Connect with us

Društvo

Milan Macura iz Banjaluke zbog izgubljenog posla i zdravlja tuži Republiku Srpsku za 50.000 maraka

Milan Macura, prvi optuženi za terorizam u Republici Srpskoj, nakon što je pravosnažno oslobođen poslije šestogodišnjeg krivičnog postupka, tužiće Republiku Srpsku za 50.000 maraka, potvrdio je za Gerilu njegov advokat Dragan Stupar.

Stupar je objasnio da se navedeni iznos odnosi na nematerijalnu štetu, gubitak zarade, jer je Macura ostao bez posla, te zbog optužnice i postupka koji je trajao šest godina, ali i na druge stavke.

-Milan je ostao bez posla i u ovom periodu u kojem je cijeli postupak predugo trajao, nije mogao naći posao. Zbog svega mu je narušeno i zdravlje. Samo troškovi zastupanja na sudu u kojem je održan veliki broj ročišta iznosi 30.000 maraka- dodao je Stupar.

Stomatološki tehničar iz Banjaluke Milan Macura (37) zbog poruke na Instagramu bio je prvi optuženi za krivično djelo terorizam u Republici Srpskoj.

Dok je poruka Macure objavljena u decembru 2016. godine na društvenim mrežama koja se odnosila na manifestaciju “Zimzograd”u Banjaluci jedne nasmijala, druge, tačnije organizatore, do te mjere je zabrinula da su osvemu obavijestili policiju koja je odmah uhapsila Macuru.

Sporna poruka:
– Volio bih da se ova moja molba shvati jako ozbiljno. Cijenim da bi sve dobrotvorne organizacije na ovim prostorima koje se bave uvozom C4 eksploziva, nafte, bombi, minobacača, kalašnjikova itd, a i nije da ih nema, imali korist od sljedećeg. Odgovorno tvrdim da sam prvoklasan materijal za samoubicu i voljan sam da to pokažem na primjeru Zimzograda. Bez problema mogu natovariti na mene 150 kilograma C4, bez da iko posumnja, a kada postignem potrebno ubrzanje, niko me ne zaustavlja. Vjerujem da sa tom količinom mogu obuhvatiti prečnik Brko – Royal Plaza, umro sam presretan. A zašto to radim?! Riječima pjesnika: moja žrtva u odnosu na dobrobit naroda. Zahvaljivaćete mi se za cca 20 godina. Oslobodiću vas pogani, smrdljivih kobasica, razrijeđenog piva, vina i rakija. Primitivizma bl. gazda, droljetina i svih ostalih piz…. Po meni će se zvati škole, ustanove, javna dobra. Djeci ćete davati moja imena i tjerati ih da dižu sirov čelik. O meni će se učiti, pričati bajke – napisao je optuženi Macura 8. decembra 2016. godine na svom profilu.

Poruka je bila “zakačena” na stranicu Zimzograda nakon čega su organizatori odmah obavijestili policiju, kojoj nije trebalo dugo da uhapsi mladića.

Macura je u kratkom vremenskom periodu optužen za terorizam, a optužnicu je potvrdilo Posebno odjeljenje Okružnog suda u Banjaluci.

Svjedoci
U prvostepenom postupku u Okružnom sudu u Banjaluci Milena Mijatović, vlasnica firme “Mint” d.o.o. Banjaluka koja je tvorac Zimzograda u Banjaluci, izjavila je da nakon čitanja spornog statusa nije osjetila ličnu ugroženost, ali je ono što je napisao Macura okarakterisala “strašnim”. Na pitanje tadašnjeg advokata optuženog, Krstana Simića, vlasnica firme “Mint” je ponovila da se nije osjetila ugroženom, te da ne zna koliki je broj negativnih mišljenja o Zimzogradu uopšte.

Zanimljivo je da su i svjedoci Republičkog javnog tužilaštva Aleksandar Pastir i Ostoja Barašin takođe izjavili da nisu osjetili ličnu ugroženost zbog spornog statusa optuženog, ali da su čitav slučaj prijavili policiji, jer im je to bila dužnost.

Već je u prvostepenom postupku bilo očigledno da nikome nije bilo jasno zašto je ovaj Banjalučanin optužen za teško krivično djelo za koje se mogla izreći i kazna doživotnog zatvora.

Tužilaštvo je polazilo od osnove da je poruka Macure imala kvalifikaciju krivično djela terorizam koje glasi, citiramo: Ko u cilju ozbiljnog zastrašivanja građana ili prisiljavanja organa vlasti Republike Srpske da nešto izvrše ili ne izvrše, ili u cilju ozbiljnog narušavanja ili uništavanja osnovnih ustavnih, političkih, ekonomskih ili društvenih struktura Republike Srpske, izvrši jedno od sljedećih djela koje može nanijeti ozbiljnu štetu Republici Srpskoj.

Sa druge strane, odbrana je isticala da je sporna poruka bila zasnovana na citatima iz crtanih filmova i komedije “Crni Gruja”, te da je svakome jasno da ozbiljne namjere o nekakvom terorističkom napadu nije ni moglo biti.

Advokat Krstan Simić koji je u prvostepenom postupku branio Macuru, posebno je isticao dio u kojem je optuženi naveo da će nositi 150 kilograma TNT eksploziva na sebi, što je ocijenio nemogućim.

Na kraju prvostepenog suđenja banjalučki Okružni sud u oktobru 2018. godine “pokriva” Republičko javno tužilaštvo i osuđuje Macuru i to na uslovnu kaznu od godinu dana zatvora sa rokom provjere od tri godine.

Vrhovni sud
Godinu dana kasnije, tačnije u septembru 2019. godine, Vrhovni sud Republike Srpske poništava prvostepenu presudu i vraća predmet okružnom sudu.

Vrhovni sud RS ujedno daje jasna uputstva okružnom sudu kako će postupiti u ponovljenom postupku.

Sud je, između ostalog, naveo da biće krivičnog djela terorizma mora imati dva osnovna elementa, i to radnju izvršenja i cilj.

– Da bi se radilo o krivičnom djelu terorizma, nije dovoljno samo da neko lice preduzme radnju prijetnje, već je potrebno utvrditi da li je tu prijetnju preduzelo u namjeri, odnosno u cilju ozbiljnog zastrašivanja građana i s ciljem ozbiljnog narušavanja, odnosno uništavanja osnovnih ustavnih, političkih, ekonomskih i društvenih struktura Republike Srpske – naveo je u odluci vrhovni sud.

U slučaju Milana Macure tako, ne proizilazi da je spornu poruku optuženi objavio u cilju, odnosno u namjeri ozbiljnog zastrašivanja građana i s ciljem ozbiljnog narušavanja, odnosno uništavanja osnovnih ustavnih, političkih, ekonomskih i društvenih struktura Republike Srpske, koja činjenica predstavlja bitan elemenat krivičnog djela terorizam.

Nakon ovoga, Okružni sud u novembru 2019. godine nakon ponovljenog postupka donosi oslobađajuću presudu.

Iako je u ovakvim slučajevima praksa da Vrhovni sud RS zakaže drugostepenu sjednicu u roku od šest mjeseci, maksimalno godinu dana, Macura je pune tri godine čekao na pravosnažnu presudu koja je javno objavljena u novembru ove godine i kojom je oslobođen krivice.
Gerila

Related Topics:

Društvo

NAFTA JURI KA 100 DOLARA: Ormuski moreuz se otvara, ali strah od novog šoka ne jenjava

Iako je kroz Ormuski moreuz ponovo počeo da prolazi veći broj tankera, cijene nafte nastavljaju da rastu. Tržište strahuje da bi novi sukobi SAD i Irana mogli ponovo ugroziti ključnu rutu kojom prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.

Brent već iznad 96 dolara

Cijene nafte nastavile su rast i u petak, uprkos znatnom povećanju saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Brent je poskupio 0,6 odsto, na 96,06 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao 0,9 odsto, na 92,10 dolara.

Oba referentna tipa nafte na putu su ka snažnom sedmičnom rastu. Brent je ove sedmice ojačao oko 7,6 odsto, dok je WTI zabilježio rast od čak 10,4 odsto.

Time se cijena nafte sve više približava psihološkoj granici od 100 dolara za barel.

Moreuz ponovo prohodan, ali rizik ostaje

Jedan od ključnih razloga zbog kojih cijene ne padaju jeste nepovjerenje tržišta u trajnost normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Američka vojska je u utorak kroz ovaj strateški prolaz sprovela 40 komercijalnih brodova, koji su prevozili oko 18 miliona barela nafte. Bio je to najveći dnevni obim transporta od početka sukoba.

Ipak, tržište ostaje oprezno.

Novi iranski napadi na američke baze u Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazuju da bezbjednosna situacija nije stabilizovana, dok svaki novi incident može ponovo ugroziti prolazak tankera.

Prije izbijanja sukoba kroz Ormuski moreuz prolazilo je oko 20 miliona barela dnevno. Procjena američke Uprave za energetske informacije pokazuje koliko je poremećaj bio ozbiljan – prosječan dnevni protok tokom drugog kvartala pao je na svega 4,9 miliona barela.

Da li Brent može do 100 dolara?

Dio analitičara već očekuje da bi cijena Brenta mogla preći granicu od 100 dolara.

Capital Economics procjenjuje da bi Brent do kraja ove godine mogao dostići upravo 100 dolara po barelu, prije nego što se pritisak na tržištu smanji i cijena tokom 2027. godine počne spuštati prema 70 dolara.

S druge strane, postoje i procjene da bi stabilizacija saobraćaja kroz Ormuski moreuz mogla relativno brzo promijeniti raspoloženje na tržištu.

Strateg Julius Baera Norbert Riker smatra da bi poboljšanje transporta kroz ovaj prolaz moglo vratiti cijenu nafte prema 70 dolara još tokom 2026. godine.

Ključni problem je što tržište trenutno ne trguje samo stvarnim količinama nafte koje prolaze kroz moreuz, već prije svega rizikom da bi snabdijevanje moglo ponovo biti prekinuto.

Američke zalihe dodatno podgrijavaju tržište

Na rast cijena utiče i stanje američkih zaliha sirove nafte.

U sedmici zaključno sa 28. avgustom, zalihe su pale za oko 4,5 miliona barela, na 424,5 miliona barela.

Manje zalihe znače i manji prostor za ublažavanje eventualnog novog poremećaja u snabdijevanju, pa svaki novi geopolitički incident može imati snažniji uticaj na cijene.

Rekord oborio i američki dizel

Naftni šok se ne vidi samo na tržištu sirove nafte.

Cijena američkog dizela u četvrtak je dostigla rekordnih 5,82 dolara po galonu, čime je premašen prethodni maksimum iz juna 2022. godine.

Na tržište dodatno utiču ukrajinski napadi na ruske rafinerije, nestabilnost na Bliskom istoku i relativno niske zalihe destilata pred početak sezone grijanja na sjevernoj hemisferi.

To povećava rizik da bi energetski šok mogao ponovo izvršiti pritisak na inflaciju.

Tržište gleda prema 100 dolara – ali i prema 70

Situacija na tržištu nafte trenutno je neobična: saobraćaj kroz ključni energetski koridor se povećava, ali cijene istovremeno nastavljaju da rastu.

Razlog je strah da bi normalizacija mogla biti kratkog daha.

Ako se prolaz kroz Ormuski moreuz nastavi stabilizovati i izvoz ponovo približi uobičajenim nivoima, cijene bi mogle značajno pasti. Međutim, novi američko-iranski sukob ili napad na energetsku infrastrukturu mogao bi u kratkom roku gurnuti Brent preko 100 dolara.

Zato se na tržištu trenutno vode dvije potpuno različite priče – jedna vodi prema 70 dolara, a druga prema novom skoku iznad 100 dolara.

Nastavi čitati

Društvo

POTOP „BOKSITA“: Gubitak 1,4 miliona KM, prihodi pali za skoro polovinu, desetine radnika otišle

Kompanija „Boksit“ iz Milića u prvih šest mjeseci ove godine poslovala je sa gubitkom od 1,4 miliona KM, dok su prihodi pali za čak 45,41 odsto. Istovremeno, broj zaposlenih smanjen je za 36 u odnosu na isti period prošle godine.

Od 4,66 miliona dobiti do gubitka od 1,4 miliona KM

„Boksit“ je za samo godinu dana prešao put od višemilionske polugodišnje dobiti do poslovanja u minusu.

Prema podacima iz finansijskog izvještaja objavljenog na berzi, kompanija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od oko 1,4 miliona KM.

Za poređenje, u istom periodu 2025. godine „Boksit“ je poslovao sa dobiti od približno 4,66 miliona KM.

Istovremeno je došlo do snažnog pada poslovnih prihoda. Od januara do juna ove godine prihodi su iznosili oko 8,2 miliona KM, dok su u prvom polugodištu prošle godine bili veći od 15 miliona KM.

To predstavlja pad od oko 6,82 miliona KM, odnosno čak 45,41 odsto za samo godinu dana.

Rashodi smanjeni, ali minus ostao

Podaci pokazuju da je kompanija u međuvremenu smanjila rashode za oko 800.000 KM.

Međutim, uštede nisu bile dovoljne da nadomjeste veliki pad prihoda, pa je poslovni rezultat na kraju prvog polugodišta ostao duboko u minusu.

Razlika između prošlogodišnje dobiti i ovogodišnjeg gubitka tako iznosi više od šest miliona KM.

Podaci iz finansijskog izvještaja ukazuju na značajan pad obima poslovne aktivnosti kompanije, što se poklopilo i sa smanjenjem broja zaposlenih.

Za godinu dana 36 radnika manje

Posebno je upadljiv podatak o broju zaposlenih.

U prvom polugodištu 2025. godine „Boksit“ je imao 173 zaposlena, dok ih je na kraju juna ove godine bilo 137.

Dakle, za godinu dana broj radnika smanjen je za 36, odnosno za više od petine.

Dugoročnije poređenje pokazuje još drastičniju promjenu.

Još 2018. godine u „Boksitu“ su bila zaposlena čak 864 radnika. U odnosu na taj period, kompanija danas ima gotovo 84 odsto manje zaposlenih.

Pavlović preuzeo kompaniju 2024. godine

Podsjećamo, fočanski biznismen Gordan Pavlović preuzeo je „Boksit“ u maju 2024. godine, nakon što je preko kompanije „Pavgord“ kupio većinski paket akcija.

Pavlović trenutno kontroliše 89,18 odsto akcija „Boksita“.

Najnoviji finansijski podaci sada pokazuju značajan pad prihoda i prelazak u gubitak, dok istovremeno kompanija nastavlja da smanjuje broj zaposlenih.

Ostaje pitanje šta je dovelo do tako velikog pada poslovne aktivnosti i da li će uprava „Boksita“ uspjeti da preokrene negativan trend u drugoj polovini godine.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se toplotni talas, temperatura do 38 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vruće vrijeme, uz prolaznu oblačnost i i temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Uveče i u noći na nedjelju očekuje se jače naoblačenje na sjeveru, koje će se širiti ka istoku, te će u široj regiji oko rijeke Save usloviti prolaznu kišu i pljuskove, a biće i vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, ponegdje na jugu Krajine i pojačan, zapadni do jugozapadni, a poslije podne i uveče u skretanju na sjeverne smjerove, ali umjeren, na sjeveru i jak. Minimalna temperatura vazduha biće od 12 na jugoistoku do 18 na sjeveroistoku, na jugu do 22, a maksimalna od 33 na istoku do 38 stepeni Celzijusovih u Krajini.

Nastavi čitati

Aktuelno