Connect with us

Svijet

MAKRON STIGAO U NOVU KALEDONIJU: Najavio ostanak policijskih snaga

Francuski predsjednik Emanuel Makron doputovao je u Novu Kaledoniju, francusku prekomorsku teritoriju pogođenu nasilnim protestima, gdje je najavio da će 3.000 francuskih policajaca ostati na tom ostrvu dokle god to bude potrebno.

“U predstojećim satima i danima, velike nove operacije će biti predviđene gdje je to neophodno”, rekao je Makron na sastanku sa političkim i poslovnim vođama ostrva, istakavši da će poredak biti ponovo uspostavljen u potpunosti jer “nema drugog izbora”.

On je dodao da će 3.000 francuskih policajaca ostati na tom ostrvu, ako bude potrebno, i za vrijeme Olimpijskih igara u Parizu.

“Lično vjerujem da vanredno stanje ne treba da bude produženo”, kazao je Makron, kao i da ono treba da bude ukinuto kada demonstranti uklone barikade sa puteva.

Na sastanku sa Makronom je bio premijer Nove Kaledonije Luj Mapu, ali i predsjednik Kongresa Roš Vamjtan, potpisnik Numeanskog sporazuma iz 1998. godine kojom je utrt put postepenoj nezavisnosti za Novu Kaledoniju, navodi Rojters, prenosi Tanjug.

Ovaj sporazum je istekao 2021. godine, do kad su propala tri referenduma o nezavisnosti, čije rezultate ne priznaju pripadnici domorodačkog naroda Kanak.

Vamjtan je lider Kaledonijskog sindikata, najveće stranke u koaliciji za nezavisnost FLNKS u čijem se saopštenju prije sastanka navodi da se nadaju da će Makron “udahnuti novi život” u pregovore svih strana nekadašnjeg sporazuma.

Makron je napomenuo da “smirivanje ne može da znači zanemarivanje” većinskog stava na Novoj Kaledoniji.

Protesti na ostrvu traju više nedjelja, a postali su nasilni 13. maja zbog najavljenog glasanja u francuskom parlamentu o promjenama u ustavu Nove Kaledonije 14. maja. Promjena bi podrazumjevala proširenje prava glasa u Novoj Kaledoniji na francuske građane koji žive na tom ostrvu više od 10 godina, što je protivno Numeanskom sporazumu prema kojem niko ko se doselio na ostrvo poslije 1998.godine nema pravo glasa.

Francuska vlada smatra da je to isključenje jedne petine ljudi iz glasanja “apsurdno”, ali separatisti Nove Kaledonije smatraju da bi proširenje glasačkog spiska pogodovalo profrancuskim političarima, prenosi Rojters.

Pošto je riječ o ustavnoj reformi, za njeno usvajanje je potrebno izglasavanje u oba doma francuskog parlamenta, za šta Makron i dalje nije najavio datum.

FLNKS je u saopštenju zatražila od Makrona da pruži više vremena za postizanje političkog dogovora o budućnosti ostrva.

Francuska je anektirala Novu Kaledoniju 1853. godine, a iz statusa kolonije je prešla u status prekomorske teritorije 1946. godine.

“Nova Kaledonija je treći najveći proizvođač nikla na svijetu, ali je taj sektor u krizi i oko 20 odsto njenih stanovnika živi u siromaštvu”, piše Rojters.

Francuski zvaničnici su saopštili da je od početka nereda do subote šest osoba poginulo, a da su dvije povrijeđene tokom razmjene vatre na barikadi na sjeveru ostrva.

Vlasti su proglasile vanredno stanje koje uključuje noćni policijski čas, kao i zabranu javnih okupljanja, prodaju alkohola i nošenja oružja.

Na ostrvu je ostalo više hiljada turista zbog zatvaranja jedinog aerodroma za komercijalne letove, a Francuska, Australija i Novi Zeland su organizovali letove za izvođenje tih turista iz Nove Kaledonije

Related Topics:

Svijet

TRAMP OBEĆAVA! “2.000 dolara za većinu građana SAD”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je kako želi da većini Amerikanaca isplati 2.000 dolara finansiranih od carina, čime nastoji da odbrani jedan ključnih stubova politike njegove administracije.
Tramp je svoju carinsku politiku hvalio kao pomoć Sjedinjenim Američkim Državama u prikupljanju novih prihoda, što je, kako je rekao, podstaklo rekordna ulaganja u domaću proizvodnju.

– Dividenda od najmanje 2.000 dolara po osobi (ne računajući ljude sa visokim prihodima) biće isplaćena svima – napisao je Tramp u nedjelju u objavi na svojoj mreži Truth Social.

Predsjednik nije pružio dodatne detalje o tome kako će se takvi povraćaji isplaćivati Amerikancima.

Tramp je ranije pokrenuo ideju o carinskim povraćajima za pojedince, a u julu je rekao da njegova administracija razmatra davanje Amerikancima malog povraćaja na osnovu milijardi koje je savezna vlada prikupila od carinskih prihoda otkako je stupio na dužnost.

Predsjednikov prijedlog dolazi u trenutku kada se ključni dio njegove carinske politike nalazi pred Vrhovnim sudom SAD, navodi Rojters.

Neke od sudija pomenutog suda prošle nedjelje su djelovale skeptično prema Trampovoj upotrebi Zakona o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA) iz 1977. godine za donošenje širokog spektra uvoznih carina, dodaje agencija.

(Blic)

Nastavi čitati

Svijet

OPASNE IZJAVE FRANCUSKOG GENERALA: Pripreme za mogući rat sa Rusijom

Načelnik Generalštaba francuskih oružanih snaga, general vazduhoplovstva Fabijen Mandon izjavio je danas da je u toku priprema pripadnika oružanih snaga te zemlje za moguć rat sa Rusijom.

General Mandon je, podsjetio, o tome govorio i u obraćanju pred poslanicima u parlamentu Francuske, kada je upozorio da vojska mora da bude spremna za mogući sukob sa Rusijom u roku od tri ili četiri godine.

Mandon je u intervjuu za Kvest Frans rekao da ga je predsjednik Francuske Emanuel Makron zamolio da predloži opcije kako bi se osigurala kontinuirana zaštita francuskog naroda i interesa te zemlje, o čemu je govorio i u svom obraćanju poslanicima u Odboru za odbranu francuskog parlamenta 22. oktobra.

“Podijelio sam svoja zapažanja sa narodnim predstavnicima kako bismo predvidjeli (događaje) i donijeli ispravne odluke. Vidim evoluciju Rusije – 2008. godine je napala Gruziju, 2014. godine je anektirala Krim, 2022. godine je to bila Ukrajina. Rusija smatra Evropu slabom. Znam da se vojno reorganizuje kako bi bila sposobna da se angažuje u borbi protiv zemalja NATO. Moramo se pripremiti za to”, kazao je Mandon.

Na pitanje koji dokazi ga navode na takav zaključak, Mandon je odgovorio da je to zbir različitih tragova i obavještajnih podataka.

“Ovu procjenu dijele i naši bliski saveznici. Šef njemačke obavještajne službe je nedavno o tome govorio, percepcija Njemačke je ista kao i naša, britanska takođe. Predsjednik Združenog generalštaba Sjedinjenih Američkih Država je takođe izuzetno zabrinut zbog Rusije i njenih sve bližih veza sa raznim silama – Iranom, Kinom i Sjevernom Korejom. Sjevernokorejci se bore protiv Ukrajine na našem kontinentu. Rusija je već globalizovala ukrajinski sukob”, istakao je Mandon.

On je kazao da francuske snage, u pripremama za potencijalni sukob sa Rusijom, redovno učestvuju u velikim vježbama u uslovima veoma ozbiljnih borbi sa protivnikom koji ima veliku moć, kao što je ima Rusija.

Mandon je najavio organizovanje nove vježbe naredne godine, pod nazivom “Orion 2026”, u kojoj će učestvovati oružane snage Francuske, kao i države saveznice.

General je naveo da smatra da je uključivanje cijelog francuskog društva ključno za zaštitu od agresije druge države.

“Šok ove prirode zahtijeva mnogo više od samo oružanih snaga, zahtijeva podršku cijele zemlje. Rusija je proučavala naša društva i zna da naša snaga leži u jedinstvu. Ako uspije da nas fragmentira i podijeli, može pobijediti”, ocenio je Mandon.

Kao nekoliko primjera pokušaja destabilizacije francuskog društva on je naveo lažne kovčege, koji su u junu bili postavljeni ispred Ajfelovog tornja, i svinjske glave koje su početkom septembra bile postavljene ispred više džamija u Francuskoj.

Nastavi čitati

Svijet

RUSI PRODIRU U POKROVSK: Skriva ih gusta magla (VIDEO)

Više od 300 ruskih vojnika prodrlo je posljednjih dana u južna predgrađa Pokrovska, koristeći gustu maglu kao zaklon od ukrajinskih bespilotnih letjelica i izviđanja.

Rusi su za prodor iskoristili maglu, koja je značajno smanjila efikanost ukrajinskih vazdušnih operacija odnosno nadzora dronovima. Društvenm mrežama proširio se i snimak ruskih vojnika koji se po gustoj magli kreću prema Pokrovsku.

Prema izvještajia, glavni cilj ruskih snaga je doći do sjevernih granica Pokrovska i pokušati opkoliti cijelu urbanu aglomeraciju.

Uprkos ograničenoj vidljivosti, ukrajinske obrambene snage nastavljaju otkrivati i eliminisati neprijateljske grupe u urbanim područjima. Od početka novembra u Pokrovsku su ubijena 162 ruska vojnika, a još 39 ih je ranjeno, objavila je ukrajinska vojska.

U odbrambenim operacijama učestvuju različite ukrajinske jedinice, uključujući jurišne i vazušno-desantne grupe, Snage za specijalne operacije (SOF), Sigurnosnu službu Ukrajine (SBU) te Nacionalnu gardu i Nacionalnu policiju, stoji u saopštenju, prenosi Index

Nastavi čitati

Aktuelno