Connect with us

Politika

“LOPOVI I BITANGE ZAŠTIĆENI KAO BIJELI MEDVJEDI” Samo u Srpskoj su “Šume” i “Lutrija” gubitaši! NAROD GLADAN!

Ukupan javni dug Republike Srpske, prema priznanju ministarke finansija Zore Vidović, veći je od 6,2 milijardi KM.
Javna preduzeća, koja bi trebalo da budu izvor prihoda za budžet, poput “Šuma RS” i “Lutrije RS”, slažu milionske gubitke.

Za sve to ceh plaćaju građani, među kojima je sve više siromašnih i gladnih, upozoravaju sagovornici Srpskainfo.

Sindikalci, humanitarci i analitičari ističu da je ovakvo stanje posledica katastrofalne politike vladajućih, koji guraju u ambis narod Republike Srpske.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić tvrdi da mi ni ne znamo u kolikoj smo dubiozi.
– U javni dug, a to je zbir spoljnjeg i unutrašnjeg duga, nisu uvršteni minusi javnih preduzeća, osim onih kredita za koje je Vlada RS dala garancije. I javne zdravstvene ustanove su u milionskim minusima, a i njima upravlja Vlada RS. Sve to pada na leđa onih koji plaćaju porez – kaže ona.

Kako skloniti nesposobne i pohlepne
Ističe da Republika Srpska jede vlastitu supstancu, a to znači da nema razvoja, ni podrške onima kojima je potrebna pomoć.

– Nema ni teoretske šanse da se ulaže u razvoj i istraživanje, ali vlastodršcima to ni ne pada im na pamet. Njima su na pameti samo “investitori”, poput onog Dragana Vučetića, koji nas je opljačkao preko preduzeća “Tesla” – kaže Cenićeva.
Decenije ovakve vladavine, smatra ona, vode nas u propast od koje ćemo se teško oporaviti.

– Čak kada se dese promjene i kada oporavak počne, trebaće nam bar dvije godine velikog spremanja: da se sklone pohlepni i nesposobni, da se srede finansije, da se stekne sigurnost i stabilnost i uspostavi vladavina prava, kako bi mogla da se pokrene privreda – upozorava Svetlana Cenić.

Potreba još jedna javna kuhinja
I Miroslav Subašić, osnivač humanitarnog udruženja “Mozaik prijateljstva”, smatra da je mnogo toga u Republici Srpskoj nakrivo nasađeno: od socijalne politike, do javnih preduzeća.
– Eto, “Šume RS” su u gubitku. Pitam kako možeš biti u minusu, ako imaš resurse da praviš plus, da zarađuješ ne samo za to javno preduzeće, nego za sve nas, građane RS – kaže Subašić.

Kroz javnu kuhinju “Mozaika prijateljstva” svakog dana prođe na stotine Banjalučana, među kojima su i mnogi penzioneri i radnici na minimalcu.
– Ispostavilo se da je u Banjaluci, pored postojećih pet javnih kuhinja u kojima se hrani i do 2.000 ljudi dnevno, potrebna još jedna javna kuhinja. Strašno je što je tako, a ne mora tako biti – navodi Subašić.

On smatra da se socijalna politika mora mijenjati. Radno sposobni ljudi se, kaže Subašić, moraju osnažiti da zarađuju, a ne da samo čekaju pomoć.

– Drugo su stari, bolesni, nemoćni, njima zajednica mora pomoći, a da bismo im mogli pomoći mora se odgovorno gazdovati svim javnim resursima, pa i budžetima i prihodima javnih preduzeća – zaključuje Subašić.

Osioni direktori po zaštitom stranaka
Odgovorno gazdovanje, sve su prilike, nije baš svojstveno onima koji gazduju jednim od najvećih prirodnih resursa Srpske. Iako im je povjereno skoro milion hektara šume, rukovodioci Javnog preduzeća “Šume RS” su u prvoj polovini godine, podsjećamo, “ostvarili” više od pet miliona maraka gubitaka.

Vlado Pavlović, predsjednik granskog Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira RS, smatra da su ti gubici rezultat politike koju vodi vlasnik javnog preduzeća, odnosno Vlada RS.
– Cijena sortimenata se može povećati, ali se ne povećava, jer se ide se na ruku drvoprerađivačima, a ne štite se interesi Republike Srpske – kaže Vlado Pavlović.

Ne štite se ni interesi radnika, iako je u “Šumama RS” potpisan kolektivni ugovor i utvrđena cijena rada. Ali, većina direktora to ne poštuje.

– U13 organizacionih jedinica “Šuma” RS ne poštuju utvrđenu cijenu rada od 175 KM. Imamo direktora koji su nadobudni, javno se hvale svojim statusom u političkim partijama i plate određuju kako oni hoće, vjerujući da im niko ništa ne može – kaže Pavlović.

Preko suda do plate
Kao primjer za ovakvu samovolju navodi Šumsko gazdinstvo “Romanija” Sokolac, koje nije u minusu, ali je direktor cijenu rada na svoju ruku smanjio na 160 KM.

Podsjećamo, direktor ovog gazdinstva je Strahinja Bašević, kadar SNSD.

Vlado Pavlović ističe da su se neki radnici “Šuma RS” morali sudskim putem boriti za svoje plate.

– U Šumskom gazdinstvu “Panos” Višegrad plate su kasnile tri mjeseca. Radnici su platne liste koristili kao izvršnu ispravu, kako je zakonom i propisano, pa je Osnovni sud u Višegradu proveo izvršni postupak I radnici su dobili svoje zarade – kaže Pavlović.

Podsećamo, direktor ŠG “Panos” je Miroslav Savić iz SNSD. Ovo gazdinstvo je prvo polugodište 2023. završilo sa gubitkom od 181.590 KM.

“Lutrija” u minusu, to može samo kod Dodika!
Nisu samo šumari u problemima. I radnicima “na budžetu” iz Vlade RS su nedavno jasno poručili da, uprkos galopirajućoj inflaciji, nema šanse za povećanje plata, jer za to nema novca u budžetu.

– Da “Šume” budu u minusu, da “Lutrija” bude u minusu, to nema nigdje na svijetu, toga ima samo kod Milorada Dodika. Kad o tome pričam na međunarodnim skupovima, ne vjeruju mi, smiju mi se – kaže Svetlana Cenić.

Dugove javnih preduzeća, dodaje ona, plaćaju građani, i to duplo.

– Prvo plaćamo usluge javnim preduzećima, a onda, kada oni zapadnu u gubitke, opet mi, kao poreski obveznici, saniramo te gubitke – kaže Svetlana Cenić.

“LOPOVI I BITANGE ZAŠTIĆENI KAO BIJELI MEDVJEDI”
Umjesto da javna preduzeća na kraju kalendarske godine u budžet Republike Srpske uplate stotine miliona dobiti koju su ostvarili zahvaljujući tome što upravljaju javnim resursima, oni bilježe gubitke, kaže predsjednik Sindikata uprave RS, Božo Marić. Problem je, dodaje on, što odavno niko nije odgovarao za loše upravljanje i nezakonito poslovanje javnog preduzeća, jer takve “politika štiti kao bijele medvjede”.

– Nema hapšenja zbog milionskih gubitaka. Čak se stiče utisak da, što je neko veća bitanga i lopov, to su mu bolje šanse da dobije još veći budžet kojim će upravljati. Takvi su najbolji kadrovi, jer za stranku uvijek treba novaca – kaže Marić.

On ističe da je dovoljno pogledati imovinu direktora javnih preduzeća.

– Jasno je da ona ne odgovara njihovim realnim prihodima i da je stečena na nezakonit način – kaže Marić.
Srpskainfo

Related Topics:

Politika

SNSD NAS SIGURNIM KORACIMA VODI U NATO! Goganović sa Helezom istakao značaj Alijanse u BiH

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, sa zamjenicima Slavenom Galićem i Aleksandrom Goganovićem, u ponedjeljak 1. juna 2026. godine, u Sarajevu je u nastupnu posjetu primio novoimenovanog komandanta NATO Štaba Sarajevo (NHQSa) američkog brigadnog generala Džejmsa Faulera.

Na sastanku, na kojem je učestvovao i šef vojnopolitičkog tima NHQSa Kristijan Haupt, ministar Helez je izrazio dobrodošlicu generalu Fauleru te istakao ključnu ulogu NATO-a za mir i stabilnost regije.

„Saradnja s NATO Štabom Sarajevo za nas je izuzetno važna, jer nam pomaže u dostizanju NATO standarda i interoperabilnosti Oružanih snaga BiH sa saveznicima, na putu našeg punopravnog članstva u NATO savezu. Vama, kao novom komandantu NATO Štaba Sarajevo, naša su vrata uvijek otvorena za svaki vid saradnje. Na čelu NHQSa uvijek je američki general, a SAD je naš najveći bilateralni partner. Ta činjenica pruža uvjerenje da će Vam ova dužnost predstavljati zadovljstvo“.

Ministar Zukan Helez, spomenuo je neke od najznačajnijih programa saradnje s NATO-om. Napomenuo da je BiH jedina država koja je službeno u Akcijskom planu za članstvo (MAP) NATO-a te da je Savjet ministara BiH početkom godine usvojilo Program reformi za 2025. godinu. Kroz NATO Inicijativu gradnje odbrambenih kapaciteta (DCBI), planirano je ulaganje oko 35 miliona evra, u periodu od pet godinam za jačanje odbrane BiH, kroz devet bilateralnih projekata. Usvojen je i Individualno prilagođeni partnerski program (ITTP) za BiH za period od 2025. do 2028. godine, a lista aktivnosti saradnje sa NATO-om sadrži oko 180 događaja godišnje.

Helez je naglasio da se čine politički napori da se vojni budžet BiH podigne na dva posto bruto društvenog proizvoda, što je donedavno bio standard NATO-a, koji je sada taj zacrtani procenat podigao na četiri posto.

„U svojoj karijeri, bio sam i na komandnoj dužnosti u komandi koja se stara za standardizaciju i modernizaciju američke vojske. Znam kako je izazovno balansirati između vojnih potreba i izdvojenih novčanih sredstava. Vjerujem da će nam to moje iskustvo pomoći u našem zajedničkom radu sa Oružanim snagama BiH,“ istakao je general Fowler. On je predložio i da sastanci na najvišem vrhu NHQSa i MO BiH budu i ćešći nego su do sada bili.

U svome obraćanju, zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planove Slaven Galić naglasio je kako je Bosna i Hercegovina svojim Zakonom o odbrani izrazila svoju aspiraciju za punopravnim članstvom u NATO-u. U tom pogledu, naglasio je Galić, BiH gleda i što ponuditi samom NATO-u te podsjetio na deklarisanu jedinicu OS BiH koja je dobila visoke ocjene, i koja je spremna za učešće u mirovnim oprecijama predvođena NATO-om.

Zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima Aleksandar Goganović (SNSD) je potvrdio kako je saradnja s NATO-om produktivna i dobro se odvija te da je bitna za mir i stabilnost u cijeloj regiji. S tim u vezi naglasio je važnost i međusobne saradnje u regiji Balkana, jer stabilan Balkan podrazumijeva i stabilnu Evropu, saopšteno je iz MO BiH.

(BN) Foto: MO BiH

Nastavi čitati

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Aktuelno