Connect with us

Svijet

KRVAVI IZBORI U Meksiku odnijeli 37 života

U Meksiku su juče održani predsjednički, parlamentarni i lokalni izbori na kojima je pravo glasa imalo oko 100 miliona ljudi.

Birači u 32 savezne države birali su predsjednika koji će zamijeniti Andreasa Manuela Lopeza Obradora, populistu koji je proširio socijalne programe, ali nije uspio da suzbije nasilje meksičkih kartela.

Pošto je vodeći kandidat na izborima iz njegovog Pokreta nacionalnog preporoda “Morena” gradonačelnica Meksiko Sitija Klaudija Šejnbaum, glasači su praktično ocjenjivali Obradorovu politiku, čiji je nastavak ona obećala. Ankete su predviđale pobjedu Šejnbaumove, a njen glavni rival je Sočitl Galvez, bivši senator iz Stranke nacionalne akcije, čiji je otac bio pripadnik domorodačkog naroda Otomi.
Galvezova je svoj put do osnivanja više tehnoloških kompanija počela skromno, prodajući hranu na ulici, a prošle godine je napustila Senat da bi počela kampanju u kojoj je oštro kritikovala Obradora zbog nedovoljno strogog pristupa borbi protiv nasilja kartela. Treći po popularnosti kandidat je bivši poslanik Predstavničkog doma Horhe Alvarez iz stranke Građanski pokret, pa će Meksiko najvjerovatnije prvi put dobiti ženu predsjednika. Glavna pitanja u predizbornoj kampanji bila su nasilje kartela i ekonomija, koja je za vrijeme Obradora održavala rast BDP-a od jedan odsto na godišnjem nivou. AP navodi da se vladajuća stranka Morena nada da će osvojiti dvotrećinsku većinu u Kongresu koja je potrebna da bi se promijenio Ustav, kako bi ukinula nadzorne agencije koje su, kako tvrdi ta stranka, neefikasne i rasipničke. Opozicija, međutim, smatra da bi takav potez ugrozio demokratske institucije Meksika. Predsjednik Meksika se bira na šestogodišnji mandat u jednom krugu glasanja, a birači su glasali i za 128 senatora, 500 predstavnika u donjem domu Kongresa i za gotovo 20.000 pozicija u lokalnoj vlasti.

Inače, ovi izbori u Meksiku najsmrtonosniji su u modernoj istoriji te zemlje jer je ubijeno najmanje 37 kandidata, a više od 800 ih je napadnuto.

Horhe Huerta Kabrera, kandidat za odborničko mjesto u gradu Izukar de Matamoros u državi Puebla, ubijen je na mitignu u petak, saopštilo je državno tužilaštvo.
Broj ubijenih kandidata u izbornoj trci ove godine time je porastao na 37, što je jedna žrtva više nego tokom izbora 2021. godine, pokazuju podaci konsultantske kuće “Integralija”.

Do sada je zabilježeno 828 napada na kandidate, što je dramatičan rast u odnosu na ponedjeljak, kada je taj broj bio 749.

Analitičari objašnjavaju da moćni narko-karteli i često korumpirane lokalne vlasti doprinose opasnostima s kojima se suočavaju kandidati.

Svijet

DETALJAN VODIČ ZA PUTNIKE: Šta smijete, a šta ne smijete prenijeti preko granice u Grčkoj

Sa početkom ljetne sezone tradicionalno se aktuelizuje pitanje graničnih kontrola, prije svega kada je riječ o unosu hrane i duvanskih proizvoda. Dok društvenim mrežama svake godine kruže mitovi o dozvoljena dva do tri boksa cigareta, realnost i propisi Evropske unije su znatno rigorozniji.

Zbog toga je važno znati tačna pravila kako bi se izbjegle neprijatnosti, oduzimanje robe ili visoke novčane kazne.

Portal Nikana.gr podsjeća na važeće propise za putnike koji u Grčku dolaze iz zemalja van Evropske unije, što obuhvata Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju.

Koja hrana se može unijeti?

Prema zvaničnim regulativama Evropske komisije koje se primjenjuju u Grčkoj, na takozvanoj crvenoj listi nalaze se sve vrste svježeg mesa i mesnih prerađevina, uključujući domaću pršutu i kobasice.

Strogo je zabranjeno i unošenje mlijeka i svih mliječnih proizvoda poput sira, kajmaka ili jogurta, kao i kuvanih ili prženih gotovih jela koja sadrže meso i mlijeko. Carinski službenici imaju zakonsko pravo da ove zabranjene namirnice zaplijene i unište na licu mjesta, a protiv putnika mogu biti pokrenuti prekršajni ili krivični postupci uz novčane kazne.

S druge strane, unos hrane je dozvoljen isključivo pod uslovom da se radi o nekvarljivim proizvodima koji ne zahtijevaju hlađenje i nalaze se u originalnom, neoštećenom fabričkom pakovanju. Putnici tako mogu ponijeti do dva kilograma mlijeka u prahu ili medicinske hrane za bebe, kao i istu količinu specijalne hrane za kućne ljubimce ukoliko je ona neophodna iz zdravstvenih razloga. Za ostalu zapakovanu hranu koja ne sadrži meso i mlijeko, poput meda, tjestenine ili riže, gornja granica iznosi deset kilograma po osobi, mada veće količine mogu privući pažnju carinika i dovesti do detaljnijeg pretresa.

Koliko možete unijeti cigareta, a koliko alkohola?

Najveće zabune među turistima ipak nastaju oko unosa duvana. Informacija o dozvoljenih 800 cigareta je tačna, ali ona važi isključivo za državljane unutar Evropske unije.

Za građane Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije koji u Grčku ulaze kopnenim putem, limit iznosi svega 40 cigareta, odnosno dvije pakle po punoljetnom putniku. Alternativno, može se unijeti 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 grama duvana, dok je maloljetnim licima prenos duvana i alkohola strogo zabranjen. Kada je riječ o alkoholnim pićima, propisi dozvoljavaju četiri litra blagog vina i 16 litara piva, uz mogućnost da se unese još i jedan litar žestokog pića sa preko 22 odsto alkohola ili dva litra pjenušavog i pojačanog vina.

Sva ova ograničenja važe po pojedincu, a ne po automobilu. Bez prijave se može unijeti roba u vrijednosti do 300 evra po osobi, dok je za mlađe od 15 godina taj limit upola manji. Nošenje lične tehnike, poput laptopova i fotoaparata, uglavnom se toleriše, ali teoretski može napraviti problem pri izlasku iz zemlje ako se ne prijavi.

Sa druge strane, svaka količina gotovog novca veća od 10.000 evra mora se obavezno prijaviti carini prilikom prelaska granice.

Kontrole češće dok nema gužvi

Dugogodišnja praksa pokazuje da su kontrole na Evzoniju najintenzivnije na samom početku sezone, prije nego što počnu velike gužve. Ipak, to ne smije da zavara turiste jer se selektivne kontrole sprovode tokom cijelog ljeta, pa niko ne može unaprijed znati koje će vozilo biti izdvojeno za pregled. Iako grčki graničari često progledaju kroz prste za sitna prekoračenja, poput sendviča za usput ili pola pakle cigareta više, rizik se jednostavno ne isplati, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

SPORT U SJENCI SKANDALA: Izjava poslije meča SAD i BiH šokirala navijače (VIDEO)

Kontroverzni američki krajnje desničarski influenser Nik Fuentes izazvao je oštre reakcije na društvenim mrežama nakon što je pobjedu fudbalske reprezentacije Sjedinjenih Američkih Država nad Bosnom i Hercegovinom na Svjetskom prvenstvu opisao kao “trijumf američkog imperijalnog carstva nad islamom”.

Tokom svog lajv prenosa izjavio je da je gledao kako je, kako je naveo, “nadmoć bijele rase i američko imperijalno carstvo jednom zauvijek trijumfovalo nad islamom”, čime je sportski rezultat povezao s rasnim i vjerskim narativom.

Influenser je izjavio: “Gledao sam kako je nadmoć bijele rase, američko imperijalno carstvo, jednom zauvijek trijumfovalo nad islamom. Bilo je fantastično.”

Sportski rezultat pretvorio u političku poruku

Snimak njegove izjave ubrzo se proširio društvenim mrežama, gdje su brojni korisnici osudili pokušaj da se fudbalska utakmica predstavi kao sukob civilizacija, religija i rasa.

Fuentes je godinama poznat kao jedna od najistaknutijih figura američke krajnje desnice, a zbog bijelo-nacionalističke, antisemitske i ekstremističke retorike ranije je uklonjen s više velikih društvenih platformi i često je predmet kritika organizacija za zaštitu ljudskih prava.

Njegova posljednja izjava posebno je odjeknula u Bosni i Hercegovini jer je pobjedu američke reprezentacije pokušao da predstavi kao simboličan obračun s islamom, što su mnogi ocijenili kao zapaljivu i uvredljivu retoriku.

Komentatori na društvenim mrežama poručili su da sport ne bi smio biti korišćen za širenje mržnje i ideoloških poruka, ističući da fudbalski teren ne predstavlja mjesto za podjele po vjerskoj ili rasnoj osnovi, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Svijet

RUSI ZAUZELI KONSTANTINOVKU: Potvrđena potpuna kontrola nad gradom

Ruske oružane snage u potpunosti su preuzele kontrolu nad Konstantinovkom, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Zauzeta je Konstantinovka. To je, prema riječima predsjednika Vladimira Putina, prva, ali veoma važna etapa u preuzimanju važnog slavjansko-kramatorskog odbrambenog čvora Oružanih snaga Ukrajine”, rekao je Peskov novinarima.

On je naveo da je Kijev pretvorio grad u, kako se smatralo, neosvojivo utvrđeno područje, ali da je Konstantinovka “oslobođena zahvaljujući herojstvu ruskih vojnika”.

Peskov je dodao da je predsjednik Rusije Vladimir Putin naložio da se učini sve kako bi bili evakuisani civili koji su ostali u gradu.

Prema njegovim riječima, Putin je takođe ukazao da će Rusija, ukoliko ukrajinska strana nastavi napade na rusku infrastrukturu, biti prinuđena da širi bezbjednosnu zonu.

Portparol ruskog lidera je naveo i da se stvaranje bezbjednosne zone u Harkovskoj i Sumskoj oblasti odvija prema planu, kao i da su od početka godine oslobođena 133 naseljena mjesta, prenosi Srna.

Peskov je naveo i da je ruski predsjednik naložio da se pažljivo analizira ko od saveznika Kijeva podstiče nastavak borbenih dejstava. Takođe je konstatovao potpuno oslobođenje Luganske Narodne Republike i značajan napredak ruskih trupa u Donjeckoj Narodnoj Republici.

Nastavi čitati

Aktuelno