Connect with us

Svijet

MI SMO U DOMETU OVIH UDARA! Makron traži oružje koje mijenja pravila igre, a dobio HLADAN TUŠ

Francuski predsjednik Emanuel Makron poručio je da Francuska i Evropa moraju da razviju oružje koje će predstavljati odgovor na rusku raketu Orešnik. Ova izjava izazvala je burne reakcije u Francuskoj, ali i EU, prenosi Blic.

“Treba nam novo oružje”
– Po drugi put svjedočili smo ispaljivanju rakete vrlo dugog dometa, poznate kao Orešnik, od strane Rusije na Ukrajinu. Ova poruka je jasna. Za sve one koji misle da Rusija nije problem koji nas se tiče, mora se jasno i glasno shvatiti: mi smo u dometu ovih udara. Stoga, ako želimo da ostanemo vjerodostojni i u ovom području, mi Evropljani, a posebno Francuska, koja posjeduje određene tehnologije, moramo se dočepati ovog novog oružja koje će u kratkom roku promijeniti pravila igre. A posebno s našim njemačkim i britanskim partnerima moramo postići snažan napredak u ovim sposobnostima za paljbu dubokog dometa – poručio je Makron pripadnicima francuskih oružanih snaga, ali i francuskoj javnosti u kojoj su se odmah pojavile analize trenutnog stanja francuskog dalekometnog oružja i njegovih perspektiva.

Te prve analize nisu nimalo ohrabrujuće za ambicije koje je iskazao Makron.

Govore, naime, o tome da francuska vojska, ne računajući nuklearni arsenal, ne samo da trenutno ne raspolaže konvencionalnim raketama koje mogu predstavljati učinkoviti “duboki udar”, nego i o tome da razvoj oružja potrebnog za pariranje Orešniku nije ni u planu.

Francuska van programa ELSA
Ruski Orešnik, kao konvencionalno naoružanje temeljeno na upotrebi kinetičke sile, ima u dometu ciljeve i do 5.000 kilometara.

– S obzirom na to da je Francuska ovladala tehnologijom balističkih projektila i da ArianeGroup već razvija sistem M51 za nuklearno odvraćanje, zašto se ranije nije opremila ovom vrstom oružja kako bi ojačala svoj asortiman konvencionalnog naoružanja – pita se u uvodu analize Makronove želje portal 20.minuta.fr. Jedna od vojnih stručnjakinja koje je portal konsultovao, Eloiz Fajet, pojašnjava kako rasprava o sposobnostima dubokog raketnog udara datira tek nekoliko godina unazad, s obzirom, ističe, na zapažanje da se to oružje ponovno koristi u Ukrajini, Aziji i na Bliskom istoku.

– Nije se znalo koliko će dugo trajati rat u Ukrajini i nije se mislilo da će biti potrebno rasporediti ovu vrstu oružja kao sredstvo odvraćanja od Rusije. Potreba za njihovom nabavkom takođe je proizašla iz spoznaje da je u modernim sukobima teško postići vazdušnu nadmoć putem borbenih aviona – kaže Fajet.

U osvrtu na Makronovu najavu kako će Francuska pojačati s evropskim partnerima rad na razvoju sposobnosti udara dugog dometa kroz program ELSA, istraživač u Fondaciji za strateška istraživanja Etjen Markuz podsjeća kako Velika Britanija i Njemačka već rade na zajedničkom projektu raketnog sistema dometa 2000 kilometara.

– Francuska ima svoj program balističke rakete MBT s planiranim dometom između 1000 i 2000 kilometara. U svakom slučaju, ELSA će omogućiti niz udarnih sposobnosti s različitim vrstama sistema – ocijenio je Markuz.

Related Topics:

Svijet

MADURO OBJAVIO FOTOGRAFIJU IZ ZATVORA! Poslao poruku svojim unucima i djeci

Bivši predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji se trenutno nalazi u američkom zatvoru, objavio je na “Iksu” svoju fotografiju iz zatvora i obratio se svojim unucima i djeci.

“Mali poklon ljubavi i nade. Šaljem ovu fotografiju kao mali poklon svim svojim unucima i unukama, dječacima i djevojčicama i svim plemenitim ljudima koji nas vole. Želim da znate da smo čvrsti, sa srcima punim vaše ljubavi”, navodi se u poruci uz fotografiju.

Na fotografiji je Maduro u sivoj trenerci dok stoji uz zid i smiješi se. SAD su 3. januara napale civilne i vojne objekte u Karakasu, a predsjednik SAD Donald Tramp tada je objavio da su američke specijalne snage zarobile Madura i njegovu suprugu.

Dva dana kasnije par se pojavio pred Saveznim sudom SAD u Njujorku, gdje se suočavaju sa optužbama za navodno učešće u trgovini drogom.

Oboje su se izjasnili da nisu krivi.

Nastavi čitati

Svijet

“TURISTI, IDITE KUĆI”! Protest stanovnika Majorke zbog masovnog turizma

Stanovnici Majorke izašli su na ulice kao znak protesta zbog masovnog turizma na popularnom španskom ostrvu.

Prema podacima policije, oko 1.000 demonstranata, organizovalo je protest sjedeći duž rute od Trga Španije u Palmi do sjedišta regionalne vlade na obali.

Demonstracije su uslijedile nakon mnogo većih protesta krajem jula, kada se oko 25.000 ljudi okupilo da bi iskazali protivljenje posljedicama turizma na Majorci, najvećem španskom Balearskom ostrvu.

Pojedini učesnici skupa mahali su natpisima na engleskom jeziku na kojima je pisalo: “Vaš raj, naš pakao” i “Turisti, idite kući”. Protest su organizovale ekološke grupe GOB i “Teraferida”, prenijela je agencija DPA.

Majorka, naročito popularna destinacija za njemačke i britanske turiste, doživjela je nagli rast troškova stanovanja posljednjih godina, a nelegalno iznajmljivanje kuća za odmor jedan je od faktora koji su doprinijeli rastu cijena.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ŠOKIRAO BRITANCE! Traži pare, a Foklandi ponovo u centru pažnje

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost da izvrši dodatni pritisak kako bi Velika Britanija povećala izdvajanja za odbranu, uključujući i preispitivanje američke podrške britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima, objavio je britanski list Telegraf, pozivajući se na izvore.

Zvaničnici Pentagona navodno preispituju koliko saveznici u NATO-u ispunjavaju obećanje o izdvajanju pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, pri čemu bi Velika Britanija mogla da bude pod posebnom pažnjom Vašingtona.

Visoki američki zvaničnik rekao je za taj list da Vašington smatra da britanski plan povećanja izdvajanja za odbranu, predstavljen u junu, nije bio dovoljno ambiciozan i da razmatra načine da podstakne London na dodatna ulaganja.

Prema njegovim riječima, promjena američkog stava prema britanskom zahtjevu za suverenitet nad Foklandskim ostrvima predstavlja jednu od mogućih opcija za podsticanje Velike Britanije da preuzme veći dio obaveza u oblasti odbrane.

Britanska vlada je u petak potvrdila da prvi budžet ministra finansija Džona Hilija neće precizirati kada će Velika Britanija dostići cilj izdvajanja tri odsto BDP-a za odbranu.

Hili je u junu podnio ostavku na funkciju ministra odbrane, navodeći da tadašnji premijer Kir Starmer nije bio u mogućnosti, a Ministarstvo finansija nije bilo spremno, da obezbijedi sredstva potrebna za odbranu zemlje u uslovima rastućih bezbjednosnih prijetnji.

Američki zvaničnik ocijenio je da je britanski plan ulaganja u odbranu „korak u dobrom smjeru”, ali da to nije dovoljno s obzirom na razmjere izazova sa kojima se suočavaju SAD i njihovi saveznici.

Najnoviji pritisak Vašingtona uslijedio je nakon slične prijetnje iz aprila, kada je procurjeli interni mejl Pentagona ukazivao da bi SAD mogle da preispitaju svoj stav prema britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima zbog nedovoljne podrške Velike Britanije u ratu sa Iranom.

Foklandska ostrva su pod upravom Velike Britanije, ali na njih polaže pravo i Argentina, čiji je predsjednik Havijer Milej saveznik Donalda Trampa. Stanovnici ostrva su na ranijem referendumu velikom većinom podržali ostanak u sastavu britanske prekomorske teritorije.

Britanska vlada je ranije poručila da suverenitet nad Foklandskim ostrvima „nije doveden u pitanje”, dok je liderka Konzervativne stranke Kemi Badenok eventualno preispitivanje američke politike nazvala „potpunom besmislicom” i uporedila je sa prethodnom prijetnjom Trampa da anektira Grenland.

Admiral Lord Vest od Spitheda, komandant fregate HMS Ardent koja je potopljena u sukobu na Foklandskim ostrvima, ranije je odbacio prijetnje, rekavši za Independent da, vojno gledano, gubitak američke podrške britanskom suverenitetu nad ostrvima ne bi imao nikakav vojni uticaj na njihovu bezbjednost.

„Priznanje ili ne od strane SAD ne čini ostrva manje bezbjednim”, dodao je bivši vrhovni komandant britanske Kraljevske mornarice, a prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno