Connect with us

BiH

Lideri partija u BiH najčešće nemaju protivkandidate

N.N.

Izbori za predsjednika bilo koje političke partije u BiH praktično su postali jednosmjerna ulica, jer se za tu poziciju najčešće prijavi samo jedan kandidat.

Ovakav scenario, prema riječima političkih analitičara, gledaćemo i ubuduće, jer među političarima vlada mišljenje da nema potrebe da se izlažu nepotrebnom stresu ukoliko u igri nije veliki ulog, a ako se i desi da se neko usudi ući u tu trku, veoma često bude “politički pometen”.

Da se ne radi o nekim spekulativnim pričama pokazalo se i prije nekoliko dana… Milan Miličević i Edin Forto preuzeli su partijsko kormilo SDS-a i Naše stranke bez prave izborne trke, jer nisu imali protivkandidate.

Slično je i sa drugim partijama, posebno onima kojima će ova godina biti izborna. Veoma je teško očekivati da će Milorad Dodik, Dragan Čović, Nenad Nešić, Petar Đokić, Željko Komšić… tako lako prepustiti rukovođenje strankom nekom drugom. Kada je u pitanju SDA, tu bi se moglo očekivati da Šemsudin Mehmedović bude protivkandidat dosad neprikosnovenom Bakiru Izetbegoviću. A u ovom slučaju u javnost su se već počele bacati otrovne strelice da bi SDA mogla izgubiti dio članstva ukoliko izgubi i Izetbegović.

Nermin Nikšić, po Statutu SDP-a, nema pravo da se kandiduje, jer mu je trenutni mandat drugi uzastopni. Iako se odavno pominju imena Denisa Bećirovića i Vojina Mijatovića kao potencijalno novih predsjednika, izbori u SDP-u najvjerovatnije će biti prolongirani do iduće godine, tačnije po završetku lokalnih izbora u BiH.

Sličan unutarstranački proces, po svemu sudeći, čeka i PDP. Nakon što je Jelena Trivić osnovala Narodni front i ispala iz predsjedničke trke, Draško Stanivuković je praktično najozbiljniji kandidat za prvog čovjeka stranke. Međutim, upravo je Stanivuković nedavno kazao da bi sa izborima u PDP-u trebalo sačekati do kraja lokalnih izbora, kako bi se vidjeli rezultati potencijalnih kandidata te da Borenović treba da ostane na predsjedničkoj poziciji najmanje do tada. Međutim, postavlja se pitanje da li bi gradonačelnik Banjaluke ovako lagodno govorio o izborima u PDP-u da je u stranci ostala Jelena Trivić.

Nebojša Tojagić, politički analitičar, kaže da ključnu ulogu u tome što većina aktuelnih stranačkih lidera nema ili nikada nije ni imala nijednog protivkandidata na izborima igra vlastiti interes.

“S jedne strane, preuzimanje stranačkog kormila u vrijeme kad je stranka u opoziciji i nije neka primamljiva opcija, jer zahtijeva veliki angažman, ogroman trud, stalne sukobe i odricanje. Što je stranka bliža vlasti ili su njene pozicije obećavajuće u smislu rasta podrške javnog mnjenja, a bez obzira na njenu veličinu, ona postaje prostor potencijalnog unutarstanačkog odmjeravanja snaga, jer je interes veliki, a ulog ogroman. Najčešće takve stranke imaju ‘doživotne’ predsjednike, a oni svoju dugovječnost na čelu stranke pravdaju očuvanjem jedinstva stranke, odbranom svog naroda, nastavkom reformi koje su baš oni započeli ili nekim slabo uočljivim putem kojim su krenuli”, pojašnjava Tojagić.

Upravo zbog ovakve situacije, dodaje on, u strankama su većinom poslušnici.

“Ti ljudi po stavove i mišljenje idu kod predsjednika. Ali, oni su odani do momenta kada pomisle da bi oni mogli postati ‘kalif umjesto kalifa’. Međutim, kada dođe do toga, imamo sve osim demokratskog sučeljavanja, a najčešći rezultat je izlazak iz stranke poražene frakcije i po pravilu formiranje nove stranke, kao što je nedavno bio slučaj u PDP-u, gdje smo imali sukob dvije vedete političke stranke. Gotovo po pravilu se taj sukob završava odlaskom iz stranke poražene opcije – poput Davora Bernardića u hrvatskom SDP-u, Dragana Đilasa u DS-u ili još ranije sukob Vuka Draškovića i Vojislava Šešeljea u SNO”, rekao je Tojagić za “Nezavisne novine”.

Kandidovanje jednog kandidata za predsjednika stranke za analitičarku Tanju Topić je čist nedostatak demokratije.

“Imena nekih lidera u nazivu stranaka te maltene doživotno predsjednikovanje istim ozbiljni su znaci demokratske patologije. Ozbiljno kršenje statuta stranke, traženje prečica, a busanje u prsa o demokratskom potencijalu društva jednog lica su međusobno protivrječni. Jedan lider u stranci znači da u njoj nema demokratije, čak ni privida, jer se ne obezbjeđuje niti protivkandidat makar u svrhu dekora”, mišljenja je Topićeva.

Ona naglašava da u BiH i dalje vlada hibridni režim i njegovanje kulta ličnosti te da su prava i slobode obično samo na papiru, a da je s tim u vezi i članstvo u strankama zadovoljno “obožavanjem partijskih vođa”.

NEZAVISNE

Related Topics:

BiH

E-COMERCE IZVJEŠTAJ: BiH prva u Evropi po rastu online kupovine

Bosna i Hercegovina je u 2024. godini zabilježila najveći rast B2C e-commerce prometa u Evropi, čak 117 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Izvještaj Ecommerce Europe i EuroCommerce navodi da je zemlja na vrhu ljestvice rasta zbog kombinacije stvarnog ubrzanja online kupovine i bolje metodologije mjerenja, piše BiznisInfo.ba.

O čemu se radi?
Radi se o izvještaju “European E-commerce Report 2025“, koji analizira stanje e-commercea u 38 evropskih zemalja.

U njemu je utvrđeno da je ukupni B2C e-commerce promet u Evropi u 2024. porastao za oko sedam odsto, dosegnuvši otprilike 842 milijarde eura.

Međutim, dok su zrela tržišta bilježila znatno niže stope rasta, u regiji istočne Evrope rast je iznosio oko 18 odsto, a BiH je predvodila sa 117 odsto.

Šta je B2C e-commerce?
B2C (Business-to-Consumer) e-commerce označava online prodaju gdje firme direktno nude proizvode ili usluge krajnjim potrošačima. To je ono što građani rade kada kupuju preko interneta: odjeću, elektroniku, knjige, aplikacije – sve putem web-shopova ili mobilnih aplikacija.

Drugim riječima – online kupovina za privatne kupce.

Zašto je u BiH došlo do vrha?
Razlozi za rast od 117% su višestruki:

Poboljšano prikupljanje podataka i promijenjena metodologija – izvještaj sam navodi da je dio rasta rezultat upravo te bolje statistike. Brži prelazak potrošača na online kanale nakon pandemije i sve veća dostupnost interneta i mobilnih uređaja.

Potencijalno niski početni osnovni nivo: tržište je ranije bilo manje razvijeno u odnosu na zapadnu Evropu, pa se potencijal rasta pokazao većim.

Rast potrošnje i digitalizacija kompanija koje su uvele novije modalitete plaćanja, dostave i online usluge.

Kako stoje druge zemlje?
Prema izvještaju, nakon BiH najbrži rast zabilježila je Ukrajina sa oko 92 odsto rasta. Slijede Bugarska (~20 odsto), Estonija (~18 odsto) i Sjeverna Makedonija (~15 odsto) u istočnoj Evropi.

Za usporedbu, neka od “zrelih” tržišta poput Njemačka i Češka Republika praktično nisu imale rast ili su bilježile vrlo nizak rast.

Region hvata priključak
Za publiku u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i ostalim zemljama regiona – ovo je poruka prilike: digitalna trgovina i online kupovina u BiH upravo ubrzavaju i stavljaju zemlju u vrh Evrope.

Kompanije, trgovci i financijske institucije koje želimo pratiti trendove – imaju šansu da budu među prvima. A potrošači – više izbora, više kanala i nove navike.

Nastavi čitati

BiH

IZVOZ ORUŽJA IZ BIH OBARA REKORDE: SAD i Češka najveći kupci

Izvoz oružja i municije iz Bosne i Hercegovine obara dosadašnje rekorde bez obzira na novu američku carinsku politiku, a glavno izvozno tržište i dalje su Sjedinjene Američke Države, ali i Češka postaje sve važnije tržište.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), BiH je za devet mjeseci ove godine u inostranstvo isporučila proizvode vrijedne 309,5 miliona KM, što je za 74,4 miliona maraka više nego lani u istom periodu, kada je izvezeno više od 235 miliona KM.

Prema njihovim podacima za devet mjeseci ove godine, najtraženiji proizvodi iz BiH, što se tiče namjenske industrije, jesu bombe, granate, torpeda, mine, rakete i slična vojna municija i njihovi dijelovi, kojih je za devet mjeseci izvezeno u vrijednosti preko 286 miliona KM.

“Kao i prethodnih godina, BiH je najviše oružja izvezla u Sjedinjene Američke Države, Češku, Irak, kao i u Srbiju”, kazali su iz UIO BiH.

Ukupno je u SAD za devet mjeseci izvezeno ovih proizvoda u vrijednosti od 71,7 miliona KM. Na drugom mjestu je Češka, u koju smo izvezli proizvoda za 65,1 milion KM.

Slavenko Ristić, većinski vlasnik kompanije Tehnički remont Bratunac (TRB), rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne čude jer geopolitička dešavanja, a i kriza u svijetu, dovode u situaciju da se ljudi boje jedni drugih.

“Geopolitička i bezbjednosna situacija u kojoj se trenutno nalazimo odražava se na stanje namjenske industrije širom svijeta. Evropa, ali i ostatak svijeta, shvatili su da moraju ulagati u odbranu, moraju se naoružavati i investirati u namjensku industriju, jer je garancija mira i bezbjednosti oružana sila i jaka vojska države. Sve to daje snažan vjetar u leđa razvoju namjenske industrije”, kazao je Ristić.

Dodao je da domaće kompanije, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, imaju priliku da se predstave na svjetskom tržištu, imajući u vidu da su konkurentni na globalnoj sceni.

“Mi smo jedini koji nudimo naoružanje i vojnu opremu, a pri tome ne prodajemo političke poruke u paketu s tim proizvodima. Za nas koji živimo na Balkanu ovo znači da treba dodatno ulagati u namjensku industriju. Treba iskoristiti ovu priliku da prodajemo i plasiramo svoje proizvode na tržištu što bolje možemo globalno”, pojasnio je Ristić.

Kako je rekao, sve što se proizvede u BiH u sektoru namjenske industrije, a što je namijenjeno izvozu, direktno koristi ekonomiji države.

“Time se stvaraju nova radna mjesta, a samim tim doprinosi se i rastu cjelokupne ekonomije”, poručio je Ristić.

Kako je pojasnio, budući da oni ne izvoze u Ameriku, ne osjete uticaj uvedenih američkih carina, koje su stupile na snagu početkom avgusta, i za BiH određena stopa od 30 odsto.

“Ali namjenska industrija FBiH možda trpi zbog američkih carina, ali situacija u kojoj se trenutno nalazimo je da će se i firme iz FBiH vrlo lako i brzo adaptirati, pa će nastaviti da izvoze na tržište Bliskog istoka ili Afrike”, kazao je Ristić.

Igor Gavran, ekonomista, kazao je ranije da BiH ima uspješne kompanije u namjenskoj industriji i samo kapaciteti i tempo ulaganja u njihovo proširenje su granica.

“Koliko je suludo bilo zapuštanje namjenske industrije poslije rata i koliko bi tek potencijala naša namjenska industrija imala da vlasti nisu dozvolile njeno propadanje i gašenje proizvodnje kompleksnih sistema poput proizvodnje aviona i helikoptera u Mostaru, višecjevnih raketnih lansera u Novom Travniku, dijelova za tenkove i oklopna vozila u ‘Famosu’ i ‘Rudiju Čajavcu’, remonta avionskih motora u ‘Orlu’ itd.”, kazao je Gavran.

Koliko god ovi rezultati djelovali impresivno za nas, naglasio je Gavran, ipak se većinom odnose na municiju i različite projektile, a tek minimalno na oružje i opremu. A to su nekada bili ključni izvozni proizvodi namjenske industrije.

Nastavi čitati

BiH

ZATRESLO SE TLO U BIH: Evo gdje je bio EPICENTAR ZEMLJOTRESA i koliko su se građani uplašili

Sinoć u u 22 časa i 10 minuta, registrovan je zemljotres u regionu Gruda.

Kako su saopštili iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda, zemljotres je bio jačine 2,4 stepena po Rihteru.

– Mrežom seizmoloških stanica Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS u 22 časa i 10 minuta po lokalnom vremenu, lociran je zemljotres sa epicentrom u regionu Gruda. Riječ je o zemljotresu sa magnitudom 2.4 Rihtera i procijenjenim intenzitetom u epicentralnoj zoni od 3 stepena Merkalijeve skale – saopštili su iz RHMZ.

Kako kažu u ovom zavodu, zemljotres ovog intenziteta ne može izazvati štete na objektima, a stanovništvo ga može osjetiti u epicentralnoj zoni.

“Trajalo par sekundi”, “Solidno zatreslo”, neki su od komentara građana.

Nastavi čitati

Aktuelno