Nakon više od godinu dana blokada, Savjet ministara Bosne i Hercegovine je usvojilo Reformsku agendu, dokument koji je bio uslov za pristupanje fondovima iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije. Dokument sa 113 mjera, kojeg su mjesecima blokirali ministri iz SNSD-a Srđan Amidžić i Staša Košarac, je konačno usvojen, te se sada šalje u Brisel, gdje će Evropska komisija odobriti ili vratiti dokument na doradu.

Ako bi se u Briselu usvojila Reformska agenda, Bosna i Hercegovina bi otvorila pristup za više od 900 miliona evra iz ovog plana, ali je ovo tek početak posla za državne vlasti, ali i njihove kolege na nižim nivoima. Bosna i Hercegovina će dobiti sedam posto sredstava, od ukupno 917 miliona KM koje su namijenjene za našu državu, do kraja ove godine ako Brisel prihvati Reformsku agendu.

Svaka dalja uplata vezana je za usvojene mjere odnosno svaka tranša je uslovljena konkretnim potezima vlasti BiH. Svakih šest mjeseci biće sprovedena revizija reformi na kojima se radi.

Šta je Reformska agenda?

Dokument kojeg je Savjet ministara na telefonskoj sjednici usvojilo odnosi se na listu mjera koje će Bosna i Hercegovina u narednom periodu provoditi.

Drugim riječima, riječ je o reformama koje moraju provesti naše vlasti kako bi ostvarile pristup novcu kojeg je Evropska unija odvojila za našu zemlju.

Naravno, ukupna količina tog novca je trebala biti nešto više od milijardu eura, ali je umanjen za 108 miliona evra sredinom juna, kada je probijen rok kojeg je pred vlasti u BiH postavila Evropska komisija.

Sam dokument je bio predmet političkih blokada SNSD-a, a riječ je o dvije tačke koje su za vladajuću strukturu u Republici Srpskoj bile neprihvatljive.

Radi se o mjerama vezanim za poštovanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te popunjavanje najvišeg suda u BiH, kojem fali dvoje sudija koje imenuje Narodna skupština Republike Srpske, te o ukidanju entitetskog veta u Savjetu za državnu pomoć.

Iako finalna verzija ovog dokumenta, kojeg je Savjet ministara usvojila na današnjoj sjednici, nije dostupna, postoje informacije o tome da je bilo promjena u ove dvije tačke kako bi se osigurao pozitivan glas ministara iz Republike Srpske.

Kako se dijeli novac?

U draftu dokumenta iz jula 2024. godine, u koji je Klix.ba imao uvid, može se vidjeti da se novac iz Plana rasta dijeli za razne projekte na državnom, entitetskom i lokalnom nivou.

Tako su, između ostalog, spomenuti projekti izgradnje novih puteva, pista na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, škola širom BiH, izgradnju 5G mreže, te drugih projekata koji će se potpuno ili djelomično finansirati iz ovog fonda.

Ono što je važno spomenuti jeste da je, bilo da je riječ o draftu iz 2024. godine ili dokumentu koji je danas usvojen, u pitanju prijedlog, te da će se o svim projektima individualno izjašnjavati Savjet ministara BiH.

Jednostavnije rečeno, svaki projekat koji bi trebao da dobije finansiranje kroz ovaj program mora biti individualno usaglašen na nivou Savjeta ministara BiH. Prijedloge za projekte dostavljaju niži nivoi vlasti, odnosno opštine i kantoni.

Uz to, finansiranje ovih projekata je striktno vezano uz provođenje mjera koje sadržavaju prvi dio dokumenta.

Drugim riječima, izgradnja puteva ili škola može biti obustavljena ako u Briselu procijene da se BiH ne pridržava usvojenih i odobrenih mjera.

U svakom slučaju, usvajanje ovog dokumenta je pozitivan znak za BiH, ali je tek početak procesa koji zahtijeva široke reforme i pridržavanje dogovorenim mjerama, što nije odlika vlasti u BiH.

(Klix) Foto: BN

Visoki funkcioner SNSD i predsjednik Nadzornog odbora OC „Jahorina“, Nedeljko Elek zapalio je društvene mreže objavom na platformi X, u kojoj je “potkačio” stranačkog kolegu i bivšeg premijera Radovana Viškovića.

– Znači što smo pravili autoputeve, pravili smo. Sve će se ovo jednom zvati sutra… – napisao je Elek, aludirajući na čuvenu rečenicu bivšeg premijera Srpske: „Sve će ovo jednog dana biti sutra“.

Iako se u objavi ne pominje nijedno ime, pratioci na mrežama brzo su povezali poruku sa današnjom odlukom o imenovanju Radovana Viškovića za vršioca dužnosti direktora „Autoputeva Republike Srpske“.

Podsjetimo, Viškovićev mandat na čelu Vlade RS bio je obilježen brojnim viralnim izjavama, među kojima je najpoznatija upravo ona koju je Elek, čini se, sarkastično parafrazirao.

– Ne treba se previše opterećivati svim ovim pričama, svim ovim napadima, sve će ovo jednog dana biti sutra – rekao je Višković u jednom od svojih ranijih obraćanja, što je postalo i predmet brojnih šala i mimova.

Elekova objava izazvala je buru komentara i na društvenim mrežama i unutar političkih krugova, s obzirom na to da se rijetko viđa ovako otvorena pa makar i indirektna kritika unutar vladajuće stranke.

Da li je riječ o ličnoj netrpeljivosti, političkom neslaganju ili jednostavno o trenutku inspirisanom ironičnom dozom humora ostaje da se vidi.

Srpskainfo

Da nije bilo SNSD, ko zna gdje bi danas bila Republika Srpska – reče Milorad Dodik nakon što je odlučeno da i ova stranka, poslije višemjesečnog političkog mrcvarenja, izađe na prijevremene izbore. Još jedno odstupanje od ranijih stavova tako je predstavljeno kao navodna zaštita Srpske i borba protiv neprijatelja.

Ali, da li je zaista tako? Koga SNSD, predvođen Dodikom, zapravo štiti Republiku Srpsku ili svoje interese?

Narodna skupština Republike Srpske je prvo zabranila održavanje prijevremenih izbora, a onda „dala mogućnost svakoj partiji da sama odluči da li će učestvovati na izborima“.

U međuvremenu je bilo prijetnji, poziva na bojkot. Opozicionari, koji su od samog početka smatrali da su prijevremeni izbori najmanje štetno rješenje za Republiku Srpsku, proglašavani su izdajnicima. Isti ti „izdajnici“ samo su čekali dan kada će SNSD objaviti da izlazi na iste te izbore. I dočekali su.

–SNSD što pre treba da u Narodnoj skupštini Republike Srpske predloži odluku da bude izabran vršilac dužnosti predsednika do prijevremenih izbora – rekao je Dodik, čime se zvanično povukao sa mjesta predsjednika i tako priznao odluke Ustavnog suda BiH i CIK BiH.

Krivicu je, i ovaj put, pripisao opoziciji.

Iz redova SNSD se, u posljednja dva dana, mogu čuti izjave u kojima se Dodik predstavlja kao neko ko žrtvovao svoj komfor zarad interesa Republike Srpske, koja bi, u suprotnom, uz pomoć opozicije, bila prekrojena po volji stranaca.

Kosovski scenario
Bojan Šolaja, iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije Banjaluka, kaže da u tome ima istine.

-Vratimo stvari na početak. Sve je počelo zato što je neko sa strane, svojim djelovanjem, pokušao da utiče na to da se donese Zakon o državnoj imovini. Donošenje takvog zakona, bilo je nepovoljno za Republiku Srpsku i pokrenulo je lavinu dešavanja koja su dovela do ovih situacija u kojima se sada nalazimo. Niko nije planirao da u ovom trenutku ide na izbore, ali kada je trebalo da se zauzme jedinstven stav, do toga nije došlo. To se vješto koristi protiv Republike Srpske, zato se i Kristijan Šmit upustio u sve ovo što radi. To je avanturizam koji je i BiH doveo u jako lošu situaciju. Pregažen je Ustav BiH, koja trenutno nema ni unutrašnji, niti spoljni suverenitet – smatra Šolaja.

Suludo je, nastavlja Šolaja, govoriti da Dodik i SNSD sve rade zbog ličnih interesa.

– Ovdje je, od prvog dana, prioritet zaštita interesa Republike Srpske! Izlazak SNSD na izbore je u kontekstu toga. Opoziciji je bila ponuđena vlada nacionalnog jedinstva, pa i da se ne ide na izbore. Uprkos tome, SDS je krenuo u izbore, predstavio kandidata, a SNSD se nakon toga opredijelio za isto. Ne smije se desiti kosovski scenario. Ja ne kažem da bi neko iz SDS bio izvođač toga, ali bi se otvorio prostor nekom manjinskom kandidatu da uđe u izbornu trku za predsjednika Srpske. Kada bi se glasovi razvodnili, a najveća stranka ne bi učestvovala, postojala bi mogućnost da neko ko nema legitimitet bude predsjednik Republike i da, koristeći one nadležnosti koje predsjednik ima, dovede Republiku Srpsku u institucionalnu krizu – kaže Šolaja, naglašavajući da je SNSD povukao „logičan potez“ i u smislu zaštite rezultata koji su ostvarili na izborima 2022.

Mi smo ovdje u situaciji da moramo da zaštitimo ustavni kapacitet Republike Srpske u BiH. Kada se već ide u pravcu izbora i kada je već dat određen legitimitet tome, treba gledati da se Republika Srpska maksimalno zaštiti od bilo kakvih nasrtaja sa strane. Neprihvatljivo je dozvoliti da se malim brojem glasova izabere neko ko bi bez ikakve odgovornosti zauzelo poziciju predsjednika Republike. Na kraju krajeva, predsjednik je zaštitinik Ustava. U kontekstu svega ovoga što sam rekao, jako je bitno koja će se osoba naći na toj funkciji – rekao je Šolaja.

Politički cunami
Politička analitičarka Tanja Topić, drugačijeg je mišljenja.

Ona kaže da SNSD, na čelu sa Dodikom, zaštitu Republike Srpske vrši na čudan, pomalo šizofren način, nastavljajući sa ispiranjem mozga građanima i odbranom neodbranjivog.

-Pitam se kome vjeruju visoki zvaničnici ove partije – sebi prije podne ili poslije podne, a kome građani. Gledamo, po ko zna koji put, “savršenu zamjenu teza” – svi drugi su krivi za stanje u kojem se nalazi Republika Srpska, to su izdajnička opozicija i strani plaćenici, samo ne oni koji su suvereno decenijama kontrolisali svaki kamen na ovom prostoru. Rezultat je vidljiv golim okom – raseljeni, osiromašeni građani, koje je poharao politički cunami – kategorična je Topićeva.