RS izdao saopštenje u kojem su naveli da su u službama hitne medicinske pomoći u pojedinim domovima zdravlja u Republici Srpskoj naplaćivane usluge pregleda i penzionerima, trudnicama i djeci, te da će sve biti ispitano.