U ovom trenutku, gotovo niko – ako iko – ne zna da li Milorad Dodik može ostati na čelu SNSD. Sud BiH tvrdi da ne može, ali umjesto da odluku pošalje nadležnom sudu u Banjaluci, koji registruje političke subjekte, šalje je Centralnoj izbornoj komisiji, koja za to – nije nadležna.

Uovom pravno-političkom lavirintu, u kojem se odluke prebacuju iz ruke u ruku, a odgovornost gubi na putu od Sarajeva do Banjaluke, sve je teže dobiti jednostavan odgovor na jednostavno pitanje.

Centralna izborna komisija je, u međuvremenu, odradila posao Suda BiH, pa dopis proslijedila Osnovnom sudu u Banjaluci, a samo dan kasnije održala sjednicu na kojoj je, na prijedlog Suada Arnautovića, zatraženo da se obnovi postupak ovjere prijave SNSD, koju je potpisao upravo Milorad Dodik.

Prijedlog je odbijen, ali postavlja se pitanje zašto je do sjednice uopšte i došlo, ako uzmemo u obzir sve okolnosti?

Dok se sudovi dopisuju i traže ko je za šta nadležan, Dodik već igra svoju staru, dobro poznatu igru. Prijeti razdruživanjem. Njegovi saradnici dižu glas, brane ga i ponavljaju iste parole koje smo slušali i kad je gubio funkciju predsjednika Republike Srpske. A znamo kako je to završilo.

Da li je moguće da od 1. avgusta, otkako je presuda Miloradu Dodiku postala pravosnažna, niko ne može sa sigurnošću reći da li on može biti predsjednik stranke?

Član Predsjedništva SDS Aleksandra Pandurević za Srpskainfo kaže da je Dodik trenutno marioneta u rukama stranaca i da će biti tu onoliko koliko oni budu željeli.

-Milorad Dodik je potpisao potpunu kapitulaciju i resetovao se na fabrička podešavanja iz ‘98. Tada je na vlast došao kao “svjež dašak vjetra na Balkanu”, a bojim se da će s vlasti otići kao uragan koji je razorio Republiku Srpsku. On potpisuje i prihvata sve što se od njega traži, bez obzira na to šta govori. Prihvatio je i poništio zaključke da se Kristijanu Šmitu više ne spori pravo da nameće odluke. Prihvatio je da više nije predsjednik Republike Srpske. Instalirao je Anu Trišić Babić kao supervizora koji će nadzirati sprovođenje njegovog veleizdajničkog plana. Prihvatio je sve odluke Ustavnog suda, daj Bože da budemo slavili 9. januar iduće godine. Prihvatio je da Republika Srpska ne može knjižiti državnu imovinu. Očekujem da će mu, kao kontrausluga, biti suspendovane sankcije. U međuvremenu, Dodik će potpuno do temelja razoriti Republiku Srpsku – smatra ona.

Pandurevićeva tvrdi da će Dodik prihvatati sve što se od njega traži da bi zaštitio “krupni kapital koji je stečen na nelegalan način”.

-SDS je 20 godina na američkoj OFAK listi i nikada nismo stavili interese Republike Srpske ispred svojih, niti smo njima trgovali. Ovo što oni rade je veleizdaja, sram ih bilo – rekla je ona.

Politikolog Velizar Antić smatra da je Milorad Dodik u potpunosti kapitulirao.

-Jos uvijek nije u potpunosti jasno koja je konačna sudska odluka u vezi sa tim da li Dodik može ili ne može da bude na čelu SNSD. Moguće je da i ova priča bude završena na Ustavnom sudu. Međutim, ukoliko konačna odluka bude da ne može da bude na čelu stranke, ja sam potpuno uvjeren da će je Dodik i ispoštovati. Kada pretrpite ovako veliki poraz, kao što je vlast u Srpskoj pretrpjela i kada kapitulirate na ovakav način, vi niste ti koji postavljate uslove, već morate da ispunjavate sve što se traži od vas – smatra Antić.

Komisija za saradnju BiH sa NATO-om Bosne i Hercegovine predvođena zamenikom ministra spoljnih poslova BiH Josipom Brkićem iz HDZ-a i zamenikom ministra odbrane BiH Aleksandrom Goganovićem iz SNSD-a, na sastanku sa NATO Komitetom u sedištu Alijanse u Briselu usvojila je dokument “Individualni prilagođeni program partnerstva između Bosne i Hercegovine i NATO-a za razdoblje od 2025. do 2028. godine. “Individualno prilagođeni program partnerstva” obuhvata i nadograđuje postojeće mehanizme partnerstva između NATO-a i Bosne i Hercegovine, te pruža sveukupni okvir za saradnju.

Zamenik glavnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska pozdravila je jednoglasno usvajanje dokumenta, ističući da je ovo istorijski trenutak za Bosnu i Hercegovinu i potvrda snažnog partnerstva i saradnje sa NATO-om. Saveznici su posebno istakli podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao i nastavku i jačanju saradnje sa Alijansom.
Program reformi BiH za 2025. godinu usvojen je na nivou Komisije za saradnju BiH sa NATO-om i biće upućen na usvajanje Savjetu ministara”, saopšteno je nakon sastanka zvaničnika BiH i NATO-a.

(BN) Foto: BN

Narodni poslanik Igor Crnadak razgovarao je danas sa predstavnicima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o održavanju prijevremenih izbora, koji su sada i zvanično zakazani za 23. novembar.

– CIK trenutno nema nikakvih poteškoća zbog javnih nabavki niti bilo kojih drugih problema, te što se tiče CIK-a, izbori će biti održani 23. novembra. Jedina stvar koja bi mogla to promijeniti je odluka Ustavnog suda BiH koja bi osporila presudu koja je i dovela do izbora – izjavio je Crnadak, prenosi Avaz.

Riječ je o privremenoj odluci Ustavnog suda BiH, koja se odnosi na zahtjev Milorada Dodika da se zabrani izvršenje presude Suda BiH. Njegov pravni tim uputio je apelaciju kojom je zatražena i privremena mjera zabrane izvršenja presude do konačne odluke Ustavnog suda.

Crnadak i članovi CIK-a razgovarali su i o uvođenju novih tehnologija u izborni proces od 2026. godine, što, kako je rekao, građani s pravom očekuju jer žele “fer i poštene izbore”.

– To je dosta složen proces, s mnogo posla. Potrebna nam je podrška drugih institucija, poput Savjeta ministara BiH, koje je bez objašnjenja odbilo pravilnik o sistematizaciji koji bi CIK-u omogućio jaču kadrovsku podršku. Nema ni stvarne političke volje u ovoj koaliciji, koja je još uvijek vlast na državnom nivou, da se izborna reforma u cjelini podrži – kazao je on.

Naglasio je i važnost pažljivog praćenja međunarodnog tendera koji uskoro slijedi.

– Prema mojim informacijama, a to sam prenio i članovima CIK-a, postoje političke strukture i njima bliski centri moći koji će organizovano raditi da ti tenderi ne uspiju, kako bi se izbori odgodili do 2028. godine – upozorio je Crnadak.

Zaključio je da je proces reforme pokrenut, ali da će ga biti teško završiti bez snažne institucionalne podrške.