Connect with us

Svijet

London uveo nove sakcije Moskvi

Velika Britanija proširila je danas listu sankcija Rusiji, uključujući firme koje proizvode vojnu opremu i nekoliko pojedinaca “povezanih” sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, saopštila je danas Vlada te zemlje.

“Ministar spoljnih poslova (Velike Britanije Džejms Kleverli) odobrio je danas nove sankcije ruskoj vojsci i eliti Kremlja”, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se ističe da paket sankcija Londona ukupno pogađa šest subjekata koji obezbjeđuju vojnu opremu kao što su bespilotne letjelice za rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, kao i osam pojedinaca i jedno pravno lice povezano sa finansijskim mrežama koje pomažu u održavanju bogatstva i moći među elitama Kremlja”, navodi se u saopštenju.

Kako se navodi u saopštenju, sankcionisane kompanije su proizvođač dronova CST, “RT-Komplekt”, koji obezbjeđuje opremu za helikoptere, kompanija za logistiku i transport “Oboronlogistiks”, softverska kompanija “Topaz”, te proizvođači opreme za protivvazdušne raketne sisteme “Univerzalmaš” i “Lipetsk”.

Na ažuriranoj listi su i pojedinci “povezani” sa Kremljom, uključujući predsjedničkog komesaraza prava preduzetnika Borisa Titova, zajedno sa njegovim sinom biznismenom Pavelom Titovom.

Na listi su još bivši zamjenik šefa najveće privatne naftne rafinerije u Rusiji Nikolaj Egorov, vlasnik medijske kuće “Regum” Sergej Rudnov, dioničar u Banci Rusije Svetlana Krivonogih, vlasnik ruske kompanije za održavanje i popravku aviona “Aerostart” Viktor Mjačin, predsjedavajući odbora ruske farmaceutske kompanije “R-farm” Aleksej Repik, i bivši pomoćnik predsjednika i zamjenik predsjednika upravnog odbora kompanije “JSC Sistem operator jedinstvenog energetskog sistema” Jevgenij Školov.

Svijet

FON DER LAJEN: Sastanak o korištenju ruske imovine završen bez rezultata

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da je sastanak sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom i belgijskim premijerom Bartom De Veverom o tome da se ruska sredstva koriste za finansiranje Ukrajine završen bez rezultata.

“Imali smo veoma konstruktivnu razmjenu mišljenja o ovom pitanju. Dogovorili smo se da nastavimo naše razgovore s ciljem postizanja konsenzusa na sastanku Evropskog savjeta 18. decembra”, objavila je Fon der Lajenova na Iksu.

Ona je ocijenila da je finansijska podrška Ukrajini od “centralnog značaja” za evropsku bezbjednost.

Belgijski ministar odbrane i spoljne trgovine Teo Franken rekao je ranije da Belgija i dalje odbija da koristi zamrznutu imovinu Centralne banke Rusije za kredit Ukrajini bez garancija EU i da se neće pokolebati kada je o tome riječ.

Belgijski premijer De Vever više puta je izjavio da njegova zemlja zahtijeva konkretne i pouzdane garancije zemalja EU kako bi sprovela plan Evropske komisije da koristi rusku imovinu kao osnovu za zajam Ukrajini.

Nakon početka ruske vojne operacije u Ukrajini 2022. godine, EU i G7 su zamrznule gotovo polovinu ruskih deviznih rezervi u iznosu od oko 300 milijardi evra. Oko 200 milijardi evra nalazi se u EU, uglavnom na računima belgijskog “Juroklira”, jednog od najvećih svjetskih sistema za poravnanje i kliring.

Nastavi čitati

Svijet

POMACI U PREGOVORIMA SAD I UKRAJINE: Kijev Amerikancima poslao jasnu poruku

Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof održao je u protekla dva dana produktivne razgovore sa sekretarom ukrajinskog Savjeta nacionalne bezbjednosti Rustemom Umerovim u Majamiju, izjavili su američki zvaničnici u petak, najavivši nastavak razgovora danas,

Vitkof i Trampov zet Džared Kušner susreli su se s Umerovim i generalom Andrijem Hnatovim, načelnikom ukrajinskog Glavnog štaba, na sastanku koji su obje strane nazvale “konstruktivnim razgovorima o promicanju uvjerljivog puta prema trajnom i pravednom miru u Ukrajini”.

Ukrajinski prioriteti i ishodi razgovora

Na sastanku u petak Umerov je naglasio da je prioritet Ukrajine postizanje dogovora koji štiti njenu nezavisnost i suverenitet, obezbjeđuje sigurnost Ukrajinaca i pruža stabilan temelj za prosperitetnu demokratsku budućnost, naveli su u zajedničkoj izjavi Umerov i američko ministarstvo spoljnih poslova.

Učesnici su razgovarali o ishodima nedavnog sastanka Vitkofa i Kušnera s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te o koracima koji bi mogli pomoći u okončanju rata, stoji u izjavi.

Petosatni razgovori održani u utorak u Moskvi nisu urodili kompromisom o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini, napominje Reuters.

Bezbjednosne mjere i obnova

Tokom ovosedmičnih pregovora američki i ukrajinski zvaničnici takođe su “dogovorili okvir za bezbjednosne mjere i razgovarali o preventivnim kapacitetima potrebnima za obezbjeđivanje trajnog mira”, objavilo je američko ministarstvo vanjskih poslova, ne navodeći pojedinosti.

Obje strane složile su se pak da će istinski napredak prema sporazumu zavisiti od spremnosti Rusije na pokazivanje ozbiljne predanosti dugoročnom miru, uključujući korake prema deeskalaciji i okončanju krvoprolića, stoji u zajedničkoj izjavi.

Osim toga, predstavnici dviju strana razgovarali su i o poslijeratnoj obnovi Ukrajine, zajedničkim američko-ukrajinskim privrednim inicijativama i dugoročnim projektima oporavka, objavilo je američko ministarstvo.

Neimenovani zvaničnik Bijele kuće ranije je za Reuters izjavio da su sastanci, koji se održavaju na nepoznatoj lokaciji u Majamiju, bili produktivni, dodavši da je “došlo do napretka”.

Prethodni susret s Putinom

Vitkof i Kušner dogovorili su se i prije sastanka s Putinom da će o ishodima tog susreta informisati ukrajinske kolege, izjavio je jedan upućeni izvor.

Jurij Ušakov, glavni savjetnik ruskog predsjednika za spoljnu politiku, u petak je izjavio da su Putin i Vitkof postigli nivo razumijevanja koja je njihove razgovore učinio “zaista prijateljskim”, prenosi Index.

Putin je u utorak održao petosatni sastanak sVitkoffom i Kušnerom u Kremlju, a fokus je bio američki plan mirovnog sporazuma za okončanje rata u Ukrajini, koji je Rusija pokrenula 2022. Putin je kasnije razgovore opisao kao “vrlo korisne”.

Nastavi čitati

Svijet

VIDEO ZA KOJI JE TEŠKO POVJEROVATI DA JE PRAVI: U Rumuniji snimljen “prvi leteći automobil”

Vozač “mercedesa” iz Rumunije vozio je toliko velikom brzinom da je automobil podigao poput aviona i preletio druge učesnike u saobraćaju.

Teška saobraćajna nesreća dogodila se u Rumuniji u kojoj je vozač izgubio kontrolu nad automobilom i doslovno “preletio” dva vozila koja su se nalazila u kružnom toku.

Tom prilikom, pomenuti vozač je zamalo udario u nadzornu kameru koja je zabilježila ovaj dramatičan trenutak.

“U Rumuniji je uočen prvi leteći automobil”, jedan je od šaljivih komentara na viralni video koji ovih dana kruži društvenim mrežama.

Na snimku se jasno vidi da je vozač “mercedesa” vozio brzinom znatno većom iznad dozvoljene, praktično presjekavši kružni tok i podigavši se poput aviona, iznad dva automobila koja su se pripremala da regularno uđu u raskrsnicu.

Nakon toga, vozilo se naglo “prizemljilo”, udarilo u stub nadzorne kamere i zaustavilo se na zelenoj površini obližnje benzinske pumpe.

Prema navodima lokalnih medija, vozač “mercedesa” je 55-godišnji muškarac koji je ostao zarobljen u automobilu, a iz olupine su ga izvukli spasioci.

Zadobio je samo lakše povrede i prevezen je u bolnicu na dalje preglede, ali nije zadržan na liječenju. Testovi su pokazali da nije konzumirao alkohol niti droge, a uzrok nesreće pripisan je dijabetičkoj krizi, koja ga je učinila nesposobnim za reagovanje tokom vožnje.

Nastavi čitati

Aktuelno