Ukrajinski predsjednik Zelenski skoro da i nema više pristaša u Trampovom najužem krugu, a sve lošiji odnosi dvojice predsjednika prijete dodatno oslabiti šanse Kijeva u pregovorima s Rusijom, piše Njujork Post.

Štoviše, odnos Trampa i Zelenskog ovaj se tjedan pretvorio u otvoreno neprijateljstvo nakon što je ukrajinski predsjednik odbio američku ponudu da SAD-u prepiše 50 posto rijetkih metala te zemlje kao otplatu za vojnu pomoć i nakon što su se Trampovi izaslanici sastali s ruskim diplomatima bez predstavnika Ukrajine.

 

Tramp se Zelenskom osvetio nazvavši ga ‘diktatorom‘ i tvrdnjom da uživa tek četiri posto podrške među Ukrajincima, kazavši i da je sâm Zelenski kriv za rusku invaziju u februaru 2022. Zelenski je na to kazao kako Tramp živi u ‘ruskom dezinformacijskom prostoru‘.

Iako se pogoršanje odnosa između Vašingtona i Kijeva čini iznenadnim, izvor upoznat s razgovorima u Bijeloj kući kaže kako to nije ništa novo: ‘Prije nekoliko mjeseci sam čuo da je vrijeme za izbore i novo vodstvo‘, kaže ta osoba i dodaje da je animozitet prema Zelenskom široko rasprostranjen u Zapadnom krilu.

‘Pravo pitanje jest je li ikad Tramp rekao da mu se Zelenski stvarno, stvarno sviđa?‘, rekao je izvor. Drugi izvor blizak Trampu složio se s procjenom i sugerisao da bi ‘za Zelenskog i svijet bilo najbolje da odmah ode u Francusku‘.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da ‘baš kao ni papa, nisam obožavatelj nekoga ko zabranjuje crkve‘ – ​​misleći na zakon Zelenskog iz kolovoza kojim zabranjuje vjerske organizacije povezane s Ruskom pravoslavnom crkvom, koja je u bliskim odnosima s Kremljom.

Taj je zvaničnik utvrdio da postoje ‘ljudi u Bijeloj kući koji imaju tradicionalno republikansko stajalište o Zelenskom‘, iako ta osoba nije dala konkretne primjere.

Bivši zagovornici Ukrajine u Bijeloj kući, uključujući savjetnika za nacionalnu sigurnost Majka Volca, sad su stali iza Trampa kako bi udarili na Zelenskog i stišali vatru usmjerenu na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

‘Predsjednik Tramp očito je trenutno jako frustriran predsjednikom Zelenskim‘, rekao je Volc u četvrtak na brifingu u Bijeloj kući, gdje je, čini se, ukazao na usporavanje transfera oružja, nakon što je ukrajinski član parlamenta ustvrdio da se ‘oružje prestalo isporučivati‘.

‘Trampova administracija očito ne voli Zelenskog i svima to daje do znanja‘, rekao je ukrajinski politički analitičar i aktivni vojnik koji je želio ostati anoniman. ‘Nedavne izjave američkog predsjednika pokazuju da on što prije želi izbore u Ukrajini pa da Zelenskog zamijeni neko s kime se može pregovarati. To može biti netko kome Tramp i njegovi saveznici vjeruju: vojni vođa ili biznismen.‘

Insajderi iz Vašingtona kažu da nema očitog pretendenta koga bi Tramp više volio na čelu Ukrajine. Predsjednički izbori trebali su se održati u Ukrajini prošle godine, ali su odgođeni zbog izvanrednog stanja koje je Zelenski proglasio 24. februara 2022. kao odgovor na rusku invaziju. Prema ustavu zemlje, izbori se ne mogu održati u izvanrednom stanju.

Netrpeljivost još iz vremena Bajdena

Napetosti između Trampa i Zelenskog datiraju još iz 2019. kada je tada 45. predsjednik pozvao svog kolegu da pokrene istragu o poslovanju porodice Bajden s ukrajinskom kompanijom za prirodni plin Burisma Holdings, koja je Hanteru Bajdenu isplaćivala plaću od milion dolara godišnje dok je njegov otac Džo Bajden bio potpredsjednik i vodio američku politiku prema toj zemlji.

Zelenski je odbio pokrenuti istragu i vješto se nosio s kontroverzom kad su u javnost izašli transkripti s Trampovim zahtjevom. Tad je kazao da nije osjećao nikakav pritisak, dok su demokrati u Kongresu pokrenuli opoziv Trampa zbog navodne zloupotrebe ovlasti.

‘Imali smo, mislim, dobar telefonski razgovor. Sve je bilo normalno… niko me nije pritiskao‘, rekao je Zelenski tokom zajedničke konferencije za medije s Trampom u Njujorku u septembru 2019. Tramp, koji je opozvan dva mjeseca kasnije, a potom ga je Senat oslobodio, izrazio je zahvalnost Zelenskom što je potvrdio da je to bio ‘savršen telefonski razgovor‘.

No sad više nije sigurno da se odnos njih dvojice može spasiti. Potpredsjednik JD Vans upozorio je Zelenskog da ne ‘ogovara‘ Trampa, a Ilon Mask ga je na X-u napao zbog fotografisanja za Vog: ‘Učinio je ovo dok djeca umiru u rovovima na prvoj liniji fronte.‘

Zelenskog su mnogi u Americi smatrali herojem u stilu Čerčila jer je pružio iznenađujuće tvrdoglav otpor Putinovoj invaziji 2022. i navodno je odbacio ponudu tadašnjeg predsjednika Džoa Bajdena da pobjegne iz zemlja uz opasku: ‘Trebam municiju, a ne prevoz.‘ No, znakovi napetosti počeli su se povećavati kako se Tramp vraćao na vlast.

U januaru je Donald Tramp Jr. otkrio na društvenim mrežama da je Zelenskom odbijena ulaznica za očevu inauguraciju, kojoj su nazočili talijanska premijerka Đorđa Meloni i argentinski predsjednik Havier Milei.

‘Najsmješnije je to što je triput neslužbeno tražio pozivnicu i svaki put je odbijen‘, napisao je Tramp Jr. ‘Sada se ponaša kao da je sam odlučio ne ići. Kakav čudak.‘

Zelenski je takođe vulgarno omalovažavao druge vodeće konzervativne kritičare svoje vlade – rekavši ovog mjeseca da bi se bivši voditelj Foks Njuza, Taker karlson, veliki Trampov pristaša, trebao ‘prestati uvlačiti Putinu u guzicu‘. Tramp je u srijedu naveče bio vrlo bijesan nakon što je ministar finansija Skot Besent odbijen u Kijevu ranije ove sedmice nakon predstavljanja plana o davanju ukrajinskih prirodnih resursa SAD-u.

‘Uskrsnuću tu ideju ili Zelenski neće biti previše sretan‘, rekao je Tramp novinarima tokom leta na Air Force One.

Trampovi saradnici kažu da predsjednik vjeruje da se u septembru, tokom sastanka u Tramp Toweru, Zelenski načelno složio dati SAD-u 500 milijardi dolara vrijedne rijetke zemlje kao kompenzaciju za 183 milijarde dolara pomoći koju je odobrio Kongres.

‘Imali smo dogovor‘, rekao je Tramp tokom obraćanja na investicijskoj konferenciji u Majamiju koju podupire Saudijska Arabija. ‘Imali smo dogovor temeljen na rijetkim mineralima i sličnim stvarima, ali oni su ga prije dva dana prekršili.‘

Američki predsjednik Donald Tramp juče je pred grupom investitora ponovio netačnu tvrdnju da je bivša američka vlada potrošila 100 miliona dolara na kondome za Hamas.

Publiku je u jednom trenutku pitao znaju li oni šta je kondom.

Priču o kondomima ranije je na X-u objavio Ilon Mask, koji je isprva tvrdio da je njegov Odjel za vladinu efikasnost (DOGE) spriječio slanje 50 miliona dolara u Gazu za kupovinu kondoma.

Mediji su, provjeravajući tu tvrdnju, otkrili da se radi o donaciji za borbu protiv AIDS-a u siromašnoj pokrajini Gazi u Mozambiku. Novinarka je Maska pitala želi li ispraviti svoju izjavu da je USAID dao 50 miliona dolara za kondome namijenjene Palestincima u Gazi.

“Neke stvari koje kažem biće netačne i treba ih ispraviti. Niko nije savršen. Griješićemo, ali ćemo djelovati brzo kako bismo ispravili sve greške”, odgovorio je Mask. Tramp se nalazio pored njega.

Tramp je, međutim, juče na događaju za investitore u Majamiju, koji je finansirao državni fond Saudijske Arabije, ponovo govorio o “kondomima za Hamas”.

“50 miliona dolara, plus još 50 miliona dolara za kondome za Hamas. Znate li za to? 100 miliona dolara za kondome. Kondomi. Znaju li svi šta je kondom? Za Hamas. Sto miliona dolara”, rekao je Tramp.

“Ovo su samo neki… Mogao bih čitati spisak cijeli dan, ali jednostavno vam ne želim dosađivati”, dodao je Tramp, govoreći o svojim tvrdnjama da je administracija Džoa Bajdena trošila novac u pogrešne svrhe.

Mask je sjedio u publici, prenosi Index.

Cijeli video možete pogledati ispod teksta. Video počinje na dijelu kada Tramp spominje kondome za Hamas.

Cijene zlata ostale su u srijedu blizu granice od 3.000 dolara po unci, uz povećanu kupovinu centralnih banaka i zabrinutost investitora zbog globalnog ekonomskog rasta nakon najave novih američkih carina.

Na fizičkom tržištu, unca zlata je oko podneva koštala 2.943 dolara, što je rast od 0,3 odsto u odnosu na jučerašnje zatvaranje berze. Nakratko je dostigla novu najvišu vrijednost otkad se zlatom trguje na berzi 2.946 dolara – što je deveti put od početka godine.

Na američkom tržištu, zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po cijeni višoj za 0,4 odsto, odnosno 2.961 dolar.

Prema procjenama Udruženja rudarskih kompanija (WGC), zlato je prošle godine poskupjelo više od 28 posto uslijed snažne potražnje centralnih banaka i investitora tokom perioda pojačanih geopolitičkih tenzija.

Centralne banke nastavile su da povećavaju rezerve i u 2024. godini, ubrzavajući tempo kupovine u oktobru, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i tokom 2025, procijenili su u WGC-u sredinom decembra.

Geopolitički rizici i velika kolebanja na regionalnim finansijskim tržištima podstakli su investicionu potražnju, navode analitičari, dodajući da su investitori u trećem kvartalu ponovo počeli da kupuju zlato, budući da su centralne banke počele da smanjuju ključne kamatne stope.

Na početku ove godine nervozu na tržištu izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trampa o carinama.

U utorak je Tramp izjavio da planira uvesti carine na uvoz automobila od oko 25 odsto, a slične carinske stope sprema i za poluprovodnike i farmaceutske proizvode.

Trgovci strahuju da bi ove mjere mogle označiti početak trgovinskog rata i nanijeti štetu globalnoj ekonomiji.

– Čini se da je rast cijene zlata podstaknut Trumpovim izjavama o skorom uvođenju carina na automobile i lijekove, što bi moglo otvoriti put njenom rastu prema 3.000 dolara – rekao je tržišni analitičar OANDA-e, Zaid Wanda.

Otkako je ponovo preuzeo Bijelu kuću, Tramp je već uveo carinu od 10 odsto na uvoz iz Kine i 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma iz različitih zemalja širom svijeta, prenosi SEEbiz.

– Smatram da će centralne banke i u doglednoj budućnosti nastaviti da kupuju zlato i diversifikuju rezerve nabavkom zlata, podržavajući njegovu cijenu – izjavio je analitičar UBS-a, Giovanni Staunovo.

Rasle su i cijene srebra, koje se koristi u električnim komponentama, za 0,4 posto, na 32,99 dolara po unci. Platina, koja se koristi u autokatalizatorima, pojeftinila je za 0,6 posto, na 981,56 dolara, dok je cijena paladijuma uglavnom stagnirala, iznoseći 987,75 dolara.

Zlato blizu nivoa od 3.000 dolara

Cijene zlata ostale su u srijedu blizu granice od 3.000 dolara po unci, uz povećanu kupovinu centralnih banaka i zabrinutost investitora zbog globalnog ekonomskog rasta nakon najave novih američkih carina.

Na fizičkom tržištu, unca zlata je oko podneva koštala 2.943 dolara, što je rast od 0,3 odsto u odnosu na jučerašnje zatvaranje berze. Nakratko je dostigla novu najvišu vrijednost otkad se zlatom trguje na berzi – 2.946 dolara – što je deveti put od početka godine.

Na američkom tržištu, zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po cijeni višoj za 0,4 odsto, odnosno 2.961 dolar.

Prema procjenama Udruženja rudarskih kompanija (WGC), zlato je prošle godine poskupjelo više od 28 posto uslijed snažne potražnje centralnih banaka i investitora tokom perioda pojačanih geopolitičkih tenzija.

Centralne banke nastavile su da povećavaju rezerve i u 2024. godini, ubrzavajući tempo kupovine u oktobru, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i tokom 2025, procijenili su u WGC-u sredinom decembra.

Geopolitički rizici i velika kolebanja na regionalnim finansijskim tržištima podstakli su investicionu potražnju, navode analitičari, dodajući da su investitori u trećem kvartalu ponovo počeli da kupuju zlato, budući da su centralne banke počele da smanjuju ključne kamatne stope.

Na početku ove godine nervozu na tržištu izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o carinama.

U utorak je Trump izjavio da planira uvesti carine na uvoz automobila od oko 25 posto, a slične carinske stope sprema i za poluprovodnike i farmaceutske proizvode.

Trgovci strahuju da bi ove mjere mogle označiti početak trgovinskog rata i nanijeti štetu globalnoj ekonomiji.

– Čini se da je rast cijene zlata podstaknut Trumpovim izjavama o skorom uvođenju carina na automobile i lijekove, što bi moglo otvoriti put njenom rastu prema 3.000 dolara – rekao je tržišni analitičar OANDA-e, Zaid Wanda.

Otkako je ponovo preuzeo Bijelu kuću, Trump je već uveo carinu od 10 odsto na uvoz iz Kine i 25 odsto na uvoz čelika i aluminijuma iz različitih zemalja širom svijeta, prenosi SEEbiz.

– Smatram da će centralne banke i u doglednoj budućnosti nastaviti da kupuju zlato i diversifikuju rezerve nabavkom zlata, podržavajući njegovu cijenu – izjavio je analitičar UBS-a, Giovanni Staunovo.

Rasle su i cijene srebra, koje se koristi u električnim komponentama, za 0,4 posto, na 32,99 dolara po unci. Platina, koja se koristi u autokatalizatorima, pojeftinila je za 0,6 posto, na 981,56 dolara, dok je cijena paladijuma uglavnom stagnirala, iznoseći 987,75 dolara, prenosi Biznis.ba.