Connect with us

Svijet

Makron i Merc “SAD ĆE IZDATI UKRAJINU, oni se igraju i sa VAMA I SA NAMA”

Predsjednik Francuske Emanuel Makron upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da izdaju Ukrajinu, navodi se u transkriptu razgovora evropskih lidera o strategijama zaštite Kijeva, koji je objavio njemački list “Špigel”.

U telefonskom razgovoru u ponedjeljak, učestvovali su Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, finski predsjednik Aleksander Stub, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi i raspravljali su o mirovnim pregovorima koje predvode SAD sa Kijevom i Moskvom.

„Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorija bez jasnoće o bezbjednosnim garancijama”, rekao je Makron, prema njemačkom listu i dodao da postoji “velika opasnost” za Zelenskog, prenosi briselski portal Politiko.

Jelisejska palata nije odgovorila na zahtjev briselskog portala da pruži komentar.

„Špigel” je prenio da je Jelisejska palata u saopštenju poslatom ovom njemačkom listu negirala da je Makron govorio o bilo kakvoj izdaji.

„Predsjednik nije upotrebio te riječi”, navela je kancelarija predsjednika Francuske, prenosi list.

Merc je rekao da Zelenski mora da bude “izuzetno oprezan u narednim danima”.

„Oni se igraju i sa vama i sa nama”, rekao je Merc, očigledno misleći na američke izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta predsjednika SAD Donalda Trampa, koji su u utorak proveli pet sati u zatvorenim razgovorima sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Portparol Merca, Stefan Kornelijus, rekao je za Politiko da iz principa ne potvrđuje niti komentariše dijelove razgovora.

Finski predsjednik Stub, prema transkriptu, bio je saglasan sa Mercom.

„Ne možemo da ostavimo Ukrajinu i Volodimira same sa tim ljudima”, rekao je, očigledno misleći na Vitkofa i Kušnera, sa čime se Rute složio.

Rute je kazao da se slaže sa Stubom da moraju da zaštite Zelenskog.

I NATO je odbio da komentariše transkript.

Do razgovora je došlo nakon što je Trampova administracija predstavila mirovni plan u 28 tačaka, za koji se navodi da su ga sastavili ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, Vitkof i Kušner, a koji su Ukrajina i evropski saveznici kritikovali kao previše povoljan za Rusiju, što je pokrenulo pregovore u Ženevi.

Ti naknadni pregovori, na kojima su učestvovali evropski, ukrajinski i američki zvaničnici, rezultirali su ažuriranim planom od 19 tačaka, koji Rusija još nije prihvatila.

Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva, odnosno da Kijev preda velike dijelove neokupirane teritorije na istoku, ograniči veličinu svoje vojske i održi nove izbore, navodi Politiko.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, poljski premijer Donald Tusk, italijanska premijerka Đorđa Meloni, danska premijerka Mete Frederiksen, norveški premijer Jonas Gar Stere i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, takođe, su učestvovali u razgovoru, koji je obavljen u ponedjeljak, prema “Špiglu”.

Tokom razgovora, kako je objavio njemački list, bilo je riječi i o zamrznutim ruskim sredstvima, pri čemu su pojedini lideri istakli da zapljena sredstava treba da bude odluka EU, a ne SAD.

Related Topics:

Svijet

“NEĆEMO SE POVUĆI IZ LIBANA” Izraelski ministar se oglušio na poruke iz SAD

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je danas da se Odbrambene snage Izraela (IDF) neće povući iz južnog Libana, čak i ako postoji američki zahtjev. 200.000 stanovnika se neće vratiti. Jer ono što se u prošlosti dešavalo u bezbjednosnim zonama, gdje je bilo i civilno stanovništvo, bile su bombe pored puta i napadi na vojnike, i stoga to nećemo dozvoliti rekao je Kac na konferenciji u Tel Avivu.

– Ne povlačimo se – zaključio je on.

Izraelski ministar odbrane prethodno je, u nedelju, izjavio da pripadnici Izraelskih odbrambenih snaga koji djeluju na jugu Libana nemaju nikakva ograničenja u eliminisanju prijetnji po svoje jedinice. U saopštenju, Kac je naveo da “nije postojalo niti postoji ograničenje za vojnike IDF u Libanu kada je riječ o delovanju radi otklanjanja prijetnji”, dodajući da se svi dosadašnji vojni uspjesi u kampanji u Libanu “održavaju”.

Nastavi čitati

Svijet

BIL GEJTS TVRDI “Sa Džefrijem Epstinom me upoznao Boris Nikolić”

Milijarder i suosnivač „Majkrosofta“ Bil Gejts izjavio je tokom svjedočenja pred Odborom za nadzor Predstavničkog doma Kongresa SAD da nikada nije komunicirao sa žrtvama Džefrija Epstina, ali je priznao da je moguće da je bio u njihovom prisustvu.

Priznao da je možda bio u prisustvu žrtava

Tokom saslušanja demokratski kongresmen Robert Garsija podsjetio je da su istrage pokazale kako su neki od Epstinovih zaposlenih takođe bili žrtve zlostavljanja.

Gejts je tom prilikom priznao da je viđao pojedine Epstinove zaposlenice nakon sastanaka.

– Moguće je da sam bio u prisustvu žrtava – rekao je Gejts.

Kontakti sa Epstinom zbog zdravstvenih projekata

Gejts je naveo da je Epstina upoznao 2011. godine posredstvom Borisa Nikolića, jednog od svojih najbližih saradnika.

Prema njegovim riječima, bio je svjestan da je Epstin ranije osuđivan za seksualne prestupe, ali je ipak prihvatio kontakte jer je Epstin tvrdio da može obezbijediti milijarde dolara za globalne zdravstvene projekte.

Tvrdi da ga je Epstin pokušavao ucjenjivati

Gejts je iznio tvrdnju da je Epstin pokušao da iskoristi informacije o njegovom privatnom životu, uključujući vanbračne veze, kako bi vršio pritisak na njega.

Nakon prekida kontakta 2014. godine, Epstin je, kako je navedeno, poslao imejl u kojem je tražio „nadoknadu“ za troškove povezane sa jednom ženom sa kojom je Gejts imao aferu.

Odbacio optužbe iz Epstinovih bilješki

Istražioci su Gejtsa suočili sa bilješkama koje je Epstin vodio 2013. godine, a u kojima se navodi da mu je organizovao seksualne susrete i nabavljao lijekove za prikrivanje polno prenosivih bolesti.

Gejts je te tvrdnje odlučno odbacio.

– Nikada nisam imao polno prenosivu bolest – izjavio je.

Žali što ranije nije prekinuo kontakt

Gejts je naglasio da nikada nije prihvatio pozive na Epstinovo privatno ostrvo niti na njegove društvene događaje zbog njegove prošlosti.

Na kraju je poručio da duboko žali što nije ranije prekinuo sve kontakte sa Epstinom.

Glas

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE LI POJEFTINJENJE? Cijene nafte najniže u posljednja tri mjeseca, barel pao na 77 dolara!

Cijena međunarodno referentne nafte Brent pala je danas na 77 dolara po barelu, a američke sirove nafte na 73,1 dolara po barelu, čime su dostignuti najniži nivoi u gotovo tri meseca.

Razlog za to je napredak u pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, preneo je Trejding ekonomiks.

Pad cena usledio je nakon privremenog sporazuma koji je doprineo smirivanju tenzija na Bliskom istoku i već oborio cenu nafte za oko 40 odsto u odnosu na prethodne maksimume.

Dodatni uticaj na cene došao je nakon odluke Vašingtona da odobri privremeno izuzeće od 60 dana kojim se međunarodnim kupcima, uključujući američke rafinerije, omogućava kupovina iranske nafte i naftnih derivata.

Predstavnici SAD i Irana saopštili su posle razgovora održanih u Švajcarskoj da je ostvaren određeni napredak i da će biti formirane četiri radne grupe koje će se baviti pitanjima nuklearnog programa i ekonomskih sankcija. Ipak, dve strane i dalje se razilaze u pojedinim ključnim pitanjima.

Teheran je odbacio američke tvrdnje o skorom povratku međunarodnih inspektora zaduženih za nadzor nuklearnog programa. U međuvremenu, na tržište pristižu dodatne količine nafte iz regiona Persijskog zaliva.

Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati povećali su izvoz koristeći alternativne transportne pravce, dok je Iran tokom protekle sedmice izvezao više od 30 miliona barela nafte.

Analitičari ocenjuju da će dalji smer kretanja cena energenata zavisiti od ishoda pregovora između Vašingtona i Teherana, očuvanja primirja između Izraela i Hezbolaha u Libanu, kao i od pune normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz, kroz koji prolazi značajan deo svetske trgovine naftom.

Tržišta očekuju da bi svaki napredak u diplomatskim pregovorima mogao dodatno da poveća ponudu na svetskom tržištu i ublaži rizike od poremećaja u snabdevanju energentima.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuelno