Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal objavio nove informacije o pregovorima s Iranom, ali je fokus bio na drugim zemljama u regionu Bliskog istoka.

Konkretno, Tramp je najavio da će u sklopu dogovora o okončanju rata s Iranom tražiti od zemalja u regionu da se pridruže Abrahamskim sporazumima, odnosno da normalizuju odnose s Izraelom.

Spomenuo je da će to biti „minimum“ koji očekuje od Saudijske Arabije, Katara, Pakistana, Turske, Egipta i Jordana, kao i od Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su već potpisali sporazum s Izraelom u septembru 2020. godine.

„Moguće je da jedna ili dvije zemlje imaju razlog da to ne učine, i to će biti prihvaćeno, ali većina bi trebalo da bude spremna, voljna i sposobna da ovaj sporazum s Iranom učini mnogo više istorijskim događajem nego što bi inače bio“, rekao je američki predsjednik.

Dodao je i da su se Abrahamski sporazumi pokazali kao „odlična odluka“ zemalja koje su ih već potpisale, a to su UAE, Bahrein, Maroko, Sudan i Kazahstan. Takođe, rekao je da nijedna od ovih zemalja nije tražila izlazak iz ovih sporazuma.

„Razlog za to je što su Abrahamski sporazumi bili odlični za njih, a biće još bolji za sve i donijeće istinsku moć, snagu i mir na Bliski istok prvi put u 5.000 godina. To će biti dokument koji će biti poštovan kao nijedan drugi koji je ikada potpisan, bilo gdje u svijetu. Njegov nivo važnosti i prestiža biće bez premca“, rekao je Tramp.

Prve zemlje koje bi se trebale, prema Trampovim riječima, pridružiti Abrahamskim sporazumima su Katar i Saudijska Arabija, a Tramp je najavio i da će odbijanje potpisa pokazati „lošu namjeru“. Ponovo je sugerisao da ovaj sporazum treba da potpiše i Iran.

„U razgovoru s brojnim velikim liderima pomenutim gore, oni bi bili počastvovani da, čim naš dokument bude potpisan, Islamska Republika Iran postane dio Abrahamskih sporazuma“, dodao je.

Na kraju poruke je Tramp rekao da zahtijeva potpis Abrahamskih sporazuma od zemalja koje je naveo, a za Iran je naveo da će to biti „čast za njih“ ako budu dio Abrahamskih sporazuma.

„Bliski istok bio bi ujedinjen, moćan i ekonomski snažan kao možda nijedan drugi region bilo gdje u svijetu! Ovim putem tražim od svojih predstavnika da započnu i uspješno završe proces uključivanja ovih zemalja u već istorijske Abrahamske sporazume“, dodao je Donald Tramp.

Iz bolnica u provinciji Ituri na sjeveroistoku Konga pobjeglo je 25 pacijenata zaraženih ebolom, nakon što su bili meta najmanje tri napada, rekao je direktor Opšte referentne bolnice u Mongbvalu Ričard Lokodu. Lokodu je rekao da je ta bolnica, u kojoj se liječe oboljeli od ebole, bila meta napada dva puta, jednom u subotu a drugi put juče, i da su oba puta iz nje bježali pacijenti zaraženi ebolom, prenosi Rojters.

– Postoji poricanje bolesti među stanovništvom, pri čemu neki članovi žele da preuzmu tijela sumnjivih i/ili potvrđenih slučajeva – rekao je on.

Prema njegovim riječima, tokom napada na bolnicu, koji se dogodio u subotu, jedan pacijent je umro tokom pokušaja bjekstva iz bolnice, dok je 18 pacijenata oboljelih od ebole pobjeglo, nakon što su “neidentifikovane osobe” spalile šatore koje je postavila medicinska dobrotvorna organizacija Lekari bez granica, gdje su pacijenti bili izolovani.

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je izbijanje rijetkog soja ebole Bundibugjo, treće najveće takve epidemije koja je ikada zabilježena, zbog čega je proglašena vanredna situacija u javnom zdravstvu. Šef Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je ranije da zabilježeno oko 900 slučajeva u kojima se sumnja na zarazu ebolom, kao i da je 101 slučaj potvrđen.

Tedros je ranije danas rekao da je zabilježeno 220 smrtnih slučajeva, koji su povezani sa infekcijom ebole.

Rusija je ponovo upozorila Jermeniju da bi približavanje Evropskoj uniji moglo imati ozbiljne ekonomske posljedice, uključujući gubitak povlašćenih cijena ruskog gasa.

Prema pisanju agencije APA, iz Kremlja je poručeno da Jerevan neće moći istovremeno zadržati privilegije članstva u Evroazijskoj ekonomskoj uniji (EAEU) i istovremeno se potpuno okrenuti Evropskoj uniji.

Ova izjava dolazi u trenutku kada Jermenija intenzivira političke i ekonomske veze sa Briselom, što dodatno zaoštrava odnose sa Moskvom.

Moskva upozorava na posljedice evropskog puta

Ruski zvaničnici posljednjih mjeseci sve otvorenije kritikuju spoljnopolitički kurs jermenskog premijera Nikola Pašinjana, optužujući vlasti u Jerevanu da se udaljavaju od tradicionalnog savezništva sa Moskvom. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ranije je izjavila da će sadašnja politika Jermenije “neizbježno dovesti do uključivanja u antirusku liniju Brisela”.

Analitičari navode da je pitanje gasa jedno od glavnih sredstava pritiska koje Rusija ima prema Jermeniji. Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je podsjetio da Moskva Jermeniji prodaje gas po cijeni od oko 177 dolara za 1.000 kubnih metara, dok su cijene u Evropi višestruko veće.

Jermenija sve bliža Evropskoj uniji

Uprkos pritiscima iz Moskve, Jermenija posljednjih godina ubrzano razvija saradnju sa Evropskom unijom. Početkom maja u Jerevanu je održan prvi samit EU-Jermenija, na kojem su potpisani sporazumi o povezivanju u oblasti energetike, saobraćaja i digitalne infrastrukture. Evropska komisija tada je saopštila da želi produbiti bezbjednosnu i ekonomsku saradnju sa Jermenijom.

Premijer Pašinjan sve češće govori o potrebi “diversifikacije spoljne politike”, dok dio jermenske javnosti smatra da Rusija nije zaštitila interese Jermenije tokom sukoba sa Azerbejdžanom u Nagorno-Karabahu 2020. i 2023. godine. Upravo ti događaji značajno su oslabili povjerenje između dvije tradicionalno bliske države.

Gas i ekonomija ključni za odnose

Rusija je i dalje glavni snabdjevač Jermenije prirodnim gasom preko kompanije “Gazprom Jermenia”, koja kontroliše domaću gasnu mrežu. Stručnjaci upozoravaju da bi eventualno povećanje cijena energenata moglo ozbiljno pogoditi jermensku ekonomiju, koja i dalje snažno zavisi od ruskog tržišta i trgovine unutar Evroazijske ekonomske unije.

Istovremeno, dio jermenskih političara tvrdi da Moskva koristi energente kao političko sredstvo pritiska kako bi spriječila približavanje zemlje Zapadu. Predsjednik jermenskog parlamenta ranije je upozorio da bi Jermenija mogla čak razmotriti izlazak iz pojedinih ruskih integracionih saveza ukoliko Moskva nastavi sa ekonomskim pritiscima.