Učenica četvrtog razreda Osnovne škole “Srbija” iz Crkvine kod Šamca Dunja Maslić drugi put je donirala kosu za Udruženju “Iskra” koje pruža podršku djeci oboljeloj od malignih bolesti jer, kako kaže, želi da sva djeca budu zdrava i srećna.

I prije tri godine donirala svoju dugu kosu

Djevojčica Dunja je i prije tri godine donirala svoju dugu kosu, a sada se drugi put odlučila za ovaj nesebičan gest kako bi doprinijela izradi perika za djecu koja se tokom liječenja suočavaju sa gubitkom kose.

– Želim mir i zdravlje, da sva djeca žive srećno, da humanost kao vrlina bude dio svih nas –  rekla je ova mala humanitarka, koja je aktivna i u Kulturno-umjetničkom društvu “Posavina” iz Crkvine.

Njena majka Marina rekla je Srni da je Dunju prije tri govine motivisala jedna djevojčica za koju je čula da je donirala kosu, te da je odmah izrazila želju da isto učini.

Čekale su pola godine da kosa dovoljno poraste, majka je čak mislila da će Dunja zaboraviti, međutim nije.

– Podsjetila me. Bio je septembar, onda sam je odvela kod frizerke koja joj je odsjekla kosu, odmah smo je spakovali i poslali Udruženju „Iskra“ – ispričala je Marina Maslić Srni.

Majka Marina kaže da je preponosna na taj kćerkin gest, jer je puštala kosu da raste samo da bi je odsjekla i donirala i nekom vratila osmjeh.

– Preponosni smo na njenu humanost i zrelost u tako malo godina – istakla je Marina.

Podstiče druge da šire dobrotu, humanost i ljubav

Direktor škole “Srbija” u Crkvini Radenka Mirosavljević rekla je Srni da je Dunja, iako je učenica nižih razreda, svojim postupkom pokazala zrelost, plemenitost i saosjećanje.

– Njena spremnost da pomogne onima kojima je podrška najpotrebnija zaslužuje veliko poštovanje i divljenje. Ponosni smo što je Dunja dio naše škole i što svojim primjerom podstiče druge da šire dobrotu, humanost i ljubav prema ljudima . rekla je Mirosavljevićeva.

Ona je istakla da Dunjina odluka da drugi put donira kosu djeci koja se bore sa teškom bolešću zaslužuje najdublje poštovanje i divljenje i poželjela je da ovaj postupak bude inspiracija svima.

Dok građani kroz cijenu goriva godinama finansiraju saobraćajnu infrastrukturu, na terenu dominiraju loši putevi.

Umjesto da se namjenski prikupljene milijarde ulažu u razvoj mreže autoputeva, država se odlučuje za skupo zaduživanje kod kineskih partnera, čiji su ugovori obavijeni velom tajne.

Auto ne može bez goriva, a država ne može bez puteva. Na svaki litar goriva, građani namjenski izdvajaju do 85 feninga isključivo za izgradnju i održavanje saobraćajnica.

To u praksi znači da, kada u automobil naspete 50 litara goriva, država kroz namete automatski uzme oko 40 maraka.

Milijarde maraka za (ne)izgrađene kilometre

Po osnovu namjenskih prihoda, u posljednjih 20 godina prikupljeno je više od 18 milijardi konvertibilnih maraka, što je iznos dovoljan da se cijela BiH premreži autoputevima bez ijednog kredita. Narodni poslanik u NSRS, Tomica Stojanović, upozorava na poražavajuću statistiku.

“Mi smo trebali u Bosni i Hercegovini imati nekih 916 kilometara autoputeva. Mi imamo u BiH 230 kilometara – od toga 105 u Republici Srpskoj i 125 u Federaciji”, navodi Stojanović.

Kineski krediti – teret na budžet

I ono malo autoputeva što imamo finansirano je iz kredita. Posljednji u nizu iznosi 299 miliona evra za izgradnju dionica Vukosavlje – Brčko i Brčko – Bijeljina, koje je odobrila kineska strana uz garanciju Vlade RS. Iz organizacije Transparency International BiH upozoravaju na ogroman rizik po budžet.

Srđan Traljić iz TI BiH ističe da ovakvi aranžmani otvaraju prostor za korupciju:

“Tu postoji rizik da će se izvlačiti novac preko podizvođača radova, a kineski kreditori to ne provjeravaju, njima je važno da se taj kredit vrati i ne ulaze u pitanja integriteta. I toga su svjesne vlasti u zemljama sa visokim nivoom korupcije kao što je naša i čak radije prihvataju takve kredite, jer je primarni cilj uvijek ostanak na vlasti da se izvuče što više novca.”

Politička blokada namjenskih sredstava

Dok se država zadužuje, politička prepucavanja na relaciji SNSD – HDZ – Trojka blokirala su 108 miliona maraka prihoda od putarine. Ekonomista, prof. dr Milenko Stanić, naglašava apsurdnost ove situacije.

“I dok ta sredstva stoje blokirana na računima UIO, Republika Srpska se zadužuje po osnovu kredita ili po osnovu davanja javnih dobara na koncesije i izgradnje autoputeva od strane kineskih investitora”, kaže Stanić.

Obećanja vs. realnost

Paradoks između struke i političke retorike najbolje ilustruju riječi Milorada Dodika, izgovorene 4. septembra 2022. godine: “Mi smo Republika koja više ne krpi rupe po putevima nego gradi autoputeve.”

Međutim, stvarnost na terenu je drugačija. Mnogo je rupa koje nisu okrpljene, a gradnja autoputeva odvija se tempom koji zavisi od novih zaduženja.

Živimo u zemlji apsurda, gdje se vozimo po najskupljim i najlošijim putevima u Evropi. Svaka rupa na putu simbol je državne nebrige i promašenih investicija, zaključuju sagovornici.

(BN) Foto: BN

Model vještačke inteligencije Claude Mythos kompanije Anthropic rekordnom brzinom pronalazi softverske „rupe“. Njegova zloupotreba mogla bi omogućiti sajber napade. Banke i regulatori su uznemireni. Zbog čega?

Na prvi pogled, to zvuči kao specijalizovana tema, nešto što zanima samo najzagriženije IT entuzijaste: jedna nova vještačka inteligencija (AI) pronalazi slabosti u softveru brže nego ikada prije. Međutim, upravo to u globalnom finansijskom sistemu može postati ozbiljan rizik za njegovu stabilnost. Banke, berze, pružaoci platnih usluga i osiguravajuća društva zavise od pouzdanog i bezbjednog softvera.

Ako vještačka inteligencija sada brže otkriva bezbjednosne propuste, onda ih kriminalci takođe mogu brže iskoristiti. Stručnjaci već govore o sistemskom riziku za globalni finansijski sistem.

Povod za raspravu je Claude Mythos – novi vrhunski AI model američke kompanije Anthropic. U eksperimentalnim okruženjima već je otkrio hiljade izuzetno kritičnih bezbjednosnih propusta u softveru, takozvane „zero-day“ ranjivosti, koje su prethodno decenijama ostale neotkrivene. Osim toga, model je sposoban da samostalno programira složene sajber napade.

Zašto regulatori upozoravaju na rizike vještačke inteligencije
Evropska centralna banka (ECB) u tome vidi ozbiljnu prijetnju za finansijski sistem te je nedavno čak sazvala hitan sastanak evropskih banaka. Odbor za finansijsku stabilnost (FSB), ključni međunarodni nadzornik finansijske stabilnosti grupe G20, govori o „novim i naprednim rizicima za globalnu finansijsku stabilnost“.

I Međunarodni monetarni fond (MMF) u AI modelima poput Mythosa vidi opasnost za globalni finansijski sistem te upozorava na „potencijalni makrofinansijski šok“. Prema analizi MMF-a, ekstremni gubici izazvani sajber incidentima mogli bi dovesti do problema u finansiranju, podstaći sumnje u solventnost finansijskih institucija i izazvati šire poremećaje na tržištima.

Dovoljno je zamisliti da tako moćan AI model poput Mythosa „cilja“ globalnu bankarsku infrastrukturu – na primjer centralni komunikacioni sistem SWIFT, preko kojeg banke širom svijeta bezbjedno razmjenjuju naloge za plaćanje i druge finansijske poruke.

Moguća šteta bila bi ogromna. Napadači bi mogli manipulisati platnim tokovima vrijednim milijarde – i uništiti povjerenje u banke i finansijski sistem. Sama kompanija Anthropic svoj novi model vještačke inteligencije smatra previše opasnim te ga zasad uglavnom drži „pod ključem“, ali radi na tome da ga u narednim sedmicama učini dostupnim svim klijentima.

Project Glasswing treba da zaštiti kritičnu IT infrastrukturu
Za sada samo odabrane kompanije i organizacije imaju kontrolisan pristup Claudeu Mythosu u okviru „Project Glasswing“. Među njima su Amazon, Microsoft, Apple, Google, Nvidia i JPMorgan Chase. Cilj je brže identifikovati i otkloniti bezbjednosne ranjivosti u kritičnoj softverskoj infrastrukturi.

Nije slučajno što stručnjaci Mythos nazivaju klasičnom „dual-use tehnologijom“: novi AI model nije samo potencijalno ultimativno sajber oružje, već i najmoćniji alat za odbranu od sajber napada.

Planirano je da i Agencija Evropske unije za sajber bezbjednost (ENISA) dobije pristup modelu Mythos kompanije Anthropic. Međutim, konkretni uslovi još moraju biti dogovoreni, saopšteno je u ponedjeljak. Do tada evropske banke ostaju izvan tog sistema – ali, prema mišljenju stručnjaka, djelovati moraju već sada.

Banke u evrozoni moraju više ulagati u sajber bezbjednost, uvjeren je Luis de Gindos. „Moramo nastojati da povećamo svijest finansijskih institucija, banaka, o potrebi dodatnih ulaganja u sajber bezbjednost“, naglašava odlazeći potpredsjednik ECB-a.

Banke moraju brže zatvarati bezbjednosne propuste
Prema stručnjacima, ključnu ulogu imaju takozvani „patch gapovi“, odnosno period između otkrivanja i zatvaranja bezbjednosne rupe. Za njihovo otklanjanje banke su do sada ponekad uzimale i više sedmica – pristup koji bi u novoj eri vještačke inteligencije mogao otvoriti vrata sajber kriminalu velikih razmjera.

To za banke znači i veća ulaganja u ljudske resurse: „Banke sada moraju izdvajati više novca kako bi zaposlile stručnjake koji će te rupe zatvoriti što je brže moguće“, naglašava Daniel Kröger, portfolio menadžer u društvu za upravljanje imovinom DWS, u razgovoru za finansijsku redakciju javnog servisa ARD.

Vrijeme je presudno: jer nije riječ samo o Anthropicu i modelu Claude Mythos Preview, već i o uporedivim AI sistemima koji bi uskoro mogli postati dostupni pojedinim kriminalnim akterima ili državama poput Rusije i Kine.

Logan Graham, šef vodećeg tima za IT bezbjednost u Anthropicu (Frontier Red Team Lead), upozorio je u američkom magazinu Wired: „Moramo se sada pripremiti za svijet u kojem će ove sposobnosti biti široko dostupne za 6, 12 ili 24 mjeseca.“

Vještačka inteligencija postaje stres-test za banke i regulatore
AI model Mythos kompanije Anthropic predstavlja alarm za uzbunu – za banke, kompanije i regulatore. U pitanju nije ništa manje od stabilnosti globalnog finansijskog sistema. Već je finansijska kriza iz 2008. godine pokazala da je često dovoljna i sama sumnja ili glasina da bi neka banka mogla imati probleme kako bi izazvala velike poremećaje na tržištu.

Nevjerovatne sposobnosti Claudea Mythosa signal su da se odbrambeni sistemi moraju hitno ojačati. Evropske banke pritom moraju paziti da ne zaostanu: Project Glasswing za sada američkim institucijama daje vremensku prednost u procesu „zatvaranja“ bezbjednosnih rupa.

Međunarodna saradnja između onih koji rade na razvoju vještačke inteligencije, banaka, kompanija i regulatora sada je potrebnija nego ikad. Jer sajber kriminal ne poznaje granice – baš kao što granice ne poznaju ni finansijske krize. SEEbiz