Connect with us

Društvo

MATERINSKI DODATAK U SRPSKOJ! Naknada 406 KM mjesečno – dovoljno za pelene i ništa više!

Na račune majki širom Republike Srpske po osnovu materinskog dodatka lani je leglo 19.068.833 KM, a svakog mjeseca u prethodnoj godini ovu naknadu primalo je u prosjeku 3.920 majki, odnosno porodilja.

su ovo za “Nezavisne novine” iz Javnog fonda za dječju zaštitu Republike Srpske.

Prema odluci Vlade Republike Srpske, u protekloj godini materinski dodatak je iznosio nešto više od 400 KM.

“Odlukom je utvrđena osnovica za određivanje visine prava na materinski dodatak u procentu od 58 odsto od najniže plate u Republici Srpskoj u 2023. godini i za 2024. godinu iznosi 406 KM”, saopšteno je prošle godine iz Vlade RS.

Marina Ružić iz Banjaluke jedna je od majki koje primaju materinski dodatak, a kako kaže za “Nezavisne novine”, suvišno je komentarisati cifru od 406 KM.

“Ta mjera je sada trenutno, s obzirom na sve ove nove okolnosti poskupljenja, jako, jako loša. Malo je. Ne može da podmiri ni potrebe bebe, a kamoli porodice gdje ima kao kod mene četvoro djece”, kaže Ružićeva i dodaje da bi naknada u iznosu prosječne plate bila taman, ali i u iznosu minimalne plate bi bila dobra.

Da bi iznos materinskog dodatka trebalo da bude veći, smatra i Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja porodica sa četvoro i više djece grada Banjaluka, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se iznos naknade po ovom osnovu nije mijenjao godinama.

“Tada 405 KM je bilo kao danas 1.000. Po mom mišljenju, to je trebalo već usklađivati kako rastu cijene i plate”, ističe Radovanović.

Podsjećamo, prošlog mjeseca Tanja Vukomanović i Bojan Kresojević, poslanici PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predali su Vladi Republike Srpske inicijativu za izjednačavanje materinskog dodatka sa iznosom minimalne plate.

Kako su naveli, cijene robe i usluga u Republici Srpskoj su posljednjih godina rasle velikom brzinom, dok su primanja određenih kategorija stanovništva ostala nepromijenjena.

“Vlada Republike Srpske dozvoljava da cijene rastu do nivoa koji je već neuporediv sa prihodima većine građana, ali istovremeno nije promijenila iznos materinskog dodatka, koji za nezaposlene majke ostaje isti već osmu godinu. Iznos od 405 KM nije dovoljan, i stoga predlažemo njegovo povećanje, odnosno usklađivanje sa zakonom koji ga reguliše”, istakla je tada Vukomanovićeva.

Inače, pravo na materinski dodatak ostvaruje nezaposlena majka u trajanju od 12 mjeseci, a za blizance i svako treće i naredno dijete u trajanju od 18 mjeseci.

“Pravo na materinski dodatak može ostvariti majka pod uslovom da ima prebivalište u Republici najmanje godinu dana prije rođenja djeteta i da je nezaposlena na dan rođenja djeteta i do isteka roka od 90 dana od rođenja djeteta. Pravo na materinski dodatak može ostvariti i majka koja ima prebivalište u Republici ako otac djeteta ima prebivalište u Republici najmanje godinu dana prije rođenja djeteta”, objašnjavaju iz Fonda za dječiju zaštitu.

Kako dodaju, pravo na materinski dodatak može ostvariti i majka koja je strani državljanin pod uslovom da ima stalni ili privremeni boravak u Republici najmanje godinu dana prije rođenja djeteta, da je nezaposlena na dan rođenja djeteta i do isteka roka od 90 dana od dana rođenja djeteta i da u državi čiji je državljanin nije korisnik prava po istom osnovu.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno