Connect with us

Svijet

LITVANIJA PODRŽALA SLANJE TRUPA U UKRAJINU! “Povlačenjem crvenih linija samo pomažemo Putinu “

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda izjavio je danas da zapadne zemlje treba da razgovaraju o ideji slanja trupa u Ukrajinu i pozvao Zapad da prestane da povlači “crvene linije” po pitanju pomoći Kijevu.

“Pozdravio sam ideju slanja misija na ukrajinsku teritoriju i još uvek smatram da o ovoj ideji treba da razgovaramo. Naravno, najbolje bi bilo da se svi jednoglasno složimo o potrebi za tim i da veoma dobro procijenimo obavještajne i druge informacije koje imamo”, rekao je Nauseda na otvaranju Pariskog foruma za odbranu i strategiju, prenosi litvanski javni servis LRT.

On je podvukao da strah od moguće reakcije Kremlja ne može biti odlučujući faktor u evropskoj odluci.

“Ako počnemo da govorimo ne, Vladimiru Putinu se neće dopasti ovo ili ono, … nikada nećemo donijeti odluku. I zato sam juče rekao i francuskom predsjedniku (Emanuelu Makronu) i medijima da prestanemo da povlačimo sebi crvene linije”, rekao je predsjednik Litvanije.

Povlačenjem crvenih linija samo pomažemo Putinu koji počinje da misli da smo predvidljivi i da može da nas kontroliše i manipuliše nama, dodao je on.

Nauseda je upozorio da Evropa neće izbeći širi rat pasivno posmatrajući krvoproliće na svom pragu, jer ni Ukrajina, ni baltičke države, ni Poljska neće zadovoljiti teritorijalne ambicije Rusije.

Prema njegovim riječima, “fundamentalna greška” je vjerovati da se Putinova Rusija može umiriti ustupanjem teritorija.

“Širi rat u Evropi neće se izbjeći ako se mirno sjedi i posmatra krvoproliće koje Rusija čini u Ukrajini. Kao što Čehoslovačka nije zadovoljila Hitlera, Ukrajina ne bi zadovoljila Putina. Ne bi ni baltičke države ni Poljska. Nijedna od evropskih država trenutno nije bezbjedna”, rekao je Nauseda.

On je takođe upozorio da zapadne demokratije ne mogu biti bezbedne “pod kišobranom nuklearnog oružja” dok su “okružene okeanom tiranije”.

“Rusija sama neće stati. Bolje bi nam bilo da zaustavimo Rusiju u Ukrajini, i to što prije. Jer što više oklevamo, to će biti skuplje za sve nas”, zaključio je predsjednik Litvanije.

Svijet

OZBILJNE OPTUŽBE: Meta “zakopala” dokaze?

Meta se suočava s ozbiljnim optužbama nakon što su dokumenti iz sudskog spora pokazali da je navodno zataškavala rezultate sopstvenog istraživanja o uticaju Facebooka i Instagrama na mentalno zdravlje korisnika.

Prema sudskim dokumentima, u okviru internog projekta nazvanog “Project Mercury” iz 2020. godine, Meta je zajedno sa istraživačkom firmom Nielsen proučavala šta se događa kada korisnici na sedam dana deaktiviraju naloge na Facebooku i Instagramu.

Istraživanje je navodno pokazalo značajan pad osjećaja depresije, anksioznosti, usamljenosti i društvenog poređenja kod korisnika koji su napravili pauzu.

Međutim, umjesto da objavi ove nalaze ili nastavi sa istraživanjem, Meta je navodno prekinula projekat.

U internim dokumentima kompanije navodi se da su rezultati proglašeni nepouzdanim zbog “postojećeg medijskog narativa” o Meti.

Zaposleni u Meti, citirani u dokumentima, navodno su izrazili zabrinutost da je ovakvo prikrivanje slično taktici duvanske industrije, koja je sprovodila istraživanja o štetnosti proizvoda, a zatim ih skrivala.

Tužioci takođe tvrde da je Meta javno izjavila da ne može da kvantifikuje štetan uticaj svojih proizvoda na tinejdžere, dok su interni dokumenti suprotni – kompanija je navodno bila svjesna negativnih posljedica.

U odgovoru, Meta navodi da je istraživanje zaustavljeno zbog metodoloških nedostataka i tvrdi da stalno radi na unapređenju bezbjednosnih mehanizama svojih aplikacija, prenose “Vesti-online”.

Nastavi čitati

Svijet

BIJELA KUĆA: Tramp je optimista u pogledu mirovnog sporazuma za Ukrajinu

Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit izjavila je da je predsjednik SAD Donald Tramp optimističan da može da se postigne dogovor o okončanju rata Rusije sa Ukrajinom nakon pregovora u Ženevi tokom vikenda.

– Tramp ostaje optimističan i pun nade i znam da naši timovi rade danonoćno kako bi pokušali da okončaju ovaj sporazum – istakla je Livit za Foks njuz.

Tramp je u nedjelju ujutru izrazio nezadovoljstvo zbog produženog rata, tvrdeći da Ukrajina “nije izrazila nikakvu zahvalnost” za njegove napore da se rat okonča.

– Predsjednik je to izjavio tokom vikenda i od tada je bilo veoma produktivnih razgovora između predsjednikovog tima za nacionalnu bezbjednost i ukrajinske delegacije – navela je portparolka Bijele kuće.

Ona je dodala da su američki državni sekretar Marko Rubio i specijalni izaslanik Stiv Vitkof proveli nedjelju u Ženevi, gdje su razmotrili mirovni plan koji podržavaju SAD, “uz doprinos i ruske i ukrajinske strane”.

– Oni su uspjeli da preciziraju tačke, tako da sada postoji samo nekoliko tačaka neslaganja na kojima naši timovi nastavljaju da rade – dodala je Livit.

Ona je navela da nije zakazan sastanak između Trampa i ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog.

Nastavi čitati

Svijet

ŠTA SE DEŠAVA? “Plan ne postoji”

Evropa nema svoj “alternativni” plan za Ukrajinu, izjavio je vršilac dužnosti nizozemskog premijera i naveo da su diskusije trenutno usmjerene na razvoj inicijative “koja bi bila bolja za Ukrajinu i EU”.

“Evropska unija nema ‘aternativni plan’ za rješavanje sukoba u Ukrajini”, izjavio je vršilac dužnosti nizozemskog premijera Dik Šof u intervjuu za Algemen Dagblad.

Prema Šofovim riječima, trenutno su u toku razgovori o tome kako razviti plan “koji će biti bolji za Ukrajinu i EU”.

Govoreći o sastanku ukrajinskih predstavnika sa partnerima održanom dan ranije u Ženevi, Šof je izrazio mišljenje da se saveznici trenutno kreću u pravom smjeru.

“Vidimo da se SAD, Ukrajina i EU sve više zbližavaju. Ovo je važno. Naravno, postoji zabrinutost oko prvobitnog plana od 28 tačaka, tako da je on značajno prilagođen”, rekao je on.

Na sastanku predstavnika Ukrajine, SAD i EU u Švajcarskoj 23. oktobra, Vašington je predstavio svoj mirovni plan. Evropske zemlje, kako je ranije objavljeno, pripremile su alternativni prijedlog.

“Reuters” je izvjestio da postoje dva mirovna plana, od kojih je jedan, koji su razvile Velika Britanija, Francuska i Njemačka, sličan američkom i kreiran je na njegovoj osnovi.

Mirovni planovi su se razilazili po fundamentalnim pitanjima: statusu teritorija, članstvu u NATO-u i sudbini zamrznute imovine Rusije. Prema pisanju “Financial timesa” i “Washington posta”, nakon pregovora u Ženevi, američki plan je smanjen na 19 tačaka

Nastavi čitati

Aktuelno