Connect with us

Društvo

LAŽNI STANODAVCI PELJEŠE STUDENTE Za nepostojeće stanove uzimaju i do 250 evrta avansa

Studenti ovih dana masovno traže stanove za iznajmljivanje od oktobra po Beogradu i drugim univerzitetskim gradovima, a istovremeno pojedine od njih debelo i masno varaju lažni stanodavci, koji im uzimaju avans i do 250 evra za nepostojeće stanove!

Naime, kako saznajemo, šema prevare funkcioniše tako što prevaranti uzmu slike sa sajtova hotela ili agencija, uglavnom stranih. Postave ih na oglase ili grupe na društvenim mrežama za iznajmljivanje stanova, nudeći navodno luks stan u centru grada za od 250 evra do 400 evra, što je inače veoma povoljno, ali traže i depozit unapred u visini kirije. Upozorenje na ovu prevaru objavljeno je i na Fejsbuk grupi studenata beogradskih univerziteta.

– Priča je sljedeća, javi se dečko koji navodno izdaje stan da bi ga neko čuvao i čistio. On, koji se predstavi kao vlasnik stana, u tom momentu nije u Beogradu, nego kaže da je u Njemačkoj i, da bi nekome učinio, daje tu cijenu, kao i da će se vratiti za nekoliko dana. Potom kaže nekom naivnom studentu da dobija mnogo poziva, da će odlučiti kome će dati i da mu je bitno da na godinu dana bude ugovor. Onda spomene kako neki već nude avans, ali da on još nije siguran kome će dati. Studenti koji se plaše da neće naći stan po toj povoljnoj cijeni uplate onlajn određenu sumu novca kao depozit i budu prevareni – objašnjava izvor Kurira.

On dodaje da se nakon te uplate lažnom stanodavcu gubi svaki trag, te studenti shvate da su prevareni i da su novac uplatili za nepostojeći stan.

Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača Efektiva kaže za Kurir da nikako ne treba davati novac unapred.

– Ovde imamo nešto što nije podložno primeni Zakona o zaštiti potrošača. Radi se o klasičnoj prevari, dakle neko N.N. lice koje ima nameru da vara studente napravi taj lažni oglas, uzme depozit na prevaru i nestane, taj stan ne postoji, nemoguće ga je naći. Savet je uvek isti – da potrošač nikako, dok ne bude sto posto siguran da ima posla sa registrovanim pravnim licem, ne uplaćuje novac unapred, ili dok ne bude siguran da to što se nudi zapravo postoji – ističe Gavrilović.

On dodaje da je sličnih prevara bilo i sa kupovinom automobila, aranžmanima za ljetovanje, a sad i sa stanovima.

Dakle, nikako ne treba davati avans unapred, naročito ukoliko oglas za stan neko pronađe na Fejsbuku ili Instagramu. Ako je riječ o onima koji su pravili lažne profile i varali ljude, gotovo je nemoguće povratiti novac – zaključuje on.

S druge strane, prof. dr Goran Kunjadić, stručnjak za sajber-bezbjednost, navodi za Kurir da je ovde u pitanju krivično djelo prevare i da je moguće pronaći prevarante.

– Oštećeni bi prvo trebalo Fejsbuku da prijave određenu osobu ili stranicu, a potrebno je prijaviti i MUP, oni će sigurno pronaći krivca. Savjet je studentima da ne uplaćuju depozit naslijepo i da shvate da im niko neće izdati stan ispod cijene. Dok ne vide stan, ne treba nikome da uplaćuju novac. Ti ljudi koji varaju naivne studente treba da se pronađu i kazne, jer iza ovoga sigurno stoje profesionalni prevaranti – objašnjava Kunjadić.

On dodaje da je moguće pronaći krivca čak i kada je oglas na nekom sajtu za oglašavanje:

– Prvo je potrebno podnijeti krivičnu prijavu i u tom slučaju istražni organi mogu da ispitaju slučaj.

Related Topics:

Društvo

JEDNO “DA” PORODICE SPASILO JE 4 ŽIVOTA: Zašto je donorstvo u BiH “tabu tema” i u 21. vijeku

Bosna i Hercegovina već godinama stagnira u oblasti transplantacione medicine transplantacije su rijetke, a svijest građana o doniranju organa niska.

Ipak, nakon prve transplantacije srca u Sarajevu prošle godine, najavljeni su novi koraci i u Republici Srpskoj.

Početkom iduće godine trebalo bi da počne s radom Zavod za dijalizu i transplantaciju, što pacijentima uliva novu nadu.

Među onima koji su već dobili svoju drugu šansu je Goran Račić iz Banjaluke – čovjek, koji danas slavi dva rođendana. Prošlog mjeseca, proslavio je onaj, kada je zahvaljujući donoru, u grudima zakucalo novo srce.

Prije samo dvije godine, za Gorana Račića iz Banjaluke nije bilo mnogo nade. Srce koje staje više puta. Sumorne prognoze. Crne slutnje. Dani koji prolaze u neizvjesnosti. Ali, onda je uslijedio poziv, koji je bio nova šansa.

– Neki božiji dar ili ne znam ni ja šta je, pojavio se organ, doktor je rekao da se spremam, da naveče idem na operaciju i tako uz božiju pomoć i uz pomoć doktora, koji je uspješno transplantiran. Oporavak je trajao nekih dva mjeseca u bolnici i došao sam potom kući i počeo novi život -kaže Goran Račić.

Život u kojem je Goran vedar i nasmijan. Ponosni otac dvoje djece. Dobar suprug. A prije nekoliko dana, potpuno nevjerovatno za njega, stigao da postane i ponosni djed. Sve to za Gorana nije bilo moguće u Republici Srpskoj. Transplantacije se ne rade. Dostupnost organa je na veoma niskom nivou. Dodatni problem je što svijest o potrebi doniranja organa nije dovoljno razvijena.

– Mislim da se malo priča o tome, ja isto naprosto nisam znao ništa o tome, sve je bilo novo i za mene i donorstvo, naprosto je tabu tema. U evropskim zemljama, pa i tu oko nas u Hrvatskoj, zakon je da je svaki punoljetan stanovnik je potencijalni donor, po zakonu, osim ko se izjasni da neće da bude donor, naprosto izbjegavaju taj momenat kada porodica mora da odluči da u teškim trenucima razmišlja o takvim stvarima – dodaje Goran.

Da bi donorstvo u BiH funkcionisalo, potrebno je da više od 50 odsto stanovništva budu potencijalni donori. Trenutno je potpisano u prosjeku 80.000 donorskih kartica. Da bi BiH postala dio Eurotransplant mreže, uslovi su 10 donora na milion stanovnika. Aleksandar iz Udruženja transplantiranih pacijenata, po pitanju članstva, skeptičan.

– Ja sam ubijeđen da to neće se desiti za našeg života, nažalost ali neće. To da bi se desilo prvo mi moramo biti jedno ministarstvo zdravlja – poručuje Aleksandar iz Udruženja dijaliznih i transplantiranih pacijenata Republike Srpske.

Zavod za dijalizu i transplantaciju u Republici Srpskoj trebao da profunkcioniše početkom naredne godine. Za to vrijeme, koriste se transplantacioni resursi iz Evrope. Ono što je dobra vijest je što za oboljele iz RS kompletne troškove transplantacije u zemlji ili inostranstvu snosi Fond zdravstvenog osiguranja. U Federaciji Bosne i Hercegovine u prošloj godini urađeno je 36 transplantacija, što je najviše u posljednjih deset godina. Broj onih koji čekaju, ostaje nepoznat.

Goran je priliku za novi početak dobio u Srbiji. Njegova priča podsjetnik je da samo jedno “da” može značiti spas nekoliko života. Podsjetnik i da donorstvo nije samo medicinski zahvat, nego najveći čin ljudskosti. No, Goran je izuzetak. Jedan od rijetkih koji je dočekao poziv. Za njegovog mlađeg brata, donor nikada nije pronađen.

– Porodica koja je meni donirala srce je spasila četiri života, njihov sin je nažalost izgubio bitku za život, ali eto živi i kroz mene i ja kažem ovo srce kuca i za mene i za njega i za mog pokojnog brata – poručuje Goran, piše Euronews.

Nastavi čitati

Društvo

UPOZORENJE NA POSKUPLJENJE HRANE: Tri razloga zbog kojih problem ne jenjava

ECB upozorava da su cene hrane u evrozoni od 2022. rasle izuzetno brzo i da i dalje ostaju ključni inflacioni pritisak.

Evropska centralna banka (ECB) upozorila je da cijene hrane u evrozoni već duže vrijeme rastu brže od opšte inflacije, što predstavlja izazov i za domaćinstva i za kreatore monetarne politike.

Dok se ukupna inflacija u zoni evra smirila i približila srednjoročnom cilju ECB-a od 2 odsto, banka navodi da je “inflacija hrane od 2022. godine izuzetna i uporna”. Prema njihovim podacima, prosječna korpa namirnica danas košta trećinu više nego pre pandemije kovida-19, dok su cijene hrane od 2015. godine porasle za više od 40 odsto.

Inflacija u evrozoni je sa rekordnih 10,6 odsto u oktobru 2022. godine pala na 2 odsto u posljednjim mjesecima. Ipak, prema izvještaju Evropske komisije, svaki treći građanin brine da neće moći da priušti hranu koju želi da kupuje. ECB podseća da poskupljenja hrane posebno teško pogađaju domaćinstva sa nižim prihodima, jer hrana zauzima znatno veći udio u njihovim rashodima.

Statistika pokazuje da su cijene govedine, živine i svinjskog mesa od 2015. skočile između 38 i 44 odsto, dok su mlijeko, maslac, kafa, maslinovo ulje, kakao i čokolada u poslednjih šest godina značajno poskupeli. Dodatni pritisak stvaraju klimatske promjene i ekstremni vremenski uslovi – suše u Španiji dovele su do rekordnog rasta cene maslinovog ulja, a loše vremenske prilike u državama izvoznicama poput Gane i Obale Slonovače poskupele su kafu i kakao.

ECB ističe da su događaji povezani sa klimatskim promjenama sve češći i da ozbiljno remete lance snabdevanja hranom. Uz to, rast cijena energije nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali i veći globalni i lokalni prihodi, podstakli su potražnju, što dodatno podiže cijene.

Zašto rast cijena hrane zabrinjava ECB
Kupovina hrane je obavezna stavka u potrošnji i zato ima snažan uticaj na percepciju i očekivanja inflacije. Upravo ta očekivanja ECB pažljivo prati, jer su ključna za održavanje cjenovne stabilnosti.

U okviru zvaničnog indeksa HICP, kojim se meri inflacija u evrozoni, cijene hrane trenutno rastu najbržim tempom – 3,2 odsto. Njihov udio u ovom indeksu iznosi oko 20 odsto, što je dvostruko više od udela koji ima energija. Zbog toga poskupljenje hrane, pa čak i proizvoda poput čokolade, kafe ili maslinovog ulja, ima jači efekat na ukupnu inflaciju nego rast cijena energenata.

ECB navodi tri ključna razloga zbog kojih cijene hrane trenutno imaju posebnu težinu:

Otvorio se jaz između kretanja cijena hrane i opšte inflacije, veći i dugotrajniji nego ranije.
Cene hrane značajno oblikuju inflaciona očekivanja, presudna za odluke ECB.
Poskupljenja hrane nesrazmjerno pogađaju siromašnija domaćinstva.
Ako ECB procjeni da je cilj od 2 odsto inflacije ugrožen, moglo bi doći do novog podizanja kamatnih stopa. To bi značilo skuplje kredite, manja ulaganja i slabiji privredni rast u cijeloj evrozoni.

Nastavi čitati

Društvo

BRANKA BRANKOVIĆ, dugogodišnja novinarka iz Banjaluke, PREMINULA JE JUTROS u Univerzitetskom kliničkom centru u Banjaluci

Branka Branković, dugogodišnja novinarka iz Banjaluke, preminula je jutros u Univerzitetskom kliničkom centru u Banjaluci, nakon kratke i teške bolesti.

Brankovićeva je godinama bila prepoznatljiva kao portparol Turističke organizacije Banjaluka, a dugo je bila i dio redakcije “Nezavisnih novina”.

Na posljednjim lokalnim izborima 2024. godine bila je kandidat za načelnika opštine Petrovac.

Redakcija “banjaluka24” upućuje iskreno saučešće porodici naše kolegice Branke Branković.

Nastavi čitati

Aktuelno