Connect with us

Svijet

MELANIJA ŠOKIRALA DRASTIČNOM PROMJENOM! Suzdržanost i blagost su prošlost

Sama poza prve dame jasno šalje poruku odlučnosti: prsti čvrsto naslonjeni na sto s ogledalom nagovještavaju njen snažan karakter i volju za djelovanjem.

U strogom crnom poslovnom odijelu i bijeloj košulji, sa direktnim pogledom u kameru i samouvjerenim stavom, 54-godišnja Melanija Tramp pojavila se na svom novom zvaničnom portretu kao prva dama Sjedinjenih Američkih Država.

Fotografija u crno-bijeloj tehnici snimljena je u Žutoj ovalnoj sobi Bijele kuće i predstavlja prvu objavu na njenom zvaničnom Instagram profilu @flotus (First Lady of the United States)

U pozadini portreta vidimo Vašingtonov spomenik, jedan od najvažnijih simbola moći u američkoj prijestonici.

Istoričarka umjetnosti Gvendolin DuBois Šo sa Univerziteta u Pensilvaniji izjavila je: „Spajanje njene siluete sa ovim prepoznatljivim obeliskom, koji simbolizuje moć prvog predsjednika, izuzetno je efektno”. Sama poza prve dame jasno šalje poruku odlučnosti: prsti čvrsto naslonjeni na sto s ogledalom nagovještavaju njen snažan karakter i volju za djelovanjem. Ovaj portret se značajno razlikuje od njenog prvog službenog portreta iz 2017. godine – samouvjereno, staloženo i elegantno”, objašnjava DuBois Šo.

Modna stručnjakinja Eli Violet Bramli smatra da ovaj portret označava jasan pomak u ulozi Melanije Tramp.

„Od odijela do poza, portret je pažljivo koncipiran kako bi odašiljao snagu koja se kosi sa tradicionalnim viđenjem uloge prve dame – učiniti predsjedništvo prijatnijim i prijemčivijim za javnost”, rekla je.

Nakon prilično suzdržanog prvog mandata, u kojem je Melanija Tramp najviše pažnje privukla kroz svoju inicijativu Be Best i modnim izborima koji su izazivali kontroverze, mnogi stručnjaci smatraju da će u drugom mandatu imati aktivniju i dominantniju ulogu.

Poruka ovog portreta je jasna: prva dama prelazi iz porodičnih sfera u prostoriju odmah iznad Ovalnog kabineta, spremna da pokaže više moći nego prije.

Ipak, ona ostaje dosljedna svom zagonetnom imidžu.

„Dok su prethodne prve dame, poput Mišel Obame i Džil Bajden, učinile pristupačnost ključnim dijelom svog imidža, Melanija je i dalje misteriozna na svom zvaničnom portretu”, zaključuje Bramli, prenosi Alo.

Svijet

Ratovi za privatne džepove! PLAĆENICI SU PONOVO NA CIJENI

Plaćenik, napisao je Nikolo Makijaveli, je beskoristan i opasan. Hrabar među prijateljima. Kukavica pred neprijateljima. Radi za novac. Pa ipak, 500 godina kasnije, posao privatnih vojnih kompanija (PMC) cvjeta.

Sukob donosi bijedu, ali i podstiče potražnju. Kada je Humanitarna fondacija za Gazu (GHF) ranije ove godine angažovana za distribuciju pomoći u Gazi, dovela je UG Solutions, američku kompaniju, da pruži oružanu podršku. Kada je Rusiji trebalo ljudi za rat u Ukrajini i za operacije u Africi, okrenula se Vagner grupi, organizaciji u kojoj rade bivši ruski specijalci. Kolumbijski plaćenici se bore za Ukrajinu. Na Zapadu je američka vlada najveći kupac privatnih vojnih kompanija, kaže Dominik Donald, analitičar koji je nekada radio za Aegis, britansku bezbjednosnu firmu, prenosi portal Bonitet.

Industrija obezbjeđenja obuhvata sve, od buckastih rent-a-policajaca u tržnim centrima i naoružanih čuvara koje firme unajmljuju na opasnim mjestima do plaćenika koji se bore u ratovima. Mnogi potiču iz iste grupe: bivši vojnici, često pripadnici specijalnih snaga. I svi dijelovi ove industrije su se proširili posljednjih decenija, jer su vlade smanjile svoje oružane snage, a privatna potražnja porasla. Sada su insajderi uzbuđeni zbog potencijalnog završetka rata u Ukrajini, nadajući se da će obnova tamo biti jednako dobra za poslovanje kao što je bila u Iraku.

Procvat industrije „vojnika sreće“
Početak 2000-ih bio je „pravi procvat“, kaže za Economist Tim Spajser, bivši oficir britanske vojske koji je osnovao i Aegis i Sandline International, još jednu privatnu vojnu firmu. Irak je bio dom desetina hiljada „radnika na ugovor“, mahom u neborbenim ulogama.

Na kraju rata, „kauboji“ su nagrnuli, kaže Spajser. Ali sada postoji desetak velikih privatnih bezbjednosnih firmi sa „korporativnim strukturama“, uključujući odjeljenja za pravne savjete, ugovore i osoblje. Obezbjeđivanje je samo dio njihovog poslovanja. Među njima su američki Constellis (koji je prošle godine imao prihod od 1,4 milijarde dolara i zapošljava preko 12.000 ljudi) i kanadski GardaWorld (koji posluje u desetinama zemalja).

Donald kaže da je tržište podijeljeno između dobro kapitalizovanih firmi, potkrijepljenih rizičnim kapitalom i privatnim bogatstvom, i onih koje „miruju“ dok se ne pojavi veliki ugovor.

Tri vrste bezbjednosnih firmi
Industrija je podijeljena i na druge načine, kaže Šon Mekfejt sa Univerziteta nacionalne odbrane u Vašingtonu. Bivši padobranac koji je, kaže, „osnovao male vojske u Africi za američke interese“. On dijeli privatne vojne kompanije na tri vrste, prema jeziku na kojem se daju naredbe. Svaka ima svoju kulturu: grupa koja govori engleski, uglavnom iz Amerike, Evrope i drugih anglofonskih zemalja; grupa koja govori ruski; i grupa bivših operativca specijalnih snaga iz Latinske Amerike, posebno Kolumbije, koji govore španski, a često ih obučavaju američke elitne Zelene beretke.

S obzirom na to da se vlade bore s regrutacijom, privatna vojna preduzeća pružaju jeftiniju zamjenu, dijelom i zato što ne zahtijevaju istu obuku, penzije i beneficije.

Spajser kaže da su njegovi kolege jednom izračunali da je jedan američki „vojnik na ugovor“ oko sedam puta jeftiniji od običnog vojnika, a da je britanski plaćenik deset puta jeftiniji. Kolumbijski „vojnici sreće“ su takođe vrlo povoljni.

Plata je glavni razlog zašto se ljudi okreću plaćeničkim firmama. Ali nije jedini. „Mnogi momci su otišli tamo ne zato što je novac bio dobar, već zato što možete da imate kontrolu nad svojim životom“, kaže Mekfejt. „Možete da kažete ne za neki zadatak. I to je vrlo privlačno.“

Grupa agresivnih kauboja?
Na kraju, Spajser lametira zbog pogrdne konotacije riječi „plaćenik“. „Doživljavanje industrije kao grupe agresivnih kauboja je pogrešno“, kaže.

Ipak, zapadne firme nisu bile bez kontroverzi. U Gazi je sada ugašeni GHF takođe koristio naoružane plaćenike iz Infidels Motorcycle Cluba, antiislamske američke bajkerske bande. Istina, vjeruje se da su većinu Palestinaca na mjestima distribucije ubile izraelske snage. Grupa Frontier Services, koju je osnovao Erik Prins, zloglasni direktor čija je firma Blackwater ubila 17 iračkih civila 2007. godine, bila je predmet američkih sankcija 2023. godine zbog obuke kineskih vojnih pilota.

Privatizacija ratovanja
Mnogi vjeruju da je industrija spremna za još jedan talas proširenja. „Mislim da će biti još jedan procvat“, kaže pukovnik Spajser. „Mislim da će se problemi koje smo vidjeli tokom obnove Iraka u velikoj mjeri pojaviti u Ukrajini.“

Kako bi se zadovoljila potražnja, vjerovatno će postojati spremna ponuda ljudi. Rat u Ukrajini će proizvesti hiljade okorjelih vojnika vještih u najnovijoj tehnologiji dronova. Takođe, mnogi elitni američki vojnici se tek vraćaju sa „odmora i oporavka“ nakon pada Kabula 2021. Spremni za agresivnu američku kampanju protiv latinoameričkih narkokartela, recimo, ili za zaštitu rudnika kritičnih minerala u „krhkim“ državama.

„Privatizacija ratovanja je u punom jeku“, tvrdi Mekfejt.

Nastavi čitati

Svijet

HAOS U PENTAGONU! Generali ne vjeruju američkom ministru rata

Generali u američkoj vojsci izgubili su povjerenje u američkog ministra rata Pita Hegseta zbog njegovih javnih izjava, ali i potpunog rasula u Pentagonu pod njegovim vođstvom, objavio je Vašington tajms.

Prema pisanju tog medija, Hegset je izgubio povjerenje i poštovanje generala zbog svog javnog „pretjeranog samopromovisanja“ koje se široko smatra neprofesionalnim, kao i zbog kadrovskih poteza bivšeg televizijskog voditelja, koji su doveli do neviđenog i opasnog odliva talenata iz Pentagona. Brojni viši oficiri opisali su Hegsetov govor 30. septembra stotinama generala i admirala okupljenih u bazi marinaca Kvantiko u Virdžiniji kao prekretnicu u načinu na koji se njegov stil vođstva, stav i ukupna kompetentnost doživljavaju na najvišim nivoima američkih oružanih snaga.

Visoki zvaničnici nazvali su govor „sramotnim“ i toliko teatralnim da je bio „ispod institucije“.

– Bilo je to ogromno gubljenje vremena. Ako nas je ikada imao, izgubio nas je – rekao je za Vašington tajms jedan sadašnji general američke vojske.

Hegsetova odluka da okupi sve generale na jednom mjestu, a zatim im održi govor, bila je kontroverzna iz više razloga.

Prije svega, okupljanje američkih generala iz cijelog svijeta u Virdžiniji čak je smatrano potencijalnim bezbjednosnim rizikom, kao i pružanjem prostora za nestabilnost u dijelovima svijeta gde SAD imaju određeni uticaj kroz vojno prisustvo.

Sa druge strane, govor u kojem je Hegset kritikovao vojnike zbog dugih brada, govorio o „nedostatku discipline“ i slične bizarne izjave, očigledno je doveo do potpunog kolapsa povjerenja između generala i ministra rata.

Pored toga, Hegset već nekoliko mjeseci sprovodi interne istrage i kampanju za zatvaranje Pentagona zbog činjenice da su poruke iz grupnog ćaskanja na aplikaciji Signal, u kojima se raspravlja o američkim napadima na Jemen, procurjele u javnost.

Kroz nova pravila, Hegset je u suštini izbacio tradicionalne medije iz Pentagona, otpustio veliki broj svojih saradnika i sproveo interne pretrage za ljudima koje je smatrao krivim.

Bez obzira na sve ove okolnosti, predsjednik SAD Donald Tramp javno hvali Hegseta, i jasno je da neće biti otpušten.

Klix.ba

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN ZAPRIJETIO ZAPADU ” Odgovor Rusije bio bi ZAPANJUJUĆ”

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da bi odgovor Rusije na napade raketa Tomahavk na ruskoj teritoriji bio zapanjujuć. “Moguća isporuka raketa Tomahavk Ukrajini jeste pokušaj eskalacije tenzija. Odgovor Rusije na napade Tomahavka na ruskoj teritoriji bio bi ozbiljan, ako ne i zapanjujući”, rekao je predsednik Rusije, prenosi RIA Novosti.

Putin je onima koji bi želeli da pošalju rakete Tomahavk u Ukrajinu poručio da “razmisle o tome”.

Prethodno, Generalni sekretar NATO Mark Rute podržao je odluku predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da ne isporuči Ukrajini rakete Tomahak u sukobu sa Rusijom, ocenivši da je Tramp “potpuno u pravu” zbog složenosti i dugotrajnosti obuke potrebne za korišćenje tog oružja.

Nakon sastanka sa Trampom u Beloj kući, Rute je za CNN naveo da je za obuku ukrajinskih snaga na ovom moćnom oružju potrebno mnogo meseci i da nije moguće odmah da se primene isporučene rakete.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuelno