Connect with us

Svijet

LAKŠE DO NJEMAČKOG PASOŠA! Vlada mijenja Zakon o državljanstvu

Njemačka mijenja Zakon o državljanstvu, pojednostavljujući proceduru za dobijanje njemačkog pasoša. Dvojno državljanstvo će takođe postati opcija.
Njemačka vlada je ove srijede predstavila svoj nacrt Zakona o državljanstvu. Zakon koji je predložila ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer olakšaće dobijanje dvojnog državljanstva, kao i dodjelu državljanstva ljudima koji nisu iz Evropske unije.

“Ova reforma pokazuje privrženost modernoj Njemačkoj”, rekla je Fezerova predstavnicima medija u Berlinu.

Ministarka unutrašnjih poslova je istakla da reformu Zakona o državljanstvu treba posmatrati u kontekstu sveobuhvatne revizije njemačkog Zakona o imigraciji koja je uglavnom usmjerena na podsticanje dobro kvalifikovanih radnika da dođu u Njemačku i nadoknade veliki manjak radne snage na tržištu rada.

“Moći ćemo da privučemo najkvalifikovanije ljude svijeta samo ako oni u dogledno vrijeme u potpunosti postanu dio našeg društva sa svim demokratskim pravima”, naglasila je Fezerova.

Riječ je o reformi koju je započela koalicija lijevog centra socijaldemokrata, zelenih i liberala, koja je na vlasti od jeseni 2021.

U novom zakonu predviđene su sljedeće odredbe:

– Imigrantima koji legalno žive u Njemačkoj biće dozvoljeno da podnesu zahtjev za državljanstvo nakon pet godina boravka, umjesto dosadašnjih osam, a ako imaju posebna dostignuća to se može svesti na samo tri godine.

– Djeca rođena u Njemačkoj od najmanje jednog roditelja koji pet ili više godina legalno živi u zemlji automatski će dobiti njemačko državljanstvo.

– Imigranti stariji od 67 godina moći će da polažu usmeni umjesto pismenog testa njemačkog jezika.

– Biće dozvoljeno više državljanstava.

Ljudi koji žive isključivo od državne pomoći neće imati pravo na njemačko državljanstvo. Njemačko državljanstvo biće uskraćeno i ljudima koji su počinili antisemitska, rasistička, ksenofobična ili druga difamirajuća krivična djela za koja se smatra da su “nepomirljiva sa privrženošću osnovama slobodnog demokratskog poretka”, prenosi “Mondo”.

O novom zakonu će se raspravljati u parlamentu i mogao bi da stupi na snagu ove jeseni.

Više od jednog državljanstva

Prema njemačkom Ministarstvu unutrašnjih poslova, oko 14 odsto stanovništva nema njemački pasoš. To je nešto više od 12 miliona ljudi. Njih pet miliona već najmanje deset godina žive u Nemačkoj. U 2022. zahtjev za njemačko državljanstvo podnijelo je 168.545 ljudi, što je bilo ispod prosjeka Evropske unije.

Do sada je dvojno državljanstvo u Njemačkoj bilo moguće samo za državljane Evropske unije i Švajcarske, kao i za one čija zemlja porijekla ne dozvoljava da se odreknu državljanstva (npr. Iran, Avganistan, Maroko). Osim toga, uz njemački pasoš, svoj stari pasoš mogla su da zadrže djeca roditelja koji imaju dvojno državljanstvo, izbjeglice kojima se prijeti progonom u njihovoj domovini, te Izraelci. Sirijci koji su u Njemačku došli kao izbjeglice i za koje se smatra da su se dobro integrisali, takođe mogu brzo da dobiju njemačko državljanstvo.

Reforme će Njemačku svrstati u isti red sa drugim evropskim zemljama. U Evropskoj uniji, Švedska je imala najveću stopu dodjele državljanstva strancima koji žive u njoj. Godine 2020. švedsko državljanstvo dobilo je 8,6 odsto svih stranaca koji tamo žive. U Njemačkoj je stopa iznosila 1,1 odsto.

Prema njemačkom Saveznom zavodu za statistiku, u Njemačkoj trenutno živi oko 2,9 miliona ljudi s više od jednog državljanstva. To je oko 3,5 odsto stanovništva. Stvarni broj bi mogao biti veći, jer je procenat novih njemačkih državljana koji zadržavaju svoj originalni pasoš porastao na 69 procenata. U tome prednjače ljudi s poljskim, ruskim ili turskim pasošima.

Protivljenje promjenama

Opoziciona Hrišćansko-demokratska unija (CDU), partija desnog centra, koja je u prošlosti dosljedno blokirala sve reforme u ovoj oblasti, protivi se najavljenim promjenama.

“Njemačko državljanstvo je nešto veoma dragocijeno i prema njemu treba postupati veoma pažljivo“, rekao je lider demohrišćana Fridrih Merc za javni servis ARD u decembru 2022, kada je objavljen prvi Nacrt zakona.

Krajnje desničarska antiimigraciona partija Alternativa za Nemačku (AfD), strogo se protivi planiranim promjenama. Poslanik te stranke je u debati o državljanstvu koja je održana u Bundestagu maja ove godine, rekao da “dvije trećine Nijemaca ne žele da se procedura dodjele državljanstva pojednostavi” i da se baš u to vrijeme dešava “rasprodaja državljanstva” koja prema njemu samo prikriva nedostatak integracije i “izmišlja” statistiku.

Promjene su kasnile

Dojče vele je više puta izvještavao o planovima vlade, a u decembru 2022. intervjuisao je nekoliko osoba kojih se lično tiče ovo pitanje.

Na primjer, Mark Jang koji je rekao da živi u Njemačkoj već 20 godina i da mu je odavno dosadila politička debata.

“Tada bih bio najstrasniji njemački građanin kojeg ste mogli zamisliti“. Ali, odbio sam da dam svoj američki pasoš. Zadržavanje starog pasoša ne znači da imate podijeljene lojalnosti kao što to tvrde mnogi njemački konzervativci. To samo odražava ko ste vi zaista. Promjena je dosta zakasnila”.

“Zakon o njemačkom državljanstvu zasnovan je na principu izbjegavanja više državljanstava”, rekla je za Dojče vele u decembru Greta Agustini, njemačka pravnica specijalizovana za imigraciju.

“Druge evropske zemlje, kao što su Italija, Švedska, Irska, Francuska i druge, dozvoljavaju dvojno državljanstvo i imaju manje birokratskih zakona u vezi sa ovim pitanjem”.

Mnogi klijenti koje je zastupala borili su se da pronađu način da dobiju njemačko državljanstvo. “Oni odbijaju da se odreknu državljanstva matične zemlje, ali žele i da steknu njemačko”, rekla je Agustini.

“Prekasno za generaciju gastarbajtera”

Grupa koja je osjetila efekat njemačkih zakona o državljanstvu jače nego bilo koja druga jeste turska zajednica. Veliki broj Turaka došao je u Njemačku šezdesetih, kada su zemlji bili potrebni radnici.

U to vrijeme, Zapadna Njemačka koja se brzo razvijala potpisala je ugovore s nekoliko država o regrutovanju “gastarbajtera”, uglavnom za nekvalifikovane poslove u industriji. Ubjedljivo najviše ih je došlo iz Turske, a procjenjuje se da sada u Njemačkoj živi oko tri miliona ljudi turskog porijekla, od kojih 1,45 miliona još uvijek ima tursko državljanstvo.

Aslihan Ješilkaja-Jurtbaj, jedan od lidera organizacije Turske zajednice u Njemačkoj (TGD), ocijenio je da su reforme došle “prekasno” za mnoge iz te prvobitne generacije – “ali, bolje ikada nego nikad”.

“Za generaciju gastarbajtera ova reforma znači priznanje i poštovanje njihovih života i njihovog rada u ovoj zemlji i za nju”, rekao je Ješilkaja-Jurtbaj.

“Mislim da će se mnogi Turci druge i treće generacije osjećati osnaženim zbog toga jer su uvijek imali dilemu identiteta. Mnogi ljudi su ovo čekali i možda su izgubili nadu”, rekao je on.

Dodao je da, ukoliko reforma zakona zaista dođe, očekuje da će mnogi njegovi sunarodnici postati njemački državljani.

Related Topics:

Svijet

DOBIO ZABRANU ULASKA U NJEMAČKU: Lopov iz BiH pokušao da ugrize policajca

Pripadnici Savezne policije dobili su danas dojavu da se u međunarodnom vozu nalazi osoba poznata po svojoj kriminalnoj prošlosti, nakon čega su oni na prvoj stanici priveli 68-godišnjeg državljanina Bosne i Hercegovine.

Kako prenose njemački mediji, kondukter međunarodnog voza prijavio je policiji osobu koja “operiše” po vozovima i koji je već nekoliko puta hapšen. Do dolaska policije on je uspio odžepariti jednog putnika, ukravši mu 300 švajcarskih franaka.

Međutim, prilikom hapšenja došlo je do incidenta kada je lopov, opirući se hapšenju, pokušao da ugrize policajca i to u nekoliko navrata, ali je spriječen. On će biti optužen za opiranje, te ometanje službenog lica u vršenju zadatka, ali i pokušaj nanošenja tjelesnih povreda policajcu. Nakon što je završena kriminalistička obrada, dobio je petogodišnju zabranu ulaska u Njemačku te je vraćen u Francusku, odakle je međunarodnim vozom i ušao u Njemačku.

Nastavi čitati

Svijet

POJAVIO SE SNIMAK PRIVOĐENJA TERORISTE IZ VAŠINGTONA: Uzvikivao “slobodna Palestina” dok ga je policija vukla

Objavljen je snimak privođenja teroriste iz Vašingtona.

Na mrežama je objavljen snimak privođenja muškarca imenovanog kao Elijas Rodrigez (30) iz Čikaga, koji je osumnjičen da je počinio teroristički napad u Vašingtonu ubivši dvoje zaposlenih u izraelskoj ambasadi ispred Jevrejskog muzeja u centru tog grada.

On je uhapšen nedugo nakon napada, a na snimku se vidi i da je vikao: “Slobodna Palestina”.

To je potvrdila i Pamela Smit, šefica Metropolitanske policijske uprave kada je izvestila da je osumnjičeni u pritvoru u vezi sa pucnjavom u blizini Jevrejskog muzeja u Kapitolu, u kojoj su dvije osobe poginule.

“Preliminarna istraga ukazuje da su obje žrtve izlazile sa događaja u Jevrejskom muzeju u Kapitolu, koji se nalazi u bloku 500 Treće ulice sjeverozapad, kada se dogodila pucnjava. Vjerujemo da je pucnjavu počinio jedan osumnjičeni koji je sada u pritvoru. Prije pucnjave, osumnjičeni je primjećen kako korača napred-nazad ispred muzeja”, rekla je Smit.

Smit je rekla da je osumnjičeni “prišao grupi od četiri osobe, izvadio pištolj i otvorio vatru pogodivši dvoje”. Nakon pucnjave, Smit je rekla da je osumnjičeni potom ušao u muzej i da ga je obezbjeđenje događaja zadržalo.

“Osumnjičeni je skandirao: ‘Slobodna, slobodna Palestino’ dok je bio u pritvoru – rekla je Smit.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET GUBI ŠUME BRŽE NEGO IKAD: Na svakih 18 minuta nestaju površine od oko 18 fudbalskih terena!

U 2024. godini svijet je zabilježio rekordne gubitke šuma, s gubicima od 6,7 miliona hektara primarnih tropskih šuma, što je dvostruko više nego prethodne godine.

Ovaj dramatičan porast izazvan je klimatskim promjenama, dok su požari, koji su uništili pet puta više šuma nego u 2023. godini, postali glavni uzrok.

Prema novim podacima GLAD laboratorije Univerziteta Merilend, objavljenim putem platforme Global Forest Watch Svjetskog instituta za resurse (WRI), samo gubitak primarnih tropskih šuma dostigao je 6,7 miliona hektara prošle godine – što je dvostruko više nego u 2023. i površina gotovo jednaka veličini Paname.

To znači da je svijet gubio oko 18 fudbalskih terena svakih 18 minuta.

Po prvi put otkako se vode evidencije, požari, a ne poljoprivreda, bili su glavni uzrok gubitka šuma, odgovorni za skoro polovinu ukupne štete. Samo u 2024. godini požari su uništili pet puta više tropskih šuma nego prethodne godine. Posebno je teško pogođena Latinska Amerika.

Ukupno, ovi požari su proizveli 4,1 gigatonu emisija gasova sa efektom staklene bašte — što je više nego četiri puta više od ukupnih emisija iz vazdušnog saobraćaja u 2023. godini.

“Ovakav nivo gubitka šuma ne liči ni na šta što smo vidjeli u više od 20 godina prikupljanja podataka”, izjavila je Elizabet Goldman, suosnivačica platforme Global Forest Watch pri Svjetskom institutu za resurse (WRI).

Kako je kazala, ovo je globalno crveno upozorenje – zajednički poziv na akciju za svaku zemlju, svaku kompaniju i svakog pojedinca kome je stalo do života na planeti.

“Naše ekonomije, naše zajednice, naše zdravlje – ništa od toga ne može opstati bez šuma”, istakla je ona.

Ekstremni vremenski uslovi pogoršali požare u tropskim šumama 2024. godine
Iako su šumski požari prirodna pojava u nekim ekosistemima, u tropskim predjelima oni su uglavnom izazvani ljudskim djelovanjem, najčešće se namjerno pale radi krčenja zemljišta za poljoprivredu ili širenja obradivih površina.

Prema izvještaju Global Forest Watch-a, 2024. godina je bila najtoplija do sada zabilježena, obilježena ekstremnim vremenskim uslovima poput raširene suše, koju su dodatno pogoršale klimatske promjene i fenomen El Ninjo.

Neke zemlje, naročito u Latinskoj Americi, pretrpjele su najgoru sušu u istoriji, što je dodatno pogoršalo intenzitet i nekontrolisanost požara u mnogim dijelovima svijeta.

Iako pojedine šume mogu da se oporave nakon požara, sve jači pritisak zbog pretvaranja zemljišta u poljoprivredne površine, uz klimatske promjene, ozbiljno otežava regeneraciju šumskih ekosistema. Ovakve okolnosti stvaraju zatvoren krug u kome je vjerovatnoća budućih požara sve veća.

Koje zemlje su izgubile najviše šuma u 2024. godini?
Prema podacima, Brazil je izgubio najveće površine tropskih šuma u 2024. godini, a to čini čak 42% ukupnog globalnog gubitka tropskih primarnih šuma.

Požari, koji su bili podstaknuti najtežom sušom u istoriji zemlje, odgovorni su za 66% ukupnog gubitka šuma u Brazilu. Ostali faktori, kao što su uzgoj soje i stoke, porasli su za 13%, ali su i dalje ispod nivoa koji je viđen u ranijim decenijama.

“Brazil je postigao napredak pod predsjednikom Lulom, ali prijetnja po šume i dalje ostaje ozbiljna“, upozorava Marijana Oliveira, direktorka programa za šume i korišćenje zemljišta pri WRI Brasil.

Nastavi čitati

Aktuelno