Cijene osnovnih živtonih namirnica rastu iz dana u dan, pa svako povećanje plata „pojede inflacija“. Da li će novo najavljeno  povećanje plata dovesti to novog rasta inlfacije  i novog talasa smanjenja kupovne moći stanovništva?

Od 1. januara iduće godine u Republici Srpskoj najniža plata za nekvalifikovane radnike biće 1000 a,  za visoku stručnu spremu 1450 maraka.

Do kraja godine očekuje se i da će Vlada Federacije donijeti sličnu odluku.

Rast plata prema procjenama strčanjaka ne znači i povećanje kupovne moću građana, jer stalna inflacija koja na dnevnom nivou utiče na poskupljenje osnovnih  životnih namirnica, „pojede“ svako povećanje plata.

“Povećanje plata u ovakvim okolnostima jednako je povećanju poreza. Od tog povećanja 50 odsto ide državi. Idemo prema izborima, treba više para i oni potežu ovom populističkom obliku, pa brinu se za radnike.

Mene je strah kad čujem da se brinu, o bilo kakvoj strukturi. Kad se brinu o penzionerima oni nabelaje, a kad se brinu o radnicima i njihovoj plati onda oni fasuju žestoko“.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom sarajevu Predstag Mlinarević smatra da povećanje najniže plate neće dovesti i do povećenja inflacije.

„Ova odluka se prije svega može posmatrati kao redistributivna uloga minimalne zarade. U smislu da se jedan dio dohotka iz profita poslodavaca u industrijama koje nisu naročito konkurentne i sofisticirane da preusmjeri na poboljšanje standarda naših radnika, zato što smo imali jedan apsurd u našoj ekonomiji da u takvim vrstama djelatnosti ste imali relativno visoke dobiti i porađali smo milionere, a da se sve to moglo desiti na uštrb standarda radnika. Zato je ova mjera vezana za povećanje minimalca nešto što trebamo pozdraviti“, rekao je Mlinarević.

Ono u čemu se ekonomisti slažu, jeste to da država treba da razmišlja o fiskalnom rasterećenju i smanjenju poreza i doprinosa.

„Samanjite ih za 10 odsto pa ćete vidjeti da će se povećati ekonomska aktivnost, a radnici će imati povećanje plate u ekvivalentu onih doprinosa koji oni plaćaju“, kaže ekonomista Muharem Karamjić, a ekonomista Predrag Mlinarević smatra da država odricanjem jednim dijelom novca od poreza i doprinosa ne bi imala „rupe u budžetu“.

„Zbog činjenice da će se to povećanje usmjeriti na dodatnu tražnju kroz druge oblike poreskih prihoda, to onda bude poreski neutralno, što znači da država ne napravi rupu u budžetu, nego sa druge strane da ousmjeti jedan dio onoga što je ona ranije uzimala prema radnicima“, istakao je Mlinarević.

Osim što se država ne bavi olakšicama za  poslodavace, ne bavi se ni kontolom cijena osnovnih životnih namirnica, koje rastu iz dana u dan. To primjećuju i građani .

„To ide kako je kome ćejf, čini mi se da tako i diže cijene“, „ Najviše hrana poskupljuje“, „Poskupljuje sve po malim granapima“, „Rast cijena u zadnjim godinama i rast plata i penzija uopšte jedno drugo ne prati“, rekli su anketirani građani Istočnog Sarajeva.

Da cijena potrošačke korpe raste iz mjeseca u mjesec potvrđuju i iz Udruženja potrošača „DON“ iz Prijedora.

„Svakodnevno smo svjedoci da imamo sve više proivoda sa smanjenom gramažom , a imamo sve veće cijene bilo kof proizvoda. Na ovo niko i ne obrtaćsa pažnju, a građani ispaštaju.

Treba definitivno da se porekene jedna velika akcija provjere svih cijena namirnica koji su na našem tržištu, da se ovo ne dozvoli, tolika marža na lijekove koju sada imamo od oko 20 odsto i da se prehrambeni artikli ne mogu poskupljivati svaki dan“, zaključila je Murisa Marić  izvršni direktor  Udruženja potrošača „DON“ – Prijedor

 Iz Udruženja potrošača upozoravaju da se u Srpskoj priprema i poskupljenje svih komunalnih usluga za 20 odsto.

Uz već najavljeno poskupljenje  goriva, plus svakodnevni rast cijena osnovnih životnih namirnica, dolazimo do zaključka da „Ko preživi, pričaće“.

(BN)

Na Vlašiću se događa mala tehnološka revolucija: dok krave leže na britanskim dušecima i slušaju klasičnu muziku, posao muže odrađuje robot.

Farmer Jovo Vujinović kaže za robota da se ne žali da je pospan, ni umoran, a može da muze 24 sata, bez prestanka.

Na porodičnoj farmi Vujinovića u selu Šišava na Vlašiću stigao je prvi robot za mužu krava u centralnoj BIH i odmah postao najvrijedniji član ekipe. Mašina pere vime, muze, prepoznaje zdravstvene probleme, odvaja mlijeko krava koje su na antibioticima, a farmerima šalje poruke o svakoj životinji ponaosob.

“Robot mijenja bar dva do tri radnika. Danas je do radnika teško doći, kakva god plata da je. A robot? Radi, ne pita ništa”, kaže Jovo uz osmijeh.

Oprema je instalirana u novoj štali projektovanoj za 70 muznih grla. Trenutno je u muži 40, a cilj je da se broj krava poveća kako bi farma dostizala proizvodnju od preko 1.000 litara dnevno, što je neophodno za uredno vraćanje kredita.

Robot funkcioniše potpuno autonomno: svaka krava ima nanogicu sa senzorima, sama dolazi do kapije, sistem je prepozna, otvara joj vrata i pokreće mužu. Ako se pojavi problem ili postoji sumnja na upalu, robot automatski upozorava vlasnike.

“Najvažnije je što na vrijeme možemo otkloniti problem. Robot sve vidi”, objašnjava Jovo.

A krave? One žive luksuznije nego mnogi ljudi. Spavaju na specijalnim dušecima sa osmogodišnjom garancijom, a uskoro će im puštati i klasičnu muziku “jer ih dodatno opušta”.

Kada krene sezona ispaše, krave će same dolaziti na mužu i vraćati se na livade. U planu je i robot koji će čistiti štalu 24 sata dnevno.

“Prije dvije i po godine pričali smo da će robot musti krave – mnogi su nam se smijali. A evo ga danas, radi”, kaže Vujinović.

Farma trenutno isporučuje oko 700 litara mlijeka dnevno, a otkup je zagarantovan. Da bi posao bio održiv, moraće da prošire stočni fond, ali robot je već preuzeo najteži dio posla.

U vrijeme kad radnika nema ni za lijek, na Vlašiću je potvrđeno: robot nikad ne kasni, nikad ne traži pauzu i nikad ne pregovara o plati.

“Trudimo se da taj boravak osmislimo tako da to ne bude samo posjeta izložbenoj postavki, nego i da učestvuju različitim radionicama, kako bi im posjeta ostala u sjećanju i kako bi se rado vraćali”

Direktor Muzeja Republike Srpske Davor Strika rekao je da ova ustanova kulture posjeduje više od 107.000 eksponata, od čega je, zbog nedostataka kapaciteta, samo 50 odsto izloženo u stalnoj izložbenoj postavci, te bi što prije trebalo omogućiti da Muzej dobije novu zgradu.

Strika je istakao da su ti eksponati narodno blago koje je godinama skupljano, čuvano, obnavljano, te da prikazuje i simbolizuje istoriju i kulturu naroda na ovim prostorima kroz vijekove.

“Nova zgrada, koja bi bila namjenski pravljena značajno bi doprinijela razvoju muzejske djelatnosti, jer ne smijemo zaboraviti da je objekat u kojem se sada nalazimo napravljen 1983. godine, kao dom radničke solidarnosti, te je namjenski pravljen za neke druge aktivnosti u potpuno drugom političko-društveno-vrijednosnom sistemu”, rekao je Strika u intervjuu Srni.

PODIĆI NIVO SVIJESTI GRAĐANA O ZNAČAJU MUZEJSKE DJELATNOSTI
Imajući u vidu značaj koji ova institucija ima u smislu čuvanja i prikazivanja istorije naroda kroz različita vremenska razdoblja, ali i rad na različitim istraživanjima, Strika smatra da je neophodno konstantno raditi na podizanju svijesti građana o značaju muzejske djelatnosti.

“Želja nam je da unaprijedimo prostor u kojem se nalazimo, te smo konstanto u pregovorima da se riješi pitanje sanacije krova, koji prokišnjava i stvara nam velike probleme u radu, jer voda može biti pogubna za naše eksponate”, rekao je Strika.

On je naveo i da bi trebalo dodatno urediti dvorište, odnosno prostor oko Muzeja, da se konceptualo spoji sa malim trgom ispred zgrade na kojem se nalazi spomenik Stefanu Nemanji, kako bi taj dio centra grada dobio novi izgled.

“Do kraja godine planirano je da se realizuju aktivnosti u saradnji sa kolegama iz Srbije, u okviru projekta `Dani Srbije u Republici Srpskoj`, koji je počeo u oktobru. Riječ je o značajnim i zanimljivim izložbama, koje doprinose unapređenju saradnje sa našom maticom”, rekao je Strika.

POČETKOM SLJEDEĆE GODINE IZLOŽBA “ŽENE U SREDNJEM VIJEKU”
Početkom sljedeće godine u planu je da bude realizovana i izložba “Žene u srednjem vijeku”, autora Aleksandre Popić, kustosa u Muzeju.

“Aktivno radimo i na našim tradicionalnim manifestacijama, te terenskim istraživanjima, ali i na digitalizaciji muzejske građe”, rekao je Strika.

Muzej Srpske ima nekoliko tradicionalnih manifestacija posvećenih djeci, sa ciljem razvijanja odnosa sa najmlađim posjetiocima.

“Ako ne budemo radili na tome da privučemo njihovu pažnju, te da nas posjećuju od najranijeg uzrasta, imaćemo problem u budućnosti. Zato predano radimo na tome da osmislimo sadržaje i radionice koji će biti edukativni, ali i zanimljivi za djecu predškolskog i školskog uzrasta, kao i studente”, rekao je Strika.

POSEBNA PAŽNJA POSVEĆENA OSMIŠLJAVANJU AKTIVNOSTI ZA MLADE
U tom smislu, dodao je on, značajne su grupne posjete Muzeju, naročito djece iz manjih lokalnih zajednica, koji uvijek donesu novu dozu radoznalosti i oduševljenosti onim što vide, te muzejskim radnicima daju podstrek da nastave sa još većim entuzijazmom.

“Trudimo se da taj boravak osmislimo tako da to ne bude samo posjeta izložbenoj postavki, nego i da učestvuju različitim radionicama, kako bi im posjeta ostala u sjećanju i kako bi se rado vraćali”, rekao je Strika.

On je napomenuo da su mladima posebno zanimljivi multimedijalni sadržaji, kao i dio posvećen etnomuzikologiji.

“Imamo `pandopadu’, gdje djeca mnogu da vide koje su to vrste muzičkih instrumenata, posebno tradicionalnih, kako izgledaju, zvuče, te da se upoznaju sa njihovom istorijom. Zanimljiv je i prirodnjački odsjek, te nam je plan i da taj prostor obogatimo multimedijalni sadržaj”, rekao je Strika.

Muzej bilježi i veliku posjećenost turista, koji Banjaluku posjećuju u ljetnom periodu, ali i za vrijeme zimskih praznika, te je u prethodnom periodu vladalo veliko interesovanje za renovirane odsjeke, stalnu postavku posvećenu Drugom svjetskom ratu i nekadašnjoj Jugoslaviji, kao i postavci posvećenoj Jasenovcu.

U PLANU DA SE FORMIRA STALNA POSTAVKA POSVEĆENA ISTORIJI REPUBLIKE SRPSKE
Strika je istakao i da je u planu da se formira stalna postavka posvećena istoriji Republike Srpske, koja bi na kvalitetan, istinit, te naučni način predstavila kako se formirala, branila i odbranila Republika Srpska.

On je napomenuo da je za realizaciju tog plana važno da se riješe infrastrukturni problemi, koji podrazumijevaju, prije svega, nedovoljne prostorne kapacitete, s obzirom da se veći dio muzejskih eksponata nalazi u depoima.

“Ove godine smo ponosno obilježili značajan jubilej – 95 godina postojanja i rada, te smo tim povodom renovirali i obnovili stalnu postavku Muzeja. Značajno smo proširili i obogatili dio posvećen istoriji umjetnosti sa više od 30 slikarskih djela, kao i arherološki dio sa više stotina predmeta”, rekao je Strika.