Vještačka inteligencija, koliko god bila korisna, sve je veći faktor u radikalizaciji mladih, pokazuju slučajevi tinejdžera koji su u Evropi u posljednjih nekoliko godina planirali terorističke napade.

Američki “Wall Street Journal” piše da je u posljednjih nekoliko mjeseci nekoliko desetina mladih osoba, među kojima su neki strosti od samo 14 godina, uhapšeno širom Evrope, pod optužbom da su zbog ideološke radikalizacije, planirali napade na muzičke dvorane, trgovačke centre i vjerske objekte.

Jedno od najalarmantnijih područja je Belgija. Naime, trećina svih slučajeva terorizma u Belgiji između 2022. i 2024. uključivala je maloljetnike.

U Britaniji je gotovo svaki peti osumnjičeni za terorizam bio dijete.

“Novost je broj mladih koji su direktno uključeni u planiranje nasilnih napada, uključujući i vrlo mlade pojedince”, rekao je za “Wall Street Journal” Tomas Renard, direktor Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma u Hagu.

Gotovo svi mladi radikaliziraju se putem interneta, a internet se pokazao delotvorniji i u ubrzanju procesa radikalizacije.

Prema Globalnom indeksu terorizma, prosječno vrijeme potrebno za radikalizaciju 2002. godine bilo je 16 mjeseci, a godine 2015. to se vrijeme skratilo za 40 odsto, pa je danas za to dovoljno samo nekoliko sedmica.

Primjer tipičnog ekstremiste iz generacije Z je mladić kom se trenutno sudi u Belgiji. Abdul Kerim Gadaev, 19-godišnji čečenski izbjeglica, radikalizovao se nakon što mu je otac deportovan iz Francuske u Rusiju.

Nakon deportacije počeo je da se osjeća otuđeno u školi. Na internetu je pisao da želi da ponovi “Bataklan”, teroristički napad iz 2015. u kojem je ubijeno 90 ljudi.

On je na internetu pronašao grupe vršnjaka koje su zanimali sport i religija, posebno na TikToku gdje su njegovi krugovi postajali sve više politički.

U februaru prošle godine pridružio se operativnom kanalu na aplikaciji Signal gdje su članovi počeli da planiraju napad, prema riječima tužioca.

Neki su bili u dobi od samo 13 godina.

Raspravljali su o tome kako da se nabavi oružje i dijelili su fotografije cilja – koncertne dvorane u središtu Brisela.

Gadaev je izjavio da je bio spreman da učestvuje, pod uslovom da napad bude dobro pripremljen.

U martu 2024. belgijska savezna policija uhapsila je Gadaeva i još troje maloljetnika širom Belgije.

“Već neko vrijeme govorimo da je složenost naših istraga veća nego prije, a širina i dubina onoga s čime se suočavamo je izvanredna”, rekla je Viki Evans, glavna koordinatorka britanske protivterorističke policije, te pozvala tehnološke kompanije da pomognu u rješavanju problema.

Naime, algoritmi društvenih mreža imaju snažan privlačni momenat na mlade, predlažući im sve nasilniji sadržaj i stvarajući digitalne “rupe bez dna”.

Vještačka inteligencija dodatno pogoršala taj problem, rekla je Julia Ebner, stručnjak za internet radikalizaciju iz Instituta za strateški dijalog i Univerzitet Oksford.

“Videozapisi i slike koje stvara vještačka inteligencija pogađaju vrlo duboke emocije i ljudsku prirodu. AI i algoritmi uveliko obavljaju posao harizmatičnog regrutera, samo stotinu puta uspješnije”, upozorila je Ebner.

Mnogi slučajevi ne dopru do javnosti, ali oni koji jesu, uključuju 14-godišnju djevojčicu iz Crne Gore koja je uhapšena u Austriji u maju prošle godine pod optužbom da je planirala napad na “nevjernike”.

U njenom domu su pronađeni sekira, nož i propagandni materijali Islamske države.

U februaru iste godine uhapšen je njen vršnjak koji je planirao napad na željezničku stanicu.

Najpoznatiji je ipak slučaj trojice tinejdžera koji su prošle godine planirali napad na tri koncerta Tejlor Svift u Beču.

“U prvih osam mjeseci nakon početka rata u Gazi, u Evropi je zbog terorizma uhapšeno 60 islamističkih ekstremista, od kojih su dvije trećine tinejdžeri”, rekao je Peter Njuman, profesor bezbjednosnih studija na King‘s koledžu u Londonu, prenosi “b92”.

Londonska transportna mreža “Transport za London” suočava se danas sa velikim nestankom struje.

Linije metroa su obustavljene i došlo je do velikih kašnjenja.

Osoblje na stanici Kovent Garden obavještava putnike da je cijelo londonski metro u kvaru zbog nestanka struje.
Navodno su putnici evakuisani sa stanice Totenhem Kort Roud.

Nestanak struje u Britaniji uslijedio je nakon niza nestanaka struje u Španiji posljednjih mjesec dana i na Kanarskim ostrvima prošlog mjeseca.

Čak 3,23 miliona ljudi koristi metro svakog dana, dostižući četiri miliona određenim danima.

Iako je nova vlada u Njemačkoj najavila da će nakon što stupi na dužnost prepoloviti broj dozvola za zapošljavanje radnika sa zapadnog Balkana u sklopu posebnog programa kreiranog specijalno za radnike iz našeg regiona, prema podacima Zavoda za statistiku Njemačke, ova promjena neće imati značajan uticaj na stvarna kretanja.

Napomene radi, nova konzervativno-socijaldemokratska vlada, koju bi trebalo da vodi Fridrih Merc, predsjednik konzervativne Demohrišćanske unije, najavila je da će sa 50.000 dozvola nova kvota biti smanjena na 25.000, a mediji u našem regionu su nakon što je ova informacija postala poznata izvijestili da će to ujedno značiti smanjenje odlaska radnika u ovu zemlju.

Zvanični podaci pokazuju da je prošle godine, putem ovog posebnog programa za naš region pod nazivom “Pravilo za zapadni Balkan”, u Njemačkoj zaposleno oko 28.500 radnika. Kvota je, inače, prije juna prošle godine, otkad je uvedena 2015, iznosila 25.000, upravo onoliko koliko će iznositi nova smanjena kvota.

Kada se vide statistički podaci, pokazuje se da je prva odluka o 25.000 radnika bila dobra, jer i čak nakon dizanja kvote brojevi se nisu značajno povećali.

Prema zvaničnim podacima, 2022. zaposlena su 5.303 radnika iz BiH, naredne godine 5.088, a prošle 5.517 radnika.

Kako nam je jedan radnik koji se zaposlio u Njemačkoj rekao, procedura je komplikovana i tvrdi da ne bi uspio pronaći posao da nije imao rodbinu u Njemačkoj. On ističe da su vlasti bile maksimalno ljubazne i spremne da pomognu, ali da postoji više koraka koje je potrebno provesti, dok je najizazovnije, kako tvrdi, čekati termine i sređivanje dokumentacije.

Zbog ovoga postoje analitičari koji vjeruju da se polovljenjem kvote radi o simboličnom potezu kojim nova vlada želi pokazati da razumije brigu njemačkih građana da je problem migracije velik i da namjeravaju preduzeti mjere kojima bi smanjili pritisak.

Drugi razlog za simboličnost ovog poteza je činjenica da su radnici sa zapadnog Balkana hvaljeni od strane njemačkih poslodavaca i da su se pokazali kao vrijedni radnici koji imaju znanje i potrebne kvalifikacije.

Prema podacima Vlade, najveći broj radnika koji su došli da rade u Njemačku sa zapadnog Balkana imaju status kvalifikovanih radnika.

Oni često rade na radnim mjestima koja su uska grla sa velikim nedostatkom radne snage, posebno u građevinskoj industriji.

Od 2020. do 2025. gotovo 100.000 ih je zaposleno u građevinskom sektoru, dok su oko 50.000 njegovatelji i zdravstveni radnici.

O njihovom dobrom uklapanju u njemačko radno okruženje pokazuju Vladini podaci o tome da su na tržištu rada radnici iz zemalja zapadnog Balkana podjednako uspješni kao i strani radnici iz drugih zemalja EU i Nijemci.

Trenutno oko 61 odsto svih zaposlenih iz zemalja zapadnog Balkana radi na nivou kvalifikovanih radnika.

Njihova stopa zaposlenosti iznosi 59 odsto, nešto više od stope zaposlenosti stranaca iz EU koja iznosi 58 odsto, i nešto ispod stope svih zaposlenih od 69 odsto.

Podsjećanja radi, da bi radnici iz BiH i drugih zemalja regiona mogli da se zaposle pod ovim pravilom mora postojati obavezujuća ponuda za posao ili obuka kod poslodavca u Njemačkoj.

Jedini uslov je prethodno odobrenje Federalnog zavoda za zapošljavanje, koji treba da potvrdi da za konkretno radno mjesto ne postoji adekvatna njemačka zamjena.