Turista iz Ahmedabada u Indiji, koji je sa porodicom uživao u ziplajn vožnji iznad doline Baisaran u Kašmiru 22. aprila, nesvjesno je kamerom zabilježio početak terorističkog napada u kojem je ubijeno 26 osoba.

Na video snimku koji se pojavio u javnosti u ponedjeljak, čuju se zvuci za koje se vjeruje da su pucnjevi, dok se u pozadini vide kako ljudi panično bježe, a najmanje jedna osoba pada na tlo. Video je snimio 36-godišnji Ruši Bat iz naselja Paldi u Ahmedabadu, koji je izjavio da je snimak napravljen “iz zabave”, potpuno nesvjestan da se u tom trenutku dešava napad.

Tourist accidentally captures terror attack mid-zip line ride in Pahalgam, Indian-administered Kashmir. pic.twitter.com/tcRCJNG58A

— Clash Report (@clashreport) April 28, 2025

“Tek nakon 20-ak sekundi shvatio sam da je riječ o terorističkom napadu, kada sam ugledao više ljudi ranjenih mecima ispod mene”, izjavio je Bat za ” The Indian Express.

U trenutku pucnjave bio je sa suprugom Bakti (35) i sinom Pretom (11), a porodično putovanje planirano za period od 16. do 27. aprila morali su prekinuti dan ranije.

Bat je snimak napravio mobilnim telefonom koristeći selfi štap, a kako tvrdi, kada je shvatio ozbiljnost situacije, prekinuo je snimanje i doslovno iskočio sa ziplajn kabla prije krajnje tačke.

“Supruga mi je tada rekla da su napadači ubili dvije osobe iz dve različite porodice nakon što su ih pitali za vjeru. I sam sam vidio njihova tijela”, dodao je.

Bat je kazao kako su on i njegova porodica u panici potrčali s mjesta napada, kratko se prikrili ležeći na zemlji, te nastavili bježati kada je pucnjava nakratko stala. Nedugo zatim stigli su pripadnici vojske koji su ih evakuisali na sigurno. Dan nakon događaja, 23. aprila, Bat je pregledao snimak i poslao ga jednom policajcu u Ahmedabadu.

“Nakon što je on sproveo određene provjere, dao mi je dozvolu da video podijelim s medijima”, rekao je.

Iako je video sada dostupan javnosti, Bat navodi da ga do danas nijedna sigurnosna agencija nije kontaktirala radi službene izjave. Porodica je nakon napada odmah napustila Pahalgam i vratila se u Srinagar, odakle su 23. aprila otputovali natrag za Ahmedabad.

Indija je za ovaj napad optužila Pakistan, u kojem je 22. aprila ubijeno 26 muškaraca. Islamabad je odbacio optužbe, a obe strane su potom razmijenile vatru u Kašmiru, uputile diplomatske prijetnje, protjerale građane i zatvorile granicu.

Jedan od vodećih konzervativnih kardinala Katoličke crkve uputio je oštru opomenu protiv moćnih “ideoloških lobija”, uključujući takozvani “gej lobi”, neposredno pred početak konklave, procesa za izbor novog pape.

Njemački kardinal Gerhard Ludvig Miler, poznat po svojim žestokim kritikama pokojnog pape Franje, pozvao je Katoličku crkvu da se vrati svojim tradicionalnim korjenima i zatražio da novi papa bude “čvrst u doktrini” i spreman da se odupre sve većem liberalnom pritisku, prenio je “DailyMail”.

Govoreći za italijanski list “La Stampa”, kardinal Miler je istakao da novi papa mora imati “čvrstu teološku i doktrinarnu formaciju” i odlučno se suprotstaviti onome što je nazvao “prikrivenom prijetnjom jeresi i rodne ideologije”.

“Doktrina nije vlasništvo pape, biskupa ili vjernika. Ona mora biti u skladu s Isusovom rječju. Niko ne može da je mijenja. Ako Isus kaže da je brak između muškarca i žene, to niko ne može da promijeni”, upozorio je kardinal Miler.

Takođe je oštro osudio inicijative koje žele da izjednače brak sa istopolnim zajednicama, rekavši da to “potpuno protivrječi doktrini Biblije”.

Njegova oštra izjava dolazi u trenutku kada su se kardinali iz cijelog svijeta okupili iza zatvorenih vrata u Rimu i odlučili da 7. maja počne konklava na kojoj će biti izabran nasljednik pape Franje.

U skladu sa vjekovnom tradicijom, kardinali ili takozvani “Prinčevi Crkve” biće zatvoreni u Sikstinskoj kapeli dok se ne postigne konsenzus o izboru novog poglavara. Kada iz dimnjaka iznad Vatikana izađe bijeli dim, to će biti znak da je novi papa izabran.

Ovog puta, konklava se oblikuje kao potencijalno žestok sukob između tradicionalista, koji žele da ponište liberalne reforme koje je sproveo papa Franjo tokom svojih 12 godina na čelu Vatikana i progresivne struje odlučne da nastavi njegovu inkluzivnu zaostavštinu.

Od ukupno 252 kardinala u Crkvi, pravo glasa ima samo 135, oni koji su mlađi od 80 godina. Dvojica su se povukla iz zdravstvenih razloga, što ostavlja 133 elektora koji će odlučiti o novom lideru za 1.3 milijarde katolika širom svijeta.

Veteran italijanski kardinal Gvaltijero Baseti (83) upozorio je da bi veliki broj kardinala sa pravom glasa, najveći u istoriji, mogao da zakomplikuje predstojeću konklavu.

“Moguće su određene poteškoće jer nikada nije bilo ovoliko elektora, a mnogi se međusobno i ne poznaju”, rekao je Baseti i nastavio:

“Imam osjećaj da ova konklava ipak neće trajati dugo. Čak i među kardinalima koje ne poznajem, i onima koji dolaze iz najudaljenijih krajeva svijeta, vidim veliku ljubav prema Crkvi i želju da što prije dobijemo novog poglavara”.

Njemački kardinal Valter Kasper, blizak saradnik pokojnog pape Franje, duhovito je odgovorio na pitanje o osobinama koje bi novi papa trebalo da ima:

“Ne znam, moraćete da pozovete Boga i pitate njega. Ali nadam se da ćemo brzo postići konsenzus oko toga ko će biti sljedeći papa”.

S obzirom na to da je 108 od 133 kardinala s pravom glasa imenovao upravo papa Franjo, postoje nagađanja da bi njegov nasljednik mogao da nastavi njegov reformski kurs. Međutim, duboke podjele unutar Kardinalskog kolegijuma znače da ništa nije sigurno.

Prethodne konklave su se odvijale prilično brzo i papa Franjo i njegov prethodnik Benedikt XVI izabrani su u roku od dva dana. Ipak, pojedini crkveni insajderi upozoravaju da bi ovoga puta moglo biti drugačije. Podsjećaju i na čuvenu konklavu iz 13. vijeka, koja je trajala gotovo tri godine, prenosi “Telegraf”.

Borbeni avion F/A-18 Super Hornet američke mornarice završio je na dnu mora nakon što je pao s nosača aviona USS Hari S. Trumen, saopštila je juče mornarica Sjedinjenih Američkih Država.

Američki zvaničnik rekao je da početni izvještaji sa lica mjesta ukazuju na to da je Trumen izveo oštar manevar kako bi izbjegao napad hutija, što je doprinijelo da borbeni avion završi u vodi. Hutijski pobunjenici iz Jemena preuzeli su odgovornost za napad dronovima i projektilima na nosač, koji se nalazi u Crvenom moru kao dio velike američke vojne operacije protiv ove iranski podržane grupe.

Mornarica je potvrdila da su svi članovi posade na brodu bezbjedni, dok je jedan mornar lakše povrijeđen.

„F/A-18E bio je u procesu vuče ka hangaru kada je ekipa za pomjeranje izgubila kontrolu nad avionom. I letjelica i vučno vozilo pali su preko palube. Mornari koji su upravljali vučom brzo su reagovali i sklonili se prije nego što je avion potonuo. Istraga je u toku,“ navodi se u saopštenju mornarice.

Drugi američki zvaničnik potvrdio je za CNN da je avion potpuno potonuo. Prema podacima mornarice, jedan F/A-18 Super Hornet vrijedi više od 60 miliona dolara.

Američki nosači aviona – najveći ratni brodovi na svijetu, dugi skoro 335 metara i istisnine blizu 100.000 tona – iznenađujuće su upravljivi za svoju veličinu.

Pogonjeni sa dva nuklearna reaktora koja pokreću četiri propelerske osovine, nosači klase Nimic, poput Trumena, mogu dostići brzine veće od 55 km/h.

Manevri za izbjegavanje
Tačan opis manevra koji je Trumen izveo kako bi izbjegao vatru nije objavljen, ali fotografije i snimci nosača klase Nimic, objavljeni na stranicama američkog Ministarstva odbrane, pokazuju da ovi gigantski brodovi mogu imati značajan nagib pri velikim brzinama. Snimci prikazuju kako izgledaju takvi manevri, ali ne i trenutak pada aviona.

Karl Šuster, bivši kapetan američke mornarice, rekao je za CNN da nosači, kako bi izbjegli raketne napade, koriste taktiku „cik-cak manevra“.

„Obično se izvodi niz naizmjeničnih skretanja pod uglom od 30 do 40 stepeni. Svako skretanje traje oko 30 sekundi i započinje naglim okretanjem, poput vožnje automobila koji ide cik-cak“, objasnio je Šuster.

„Brod se naginje oko 10 do 15 stepeni u skretanju, ali se tako premješta 100 do 200 metara od očekivane tačke pogodka ako se kreće maksimalnom brzinom“, dodao je.

Grupa Truman Carrier Strike trenutno je raspoređena na Bliskom istoku, a u trenutku incidenta nalazila se u Crvenom moru.

Mornarica je u ponedjeljak naglasila da borbena grupa i njeno avijacijsko krilo „ostaju potpuno sposobni za izvršavanje misije“.