Connect with us

Svijet

MAĐARSKI PREMIJER OŠTRO: EU treba svaki cent, a mi šaljemo milijarde evra Ukrajini!

Strategija EU i SAD u sukobu u Ukrajini je pogrešna, a cijenu toga plaćaju Ukrajinci i Evropljani, rekao je premijer Mađarske Viktor Orban.

“Gledano sa strane Zapada, sukob se odvija prema sljedećoj strategiji: Ukrajinci ratuju i ginu, a mi dajemo novac, informacije i oružje. I mislimo da je takvom kombinacijom, bez našeg direktnog učešća, moguće pobijediti Rusiju. To je suština strategije.

A u proteklih godinu i više se ispostavilo da se Rusi ne mogu pobijediti takvom strategijom. Ta strategija nas sigurno ne vodi ni do kakve pobjede”, rekao je Orban, prenijela je televizija M1.

U ovakvoj situaciji, ističe on, potreban je mir ili nova strategija.

“Ali nove strategije nema – vjerovatno zato što bi njen centralni element bilo slanje vojnika. U ovom momentu to još niko ne želi”, istakao je Orban. Po njegovom mišljenju, strategija zapadnih zemalja u vezi sukoba u Ukrajini je duboko pogrešna.

“Mislim da je to takva strateška greška, greška u planiranju, vojnoj strategiji EU i SAD za koju plaćamo ogromnu cijenu. Ukrajinci plaćaju najveću cijenu. Međutim, plaćamo i mi, jer smo poslali 70 milijardi evra, a sada razgovaramo o tome da pošaljemo još 50 milijardi evra dok se evropska ekonomija suočava sa ozbiljnim problemima da je svaki cent važan”, zaključio je mađarski premijer.

Uprkos svemu, mađarska vlada ne mijenja stav o Ukrajini i zalaže se za momentalni prekid vatre i pokretanje mirovnih pregovora. Prema Orbanovim riječima, Mađarska smatra da je neophodno što prije okončati vojna dejstva, a zatim pristupiti izradi mirovnog plana za rješavanje ukrajinskog sukoba.

Nezavisne

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno