Connect with us

Društvo

LAŽNI STANODAVCI PELJEŠE STUDENTE Za nepostojeće stanove uzimaju i do 250 evrta avansa

Studenti ovih dana masovno traže stanove za iznajmljivanje od oktobra po Beogradu i drugim univerzitetskim gradovima, a istovremeno pojedine od njih debelo i masno varaju lažni stanodavci, koji im uzimaju avans i do 250 evra za nepostojeće stanove!

Naime, kako saznajemo, šema prevare funkcioniše tako što prevaranti uzmu slike sa sajtova hotela ili agencija, uglavnom stranih. Postave ih na oglase ili grupe na društvenim mrežama za iznajmljivanje stanova, nudeći navodno luks stan u centru grada za od 250 evra do 400 evra, što je inače veoma povoljno, ali traže i depozit unapred u visini kirije. Upozorenje na ovu prevaru objavljeno je i na Fejsbuk grupi studenata beogradskih univerziteta.

– Priča je sljedeća, javi se dečko koji navodno izdaje stan da bi ga neko čuvao i čistio. On, koji se predstavi kao vlasnik stana, u tom momentu nije u Beogradu, nego kaže da je u Njemačkoj i, da bi nekome učinio, daje tu cijenu, kao i da će se vratiti za nekoliko dana. Potom kaže nekom naivnom studentu da dobija mnogo poziva, da će odlučiti kome će dati i da mu je bitno da na godinu dana bude ugovor. Onda spomene kako neki već nude avans, ali da on još nije siguran kome će dati. Studenti koji se plaše da neće naći stan po toj povoljnoj cijeni uplate onlajn određenu sumu novca kao depozit i budu prevareni – objašnjava izvor Kurira.

On dodaje da se nakon te uplate lažnom stanodavcu gubi svaki trag, te studenti shvate da su prevareni i da su novac uplatili za nepostojeći stan.

Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača Efektiva kaže za Kurir da nikako ne treba davati novac unapred.

– Ovde imamo nešto što nije podložno primeni Zakona o zaštiti potrošača. Radi se o klasičnoj prevari, dakle neko N.N. lice koje ima nameru da vara studente napravi taj lažni oglas, uzme depozit na prevaru i nestane, taj stan ne postoji, nemoguće ga je naći. Savet je uvek isti – da potrošač nikako, dok ne bude sto posto siguran da ima posla sa registrovanim pravnim licem, ne uplaćuje novac unapred, ili dok ne bude siguran da to što se nudi zapravo postoji – ističe Gavrilović.

On dodaje da je sličnih prevara bilo i sa kupovinom automobila, aranžmanima za ljetovanje, a sad i sa stanovima.

Dakle, nikako ne treba davati avans unapred, naročito ukoliko oglas za stan neko pronađe na Fejsbuku ili Instagramu. Ako je riječ o onima koji su pravili lažne profile i varali ljude, gotovo je nemoguće povratiti novac – zaključuje on.

S druge strane, prof. dr Goran Kunjadić, stručnjak za sajber-bezbjednost, navodi za Kurir da je ovde u pitanju krivično djelo prevare i da je moguće pronaći prevarante.

– Oštećeni bi prvo trebalo Fejsbuku da prijave određenu osobu ili stranicu, a potrebno je prijaviti i MUP, oni će sigurno pronaći krivca. Savjet je studentima da ne uplaćuju depozit naslijepo i da shvate da im niko neće izdati stan ispod cijene. Dok ne vide stan, ne treba nikome da uplaćuju novac. Ti ljudi koji varaju naivne studente treba da se pronađu i kazne, jer iza ovoga sigurno stoje profesionalni prevaranti – objašnjava Kunjadić.

On dodaje da je moguće pronaći krivca čak i kada je oglas na nekom sajtu za oglašavanje:

– Prvo je potrebno podnijeti krivičnu prijavu i u tom slučaju istražni organi mogu da ispitaju slučaj.

Related Topics:

Društvo

MISLILI STE DA JE KRAJ POSKUPLJENJIMA? Stiže novi talas rasta cijena iz EU

Kompanije iz Evropske unije u narednih godinu dana očekuju znatno veći rast prodajnih cijena i ulaznih troškova, što povećava zabrinutost za inflaciju u Evropskoj centralnoj banci (ECB).

Prema najnovijem istraživanju SAFE o pristupu finansiranju, kompanije predviđaju rast prodajnih cijena od 3,5 odsto u narednih 12 mjeseci, u odnosu na 2,9 odsto u prethodnom ciklusu.

Istovremeno, očekivani rast ulaznih troškova porastao je na 5,8 odsto, sa ranijih 3,6 odsto. Ovo u ECB-u smatraju značajnim.

Iz ECB-a su napomenuli da su kompanije koje su učestvovale u anketi nakon 28. februara, kada je započeo sukob sa Iranom, iskazivale znatno veće cjenovne i troškovne pritiske, što sugeriše direktan uticaj geopolitičkih dešavanja na poslovna očekivanja.

“Inflaciona očekivanja za jednogodišnji period takođe su porasla – na tri odsto, sa prethodnih 2,6 odsto, dok su projekcije za tri i pet godina ostale stabilne”, naveli su iz Evropske centralne banke.

Istraživanje, sprovedeno između 19. februara i 1. aprila, dolazi neposredno prije nove odluke ECB-a o kamatnim stopama, koja se očekuje u četvrtak, 30. aprila, i smatra se važnim indikatorom mogućih posljedica sukoba na Bliskom istoku.

Rast cijena energenata

Rast cijena energenata već sada podstiče inflaciju i negativno utiče na ekonomsko raspoloženje u Evropi, iako su srednjoročni efekti još neizvjesni.

Ipak, ECB je već dala signale da bi ove sedmice mogla zadržati postojeće kamatne stope, ali ekonomisti i investitori sve više očekuju povećanje u junu. Ono što su kompanije iz evrozone još prijavile jeste rast kamatnih stopa na kredite, te druge troškove finansiranja, uz stabilnu tražnju za kreditima i blago smanjenu dostupnost.

Da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?

Ono što nas zanima je to kako će novi sukob u Iranu i poremećaji u lancima snabdijevanja naftom u cijelom svijetu uticati i na Bosnu i Hercegovinu u dugoročnom periodu, odnosno da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?

Znajući da su se u prethodnom periodu sve negativne stvari iz Evropske unije prelile i na BiH, ne možemo biti optimisti.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da je šok ponude izazvan rastom cijena sirove nafte usljed prekinutih transportnih ruta izazvao inflatorni udar u svim zemljama EU.

“Usljed posljedičnog rasta cijena kao rezultata prilagođavanja na novonastalu situaciju došlo je do pritiska na rast zarada kako bi se ublažio erodirajući efekat inflacije na kupovnu moć. To je za sobom vodilo rastu troškova rada i poslodavce stavilo pred izbor da umanjuju sopstveni profit ili povećavaju cijene”, ističe Mlinarević.

Prema njegovim riječima, većina u kratkom roku može privremeno zbog cjenovne elastičnosti tražnje sporije povećavati cijene, dok u dugom roku ta strategija nije moguća.

“Iz tog razloga, ukoliko se problemi sa lancima snabdijevanja nastave, logično je očekivati da dođe do osjetnijeg rasta prodajnih cijena. U BiH kao rezultat uvezene inflacije i sličnih trendova na tržištu rada treba očekivati isti scenario”, zaključio je Mlinarević.

Nastavi čitati

Društvo

PORAZNI PODACI BiH ne uvozi samo naftu, već HLJEB I VODU

Bosna i Hercegovina je zavisna o uvozu osnovnih životnih namirnica. To pokazuju podaci Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za 2025. godinu, prema kojima je ova zemlja uvezla prehrambene proizvode u vrijednosti 2,72 milijarde evra.

To je tri i po puta više nego što se uveze naftnih derivata, koji se u BiH uopšte ne proizvode.

Među najvećim uvoznim stavkama su goveđe meso, pšenica, gotovi pekarski proizvodi, stočna hrana, te voće i bezalkoholna pića. Izvoze se sirovine i poluproizvodi, kao što su smrznute maline, mlijeko i jestiva ulja.

-Takva struktura pokazuje da BiH svoju prehrambenu bezbjednost u velikoj mjeri oslanja na regionalna i evropska tržišta, što je čini osjetljivom na poremećaje cijena, logistike i trgovinskih tokova – rekao je za Radio Slobodna Evropa ekonomski analitičar Igor Gavran.

Gavran takav obrazac smatra stalnim i dugoročnim rizikom, jer rast cijena hrane na svjetskom tržištu direktmo povećava troškove života u BiH koja zavisi od uvoza.

Bosna i Hercegovina raspolaže obradivim zemljištem, povoljnim klimatskim uslovima i tradicijom poljoprivredne proizvodnje, ali domaća proizvodnja ne uspijeva da zadovolji potrebe tržišta.

Gavran kaže da će tako i ostati bez snažnijih ulaganja u domaću poljoprivredu, preradu i lance snabdijevanja.

Najveći uvoz osnovnih namirnica

Bosna i Hercegovina najveću zavisnost bilježi kod uvoza proizvoda koji čine temelj svakodnevne potrošnje stanovništva.

Među najvrjednijim uvoznim stavkama nalaze se goveđe meso, pšenica, pekarski proizvodi, stočna hrana, čokolada, bezalkoholna pića i pivo.

BiH je u 2025. uvezla meso vrijedno 131,1 milijun evra što sugeriše da domaće stočarstvo ne zadovoljava potrebe tržišta, bilo zbog nedovoljne proizvodnje, visokih troškova ili slabije konkurentnosti u odnosu na evropske proizvođače.

U 2025. godini Bosna i Hercegovina uvezla je pšenicu u vrijednosti od gotovo 66,5 milijuna evra, dok je uvoz gotovih pekarskih proizvoda porastao za 21 posto u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši gotovo 70 milijuna evra. To znači da domaće tržište u velikoj mjeri snabdijevaju strani proizvođači.

Jedna od najvećih pojedinačnih stavki u uvozu prehrambenih proizvoda čine sastojci za proizvodnju alkoholnih pića s 157,6 milijuna evra, zatim pivo s 94,3 miliona, kafa čiji uvoz je 2025. godine dosegnuo 93,2 milijuna evra i cigarete s 88,8 milijuna evra.

Faširane vode je u 2025. godini uvezeno u vrijednosti od 146,2 milijuna evra.

Istovremeno, morska riba, školjke i morski plodovi imaju zanemariv udio u prosječnoj potrošačkoj košarici, kao i agrumi, neke vrste povrća, te tjestenina.

S druge strane, najvrjedniji izvozni proizvodi bili su ulje od sjemena suncokreta ili šafranike za industrijske potrebe, mlijeko, konzervirani proizvodi od pilećeg mesa, slatki keksi, sirovo suncokretovo ulje, smrznute maline, vafli, voda, brašno i ostali pekarski proizvodi.

Mlijeko je među vodećim izvoznim proizvodima s 35,3 miliona, međutim značajan dio stočne hrane i repromaterijala dolazi iz uvoza koji je u 2025. godini porastao za oko devet posto, u odnosu na prethodnu, na 73,5 milijuna evra.

Dominantan uvoz iz Srbije, Hrvatske i Njemačke

Najveći dio uvoza dolazi iz Evropske unije, koja sudjeluje s oko 1,21 milijardi ili 54 posto ukupne vrijednosti, dok na zemlje regije (CEFTA) otpada 557 milijuna evra ili dodatnih 29 posto.

Među pojedinačnim državama najveći dobavljač bila je Srbija s uvozom od oko 701 milijun evra, a slijedile su Hrvatska s 334,3 miliona, Njemačka s 205,3 miliona, Italija sa 183,4 miliona i Mađarska sa 136,4 miliona evra.

BiH u samo dvije zemlje izveze hrane u vrijednosti većoj od 100 miliona evra, a jedini značajniji suficit ostvaren je u trgovini s Turskom, i to 15,8 milijuna evra, ponajprije zbog rasta izvoza ulja i brašna.

Ukupan uvoz prehrembenih proizvoda u BiH je 2025. godine iznosio 2,72 milijarde evra, dok je izvoz iznosio približno 619 miliona evra.

Ministarstvo spoljne trgovine BiH navodi da su više globalne cijene sirovina, hrane i energenata te suše, ratovi i logistički poremećaji povećali vrijednost uvoza u BiH, a ne veća potrošnja u BiH.

Radio Slobodna Evropa

Nastavi čitati

Društvo

DRUŠTVENO PONAŠANJE KATASTROFALNO! Više uvreda i nedostatak poštovanja glavni pokazatelji

Više od dvije trećine Nijemaca smatra da je društveno ponašanje u opadanju, pokazuje najnovija anketa.

Ukupno 67 odsto ispitanika u anketi instituta za istraživanje javnog mnjenja “Forsa” reklo je da društvu u NJemačkoj nedostaje kohezije i harmonije u većoj ili manjoj mjeri, što je šest procentnih poena više nego godinu dana ranije.

Od ukupnog broja, 57 odsto je reklo da je situacija “prilično loša”, a 10 odsto “veoma loša”. Mlađi ljudi imali su tendenciju da pokažu pozitivniji stav od starijih starosnih grupa, pri čemu je samo 50 odsto osoba između 18 i 34 godine reklo da je situacija “prilično loša”, a šest odsto da je “veoma loša”.

Samo tri odsto ispitanika utvrdilo je poboljšanje društvene harmonije u posljednje tri godine, dok je 77 odsto reklo da su se stvari pogoršale.

Glavni problemi koje su ispitanici vidjeli bili su više uvreda i nedostatak poštovanja /86 odsto/, agresivnost /81 odsto/, egoizam /79 odsto/ i netolerancija i isključivanje /76 odsto/, posebno u javnosti i na društvenim mrežama. Anketu je sprovela “Forsa” za zdravstveno osiguravajuću kompaniju DAK.

Nastavi čitati

Aktuelno