Connect with us

Svijet

MIJENJA LI SE NJEMAČKI KURS: Merc ni riječi o zapadnom Balkanu

Iako u koalicionom sporazumu koji su potpisali njemački konzervativci i socijaldemokrate proširenje stoji kao prioritet nove vlade, Fridrih Merc, novoizabrani njemački kancelar, u svom prvom govoru u Bundestagu, u kojem je predstavio plan svoje vlade za naredne četiri godine, nije spomenuo ni proširenje ni zapadni Balkan.

Poređenja radi, prošla dva kancelara Olaf Šolc iz Socijaldemokratske stranke i Angela Merkel, Mercova partijska koleginica iz Demohrišćanske unije, i proširenje i zapadni Balkan u kontekstu proširenja redovno su spominjali, a oba kancelara su resor zapadnog Balkana unijeli i u dio mandata kancelara. Merc ovu praksu nije nastavio, a ukinuo je i poziciju posebnog izaslanika Vlade Njemačke za zapadni Balkan.

Iako je dio razloga za nespominjanje zapadnog Balkana u, za novu vladu osjetljivom, pitanju migracija, ipak se iz činjenice da Merc proširenje nije spomenuo čak ni za Ukrajinu može zaključiti da će se ipak raditi u donekle neočekivanom obratu i da proširenje kao politika neće biti pitanje kojim će se ova vlada detaljnije baviti. Napomene radi, u proteklom periodu o Ukrajini se nije ni razgovaralo da se nije napomenulo da će ta zemlja uskoro postati članica EU. Iz Mercovog govora se može zaključiti da će se i taj segment promijeniti.

Merc se u govoru koji je trajao oko sat vremena zapadnog Balkana dotakao samo indirektno, spomenuvši pri samom kraju izlaganja da više neće biti politike doseljavanja jeftine i nekvalifikovane radne snage. Iako naš region nije spomenuo, najpoznatiji program njemačke vlade o doseljavanju nekvalifikovane radne snage je Pravilo za zapadni Balkan, koji su podržale i Merkelova i Šolcova vlada. Prvi znak da će se nešto promijeniti je rezanje kvote sa 50.000 na 25.000 radnih dozvola godišnje, koje je odmah u startu uvela nova Mercova vlada. Iako ova mjera neće imati konkretan uticaj, jer ni u najboljim danima njemačka administracija nije uspjela da “prebaci” kvotu od 25.000 rješenja i radnih dozvola, ipak šalje značajnu simboličnu poruku.

Ono što će se promijeniti novom vladom je da će Njemačka sasvim sigurno biti prisutnija u evropskoj politici, u odnosu i na Merkelovu i na Šolcovu, koji su oboje pokušavali “izmaknuti” Njemačku i više dozvoliti drugim zemljama da se istaknu. Merc je kao jednu od najvažnijih poruka, i tokom izborne kampanje i sad nakon što je stupio na dužnost, istakao preuzimanje veće uloge Njemačke u evropskoj politici, a kao dva najvažnija saveznika naveo je Francusku i Poljsku. To znači da će Njemačka, barem prema prvim porukama, svoju evropsku politiku preusmjeriti na neke druge prioritete, a ne na proširenje, što u određenoj mjeri može predstavljati neočekivano iznenađenje.

Merc je u svom govoru na važno mjesto stavio suzbijanje ilegalnih migracija i saradnju sa zemljama EU na spoljnoj EU granici, kao i zemljama partnerima izvan granica EU. Iz ovog dijela izlaganja bi se moglo zaključiti da bi zapadni Balkan mogao biti u prioritetu u dijelu koji se odnosi na bezbjednost i suzbijanje migracija.

Prva naredna prilika o njemačkom odnosu prema zapadnom Balkanu vidjeće se na samitu Evropske političke zajednice u Tirani, koji je, podsjećanja radi, prije nekoliko godina pokrenuo Emanuel Makron, predsjednik Francuske, koji su brojni analitičari vidjeli kao pokušaj te zemlje da se eventualno članstvo u EU zamijeni tijesnom političkom saradnjom kroz ovo tijelo.

Ako se uzme u obzir da i drugi evropski i svjetski političari i diplomate sve rjeđe spominju naš region, moguće je očekivati i određenu promjenu, odnosno da ono vrijeme koje je spominjano da naš region treba da iskoristi na evropskom putu – možda polako ističe.

Related Topics:

Svijet

KRAJ SLOBODNOG INTERNETA? 23 svjetska portala ukinula pristup najvećoj digitalnoj arhivi

Veliki svjetski mediji zatvorili su vrata Wayback Machine-u iz straha od vještačke inteligencije.

Čak 23 velika svjetska portala odlučila su da blokiraju pristup jednoj od najvažnijih digitalnih arhiva na internetu – Wayback Machine. Među njima su i New York Times i Reddit, što znači da korisnici više neće moći da pristupe starim verzijama tekstova ili obrisanim objavama.

Stručnjaci upozoravaju da ovaj potez direktno briše dio digitalne istorije i smanjuje odgovornost medija.

Glavni razlog za ovakvu odluku leži u strahu od vještačke inteligencije. Izdavači veruju da se njihov arhivirani sadržaj koristi za treniranje AI modela bez dozvole i nadoknade. Zbog toga su počeli da postavljaju tehničke barijere koje sprečavaju Wayback Machine da čuva njihove stranice.

New York Times tvrdi da arhiviranje njihovog sadržaja krši autorska prava. Iako pravna situacija nije potpuno jasna, cilj je očigledan – potpuna kontrola nad svim objavljenim materijalom. To u praksi znači da će korisnici moći da vide samo ono što mediji odluče da ostave javno dostupnim.

Ironično, mnogi novinari upravo ovih redakcija godinama koriste Wayback Machine za istraživanja. Više od 100 poznatih novinara potpisalo je pismo podrške arhivi, upozoravajući na ozbiljne posljedice. Bez ovog alata postaje gotovo nemoguće dokazati da je neki tekst naknadno izmijenjen ili da su informacije uklonjene.

Ako se trend nastavi, veliki dio internet istorije mogao bi da nestane iza zatvorenih korporativnih sistema. Mark Grejem, direktor arhive, upozorava da zaključavanje interneta direktno utiče na razumijevanje svijeta oko nas. Trenutno ne postoji nijedna javna alternativa koja može da zamijeni ovaj izvor informacija.

Nastavi čitati

Svijet

DJEČAK PLANIRAO MASAKR: Tragovi u računaru i WhatsAppu šokirali istražioce

U računaru četrnaestogodišnjeg učenika, koji je u srijedu počinio masakr u školi u turskom Kahramanmarašu, pronađeni su dokumenti koji ukazuju da je napad bio unaprijed planiran.

Isa Aras Mersinli (14), sin bivšeg policajca i učenik osmog razreda škole u kojoj je počinio zločin, nekoliko dana prije napada sačuvao je dokument koji nagovještava njegove namjere u „skorijoj budućnosti“.

Napad koji je šokirao javnost

Podsjetimo, dječak je 15. aprila došao u školu naoružan sa pet pištolja, registrovanih na njegovog oca, i sedam okvira municije, nakon čega je počeo da puca.

Prema navodima iz istrage, najprije je nasumično pucao u hodniku, a zatim je ušao u dvije učionice, gdje je nastavio napad. Zaustavljen je tek nakon što su ga savladali nastavnici, radnik kantine i jedan od roditelja.

U napadu je ubijeno deset osoba, među kojima devet učenika i jedna nastavnica, dok je više ljudi teško ranjeno.

Žrtve i posljedice tragedije

Među stradalima su učenici Furkan Bala, Bajram Nabi Šisik, Belinaj Bojraz, Zejnep Kilič, Suranur Sevgi Kazici, Kerem Erdem Gurgor, Adnan, Gokturk Ješil i Jusuf Tarik Gul, kao i nastavnica matematike Ajla Kara.

Jedna od povrijeđenih učenica preminula je kasnije u bolnici, čime je broj žrtava porastao na deset.

Jezivi tragovi i digitalni dokazi

Tokom istrage utvrđeno je da je napadač na WhatsAppu imao fotografiju koja aludira na Eliota Rodžera, počinioca ubistava u SAD 2014. godine.

Takođe, analizom njegovog računara pronađen je dokument koji jasno ukazuje na planiranje napada.

„Pregled digitalnih materijala otkrio je dokument koji ukazuje na planirani veliki napad u bliskoj budućnosti“, saopštilo je tužilaštvo.

Istraga i hapšenja

Na mjestu zločina zaplijenjeno je pet pištolja, a utvrđeno je da su bili registrovani na ime njegovog oca, bivšeg policijskog inspektora, koji je zajedno sa majkom priveden nakon tragedije.

Policija je zaplijenila i računar i mobilni telefon napadača, a istraga je u toku.

Prema dosadašnjim nalazima, nije utvrđena povezanost sa terorizmom, već se sumnja da je napad izvršen samostalno, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

Teška ispovijest princa Harija “TO JE UBILO MOJU MAJKU”

Princ Hari je u Melburnu iznenadio javnost iskrenim priznanjima o najtežim trenucima svog života, posebno o periodu nakon smrti njegove majke, Princeze Dajane.

Govoreći pred publikom, Hari je otkrio kako je kao d‌ječak teško prihvatio ulogu koja mu je bila namijenjena.

“Nakon što mi je mama umrla, neposredno prije mog 13. rođendana, pomislio sam: ‘Ne želim ovaj posao. Ne želim ovu ulogu, kamo god ona vodila, ne sviđa mi se’. To je ubilo moju majku i ja sam bio snažno protiv toga te sam godinama zabijao glavu u pijesak.” Na kraju sam shvatio – čekaj malo, da je netko drugi u ovoj poziciji, kako bi iskoristio ovu platformu i resurse koji dolaze s njom da napravi promjenu u svijetu? I što bi moja mama htjela da učinim? I to je stvarno promijenilo moju perspektivu “, ispričao je.

Godine borbe i unutrašnjeg pritiska

Hari je priznao da se godinama suočavao sa osjećajem izgubljenosti i velikim pritiskom, kako spoljašnjim tako i unutrašnjim. “Bilo je puno trenutaka kada sam se osjećao preplavljeno. Trenutaka kada sam se osjećao izgubljeno, izdano ili potpuno nemoćno. Trenutaka kada se pritisak, i vanjski i unutarnji, činio neprestanim. I trenutaka kada sam se, unatoč svemu, morao pojaviti pretvarajući se da je sve u redu, kako ne bih nikoga izneverio”, rekao je princ.

Njegova ispovijest dirnula je mnoge, jer rijetko govori ovako otvoreno o ličnim borbama.

Tragedija koja je obilježila život

Podsjetimo, Princeza Dajana izgubila je život krajem avgusta 1997. godine u saobraćajnoj nesreći u Parizu, kada je imala samo 36 godina.

Taj događaj zauvek je promijenio život njenog sina, koji danas, kako kaže, pokušava da svoju poziciju iskoristi za nešto dobro, upravo onako kako bi njegova majka željela, prenosi Ona.

Nastavi čitati

Aktuelno