Connect with us

Svijet

MAĐARSKI PREMIJER OŠTRO: EU treba svaki cent, a mi šaljemo milijarde evra Ukrajini!

Strategija EU i SAD u sukobu u Ukrajini je pogrešna, a cijenu toga plaćaju Ukrajinci i Evropljani, rekao je premijer Mađarske Viktor Orban.

“Gledano sa strane Zapada, sukob se odvija prema sljedećoj strategiji: Ukrajinci ratuju i ginu, a mi dajemo novac, informacije i oružje. I mislimo da je takvom kombinacijom, bez našeg direktnog učešća, moguće pobijediti Rusiju. To je suština strategije.

A u proteklih godinu i više se ispostavilo da se Rusi ne mogu pobijediti takvom strategijom. Ta strategija nas sigurno ne vodi ni do kakve pobjede”, rekao je Orban, prenijela je televizija M1.

U ovakvoj situaciji, ističe on, potreban je mir ili nova strategija.

“Ali nove strategije nema – vjerovatno zato što bi njen centralni element bilo slanje vojnika. U ovom momentu to još niko ne želi”, istakao je Orban. Po njegovom mišljenju, strategija zapadnih zemalja u vezi sukoba u Ukrajini je duboko pogrešna.

“Mislim da je to takva strateška greška, greška u planiranju, vojnoj strategiji EU i SAD za koju plaćamo ogromnu cijenu. Ukrajinci plaćaju najveću cijenu. Međutim, plaćamo i mi, jer smo poslali 70 milijardi evra, a sada razgovaramo o tome da pošaljemo još 50 milijardi evra dok se evropska ekonomija suočava sa ozbiljnim problemima da je svaki cent važan”, zaključio je mađarski premijer.

Uprkos svemu, mađarska vlada ne mijenja stav o Ukrajini i zalaže se za momentalni prekid vatre i pokretanje mirovnih pregovora. Prema Orbanovim riječima, Mađarska smatra da je neophodno što prije okončati vojna dejstva, a zatim pristupiti izradi mirovnog plana za rješavanje ukrajinskog sukoba.

Nezavisne

Svijet

KOJE ZEMLJE EVROPE SU NAJVIŠE POGOĐENE SUŠOM? Već zabilježeno rekordno toplo proljeće

Poljoprivreda i hidroenergija bi mogle da se nađu u velikim problemima jer se suša u Evropi nastavlja. Više od 40 odsto Evrope je trenutno pogođeno nekom vrstom suše, otkrivaju najnoviji podaci.

Dijelovi jugoistočne Španije, Kipra, Grčke i područje jugoistočnog Balkana nalaze se pod najvišim stepenom “uzbune”, stoji u izvještaju Evropske opservatorije za sušu (EDO) za period od 11. do 20. maja.

Ali upozorenje na sušu je takođe na snazi u velikim dijelovima sjeverne i istočne Evrope, nakon rekordno toplog i sušnog proljeća, uzrokovanog klimatskim uslovima.

Mart je bio najtopliji u istoriji mjerenja u Evropi, a pojedine zemlje su zabilježile i najsušniji mart do sada, izvijestila je ranije evropska služba Kopernikus (C3S).

Uzbune na sušu u turističkim destinacijama
Ukupno, 1,6 odsto teritorije 27 zemalja EU (bez Madeire, Azora i Kanarskih ostrva), uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, nalazi se pod uzbunom. Prema klasifikaciji EDO, to znači da vegetacija pokazuje znakove stresa, zemljište je bez vlage, što već predstavlja upozorenje, a količina padavina je manja od uobičajene.

Situacija je posebno teška u nekim mediteranskim destinacijama popularnim među turistima, poput grčkih ostrva Santorinija i Mikonosa. Tamo se voda doprema iz Atine ili se prečišćava desalinizacijom kako bi se popunili bazeni i obezbijedili tuševi.

Prekomjerni turizam dodatno pogoršava problem.

“Turistički sektor nije održiv i nema nikakvog planiranja. To dovodi do ogromne letnje potrošnje vode”, izjavio je za Skaj njuz prof Nikitas Milopulos, stručnjak za upravljanje vodnim resursima sa Univerziteta u Tesaliji.

Međutim, dodaje, poljoprivreda je još veći potrošač vode, što je dodatno pogoršano rasipanjem i nedostatkom efikasnih politika.

Poljoprivreda u problemu
Upozorenja na sušu brzo se šire širom Ukrajine i susjednih zemalja, utičući na useve i vegetaciju, upozorava EDO.

Ukrajina je jedna od evropskih zemalja koje se najbrže zagrijavaju, sa prosjekom od 2,7°C iznad vrijednosti u odnosu na period 1951-1980 u 2023. godini. Kao veliki izvoznik žitarica, suša u Ukrajini ima ozbiljne posljedice po globalno snabdijevanje hranom. Dijelovi Poljske i Slovačke takođe se bore sa sušom.

Upozorenja na sušu prisutna su i u zapadnoj, jugoistočnoj i centralnoj Turskoj, sjevernoj i zapadnoj Siriji, Libanu, Izraelu, Palestini, dijelovima Jordana, sjevernom Iraku, Iranu i Azerbejdžanu.

U sjevernoj Africi, upozorenja su prisutna već više od godinu dana.

Prema podacima EDO, na 39,6 odsto teritorije EU i Ujedinjenog Kraljevstva izdato je upozorenje na sušu.

Taj narandžasti pojas na mapi proteže se od Irske do sjevernih padina Alpa, preko Finske, juga Rusije i Turske.

Od 11. do 20. maja temperature su bile iznad sezonskog prosjeka na sjeveru Evrope.

Osim uticaja na poljoprivredu, strahuje se za hidroenergiju. Međunarodna asocijacija za hidroenergiju saopštila je da suša i intenzivne kiše, primer “klimatskog biča”, primoravaju elektrane da rade na ivici svojih tehničkih mogućnosti.

Globalno zagrijavanje pogoršava sušu u pojedinim delovima sveta, uključujući Mediteran. Naučnici iz mreže “World Weather Attribution” utvrdili su da je velika suša iz 2022. godine bila 20 puta vjerovatnija zbog klimatskih promjena.

Za proljeće 2025. biće potrebno vrijeme da se sprovede slična analiza, ali nema sumnje da klimatske promjene pogoršavaju suše povećanjem temperatura i promjenom obrazaca padavina, smatra Andrea Toreti, koordinator evropske i globalne opservatorije za suše iz programa Kopernikus.

“Regioni koji su ranije mogli da se oslone na kiše u toplijim sezonama kako bi nadoknadili manjak vode, više ne mogu da računaju na to u istoj meri. Danas je ta ravnoteža poremećena”, rekao je Toreti za Euronews.

(EUpravo zato/Euronews)

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN TVRDI “Većina Evropljana PROTIV ubrzanog pristupa Ukrajine EU”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da većina Evropljana ne podržava ubrzan prijem Ukrajine u Evropsku uniju, kao ni slanje evropskog oružja i vojnika u rat, naglasivši da je rat između Rusije i Ukrajine postao “katalizator” kojim Brisel pokušava da preuzme sve više ovlašćenja.

Govoreći na plenarnoj sjednici Foruma mađarskih poslanika u Karpatskom basenu (KMKF), Orban je upozorio da Brisel koristi rat kao izgovor za centralizaciju moći i eliminaciju nacionalnih suvereniteta unutar EU, što je nazvao “institucionalnim pučem”, prenio je MTI.

Prema njegovim riječima, EU više nije legitimisana uspjesima, a umjesto toga pokušava da usmjeri pažnju javnosti ka sukobu sa Rusijom.

“Briselska ratna propaganda tvrdi da Rusija može da napadne EU ili čak NATO, i da to može da se spriječi samo preventivnim udarom. U njihovim glavama, rat u Ukrajini jeste taj udar. Ali to nije istina. Evropa može da bude zaštićena i bez nastavka rata”, rekao je Orban.

Premijer je dodao da aktuelni kurs Brisela vodi ka ukidanju suverenističkih elemenata unutar Unije, a da je Mađarska dužna da se suprotstavi tom procesu i jača antiratne inicijative širom Evrope.

Orban je istakao da su Mađari izvan granica prioritet nacionalne politike Mađarske, ali i da zemlja teži dobrim odnosima sa susjedima.

On je upozorio da političke snage koje su neprijateljski nastrojene prema Mađarima ne mogu da računaju na njihovu podršku na evropskoj sceni.

Nastavi čitati

Svijet

NIJE SAMO BRITANIJA, i Tramp traži od Srbije i zemalja u regionu DA PRIME MIGRANTE

Vlada američkog predsjednika Donalda Trampa traži od Srbije i drugih balkanskih država da prime migrante deportovane iz SAD-a, piše Bloomberg.

Zahtjev državama Balkana dio je šire američke strategije pronalaska stranih vlada spremnih da prime deportovane migrante, navodi američki medij pozivajući se na neimenovane izvore, ali ne precizira koje su druge balkanske zemlje u pitanju.

Bijela kuća, State Department i Ministarstvo vanjskih poslova Srbije još nisu komentarisali napise Bloomberga. Američki Vrhovni sud prošlog mjeseca dopustio je Trampovoj vladi da ukine privremeni pravni status stotinama hiljada migranata iz Venezuele, Kube, Haitija i Nikaragve koji žive u SAD-u.

Vlasti sada traže potencijalne destinacije za te migrante koji mogu biti deportovani, navodi Bloomberg. Taj medij dodaje i da je Srbija važna Trampovoj porodici i zbog nebodera u Beogradu koji će graditi investiciona kompanija čiji je jedan od osnivača Džared Kušner, zet američkog predsjednika, prenosi Index.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno