Politika
MILIONI IZ BUDŽETA! Koje partije imaju najviše novca, a koga su finansirale ESTRADNE ZVIJEZDE?
Političke partije u BiH, pogotovo one parlamentarne, nerijetko dobijaju enormne svote novca za svoje funkcionisanje, a u istraživanju koje je sproveo Institut “Perpetuum mobile”, pozivajući se na podatke Centralne izborne komisije BiH, vidljivo je da su u periodu 2021-2024. strankama novac donirali čak i poznati estradni umjetnici.
Ubjedljivo najviše novca, počevši od budžeta pa preko donacija, članarina i imovine, imaju SNSD, SDA, SDP BiH i HDZ BiH, a ne zaostaju mnogo ni druge vodeće stranke.
Kako se finansiraju stranke u BiH:
Istraživanjem koje je sprovedeno u prethodnih nekoliko mjeseci bilo je obuhvaćeno 36 političkih partija u BiH, a u strukturi prihoda apsolutno najviše mjesta zauzima finansiranje iz budžeta, čak 71 odsto. Nakon toga, slijede donacije sa 17 odsto, članarine sedam odsto, pokloni i usluge dva odsto, dok su prihodi po osnovu imovine jedan odsto.
Dvije parlamentarne stranke nemaju prihod iz budžeta:
Kada je u pitanju budžet, od 36 političkih subjekata samo pet stranaka se finansira iz javnog budžeta ispod 50 odsto. Zanimljivo, Republička stranka Srpske (RSS) i Narodni front nemaju ni marku iz budžeta, ali je to iz razloga što te stranke nisu parlamentarne. Naime, jedini predstavnik RSS je ujedno poslanik u Klubu SNSD-a u Narodnoj skupštini RS. Linker
S druge strane, iako Narodni front ima dva poslanika u Narodnoj skupštini RS, ova stranka nije postojala na opštim izborima 2022. godine, već su joj se ti poslanici pridružili poslije.
Jedina stranka koja se cjelokupno finansira iz budžeta je Liberalna stranka BiH.
Javna preduzeća doniraju novac strankama:
Po pitanju finansiranja stranaka u smislu donacija, apsolutno prednjači SDA, kojoj je po raznim osnovama od 2021. do 2024. donirano 2.806.372 KM. Nakon nje slijedi SNSD sa 1.393.689 KM, a na trećem mjestu je, zanimljivo, Narodni front Jelene Trivić sa 847.845 KM.
Inače, donacije novca prema stranci mogu doći od fizičkih ili pravnih lica.
Jedno fizičko lice tokom godine može maksimalno da donira stranci 10.000 KM, a ako se na to doda i članarina, to ne smije preći 15.000 KM.
Kada su u pitanju pravna lica, to su firme ili preduzeća, maksimalno je do 50.000 KM godišnje, s tim da to ne bi smjele da rade osobe čije firme imaju javne poslove sa državom.
A upravo je to jedna od anomalija u BiH…
Kako kaže Srđan Jelisić, projekt koordinator u Institutu “Perpetuum mobile” Banjaluka, SDP BiH je dobio oko 83.000 KM od čak 14 javnih preduzeća. Sljedeća je SDA sa šest donatora.
“Što se tiče Republike Srpske, najočitiji i najekstremniji slučaj je ‘Tehnički remont Bratunac’ i Republička stranka Srpske. Naime, tamo je direktor TRB i većinski vlasnik ujedno i predsjednik Republičke stranke Srpske. A TRB je dobijao tendere od Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Jedan čovjek se, dakle, nalazi sa obje strane stola”, naveo je Jelisić.
“Ceca, Lukas i Miroslav Ilić donirali novac SNSD-u”:
Donacije su, prema izvještaju, najviše podložne manipulacijama. Analiza je pokazala da fizička lica za pojedine stranke nerijetko doniraju maksimalnih 10.000 KM.
“Uvidom smo vidjeli da tu ima šefova kabineta, savjetnika i drugih pa se postavlja pitanje da li su oni zaista dali tih par hiljada maraka u vidu donacije i da li su, što je najvažnije, donirali svoj novac. Imamo primjer žene koja je CIK-u BiH prijavila da je pronašla sebe kao donatora iako to nije učinila. A imali smo primjer povrede privatnosti donatora, naime DNS je objavio matične brojeve ljudi koji su donirali novac”, kaže Jelisić za Nezavisne.
Međutim, među svim podacima jedan je najzanimljiviji, a to je da su pojedini estradni umjetnici takođe donatori za funkcionisanje partija, a da su pokrića bili njihovi koncerti.
“Oni se faktički vode kao donacija političkoj stranci. Imamo niz primjera, a najveće donacije su išle prema SNSD-u. To su Ceca Ražnatović sa 9.500 KM, zatim Aca Lukas sa 9.000 KM i Miroslav Ilić sa 7.000 KM. Ceca i Lukas su donacija iz 2022, dok je Ilić iz 2021”, tvrdi Jelisić.
Ne zna se koliko iznose članarine, niti ko ih plaća:
Još jedna od potencijalnih mogućnosti za zloupotrebu su i članarine koje se plaćaju strankama. Pošto se radi o internim informacijama teško je saznati koliko minimalno iznose te članarine, ko je dužan da ih plaća i slično. I po ovom prednjače najveće stranke.
Ubjedljivo najviše novca od 2021. do 2024. imao je SNSD, čak 2.613.101 KM.
Nakon njega, tu je SDP BiH sa 1.449.840 KM, zatim SDA 886.835 KM, SDS 576.573 KM, a krug najboljih pet zatvara HDZ BiH sa prihodom od 495.449 KM.
Zanimljivo je da onda slijedi Stranka penzionera BiH sa 303.878 KM uplaćenih članarina.
Najviše imovine ima SDP BiH:
Prihodi od imovine političkih partija su za četiri godine bili jedan odsto. Prema analizi, najviše imovine ima SDP BiH, a kako kažu, to je tako zahvaljujući naslijeđenoj imovini od nekadašnje Komunističke partije i zato što sada u zakup izdaju to što imaju.
U izbornim godinama rastu propagandni troškovi:
U periodu kad nema izbora stranke najviše troše na administrativne i režijske troškove, a u izbornoj godini vidljivo je koliko je jaka propaganda i koliko se više novca izdvaja.
Tako, na primjer, u neizbornoj 2021. i 2023. godini SNSD je za propagandu potrošio nešto više od 27.000 KM, dok je za režije, administraciju i ostalo potrošio 4,3 miliona KM.
A u izbornim 2022. i 2024. godini troškovi propagande za SNSD su iznosili čak 2,4 miliona KM, dok je na administrativne i režijske potrošeno 4,5 miliona KM.
Daleko najviše novca po ovom osnovu troši SDA. U neizbornim godinama za propagandu su platili 47.000 KM, a za režije 3,2 miliona, dok su u izbornim godinama troškovi porasli na 2,6 miliona KM, odnosno na 6,7 miliona KM.
Politika
BODIROGA OŠTRO PO MAZALICI: „Lažima pokušava da prikrije izdaju Željke Cvijanović i trgovinu oko Dodika“
Šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS Ognjen Bodiroga optužio je Srđana Mazalicu da obmanjuje javnost kako bi, kako tvrdi, prikrio političku odgovornost Željke Cvijanović za odluke koje se tiču Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
„Pravi problem dogodio se još u januaru“
Bodiroga tvrdi da se ključni potez, koji smatra štetnim po interese Republike Srpske, dogodio početkom godine, kada je Predsjedništvo BiH usvojilo novu odluku koja uređuje rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.
Prema njegovim riječima, tom odlukom je izmijenjen način odlučivanja i otvorena mogućnost većeg uključivanja međunarodnih stručnjaka koje predlaže UNESCO.
Bodiroga posebno problematizuje činjenicu da Željka Cvijanović, kako navodi, na tu odluku nije uložila veto.
„Na tu pogubnu i bazičnu odluku Željka Cvijanović nije uložila veto“, poručio je Bodiroga.
Bodiroga: Veto na imenovanja nije dovoljan
Šef poslaničkog kluba SDS-a smatra da je kasnije ulaganje veta na imenovanje novih članova Komisije predstavljalo samo završni dio cijelog procesa.
On tvrdi da je ključni pravni okvir već ranije postavljen odlukom iz januara, za koju odgovornost pripisuje upravo Cvijanovićevoj.
Bodiroga ističe da je SDS podržao kasniji veto na imenovanje članova Komisije, ali tvrdi da taj potez ne može izbrisati ono što se, prema njegovim riječima, dogodilo ranije.
„Do tog čina ne bi ni došlo da Željka Cvijanović prethodno nije direktno glasala za odluku kojom je srušen konsenzus i vraćena strancima glavna riječ“, naveo je Bodiroga.
„Ovo je kontinuitet politike SNSD-a“
Bodiroga je svoju kritiku proširio i na širu politiku SNSD-a, tvrdeći da odluka o Komisiji predstavlja nastavak poteza koje ta stranka povlači godinama.
Pri tome je pomenuo i ranije odluke u vezi sa državnom imovinom i Sudom BiH, koje SDS smatra primjerima političkog popuštanja i prenosa nadležnosti.
„Izdaja koja se dogodila u januaru ove godine ravna je najtežim istorijskim nacionalnim kapitulacijama“, poručio je Bodiroga, optužujući SNSD za, kako je naveo, kontinuitet takve politike još od 2007. godine.
Najteža optužba: „Interesi Srpske žrtvovani zbog Dodika“
Na kraju je Bodiroga iznio i najtežu političku tvrdnju, poručivši da smatra da je potez Željke Cvijanović bio dio šire političke trgovine.
Prema njegovoj interpretaciji, Cvijanovićeva je interese Republike Srpske stavila u drugi plan kako bi se omogućilo skidanje američkih sankcija sa Milorada Dodika.
Bodiroga je istovremeno optužio Srđana Mazalicu da svjesnim izvrćanjem činjenica pokušava da odgovornost za odluke vlasti prebaci na druge i time zaštiti vrh SNSD-a.
Njegove tvrdnje predstavljaju političke optužbe i stav SDS-a, dok bi odgovornost pojedinaca i stvarni efekti odluka Predsjedništva BiH i Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika zahtijevali provjeru relevantnih odluka i zvaničnih dokumenata.
Politika
“NAREDNIH 30 DANA SE NE VRAĆAM KUĆI!” STANIVUKOVIĆ NA OTVARANJU KAMPANJE! „Ugovor sa narodom nije samo potpis, već zavjet i obaveza“
Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković poručio je danas, na otvaranju kampanje na Trgu Krajine u Banjaluci, da je simboličnim potpisivanjem „Ugovora sa narodom“ ovaj pokret preuzeo jasnu obavezu da će sva data obećanja pretvoriti u konkretne mjere i zakone.
Stanivuković je istakao da „Ugovor sa narodom“ za njega i njegove saradnike nije samo formalni čin, već zavjet i obaveza prema građanima Republike Srpske.
„Svako ovdje dato obećanje, data riječ, svaka mjera i svaki zakon biće odmah predloženi“, poručio je Stanivuković.
On je naveo da se Pokret Sigurna Srpska obavezuje da će u prvih 100 dana mandata sprovesti konkretne mjere, među kojima su uklanjanje kladionica i kockarnica iz blizine djece, ukidanje PDV-a na lijekove i medicinska pomagala, depolitizacija škola i javnih ustanova, snažnija podrška domaćoj poljoprivredi, kao i uvođenje 13. penzije.
Govoreći o penzionerima, Stanivuković je podsjetio da je Banjaluka već pokazala da je moguće uvesti konkretne mjere podrške najstarijoj populaciji, navodeći besplatan prevoz kao jedan od primjera.
„Naša je obaveza da 13. penzija bude data i ispunjeno obećanje. Za one koji to ne vjeruju, neka pogledaju da već penzioneri u Banjaluci imaju 13. penziju na način kroz prevoz koji smo obezbijedili našim penzionerima“, naveo je on.
Stanivuković je poručio da je kampanja Pokreta Sigurna Srpska počela simbolično u Banjaluci, gdje je, kako je rekao, kao gradonačelnik pokazao da se promjene mogu sprovoditi i da se data riječ može pretvoriti u rezultat.
Najavio je da se narednih 30 dana neće vraćati kući, već da će zajedno sa saradnicima obilaziti Republiku Srpsku u kamperima, koji će im, kako je rekao, biti „kancelarija i radna soba“.
„Narednih 30 dana neću se vraćati kući. Obilazićemo Republiku Srpsku kamperima. To će nam biti kancelarija, to će nam biti radna soba. Umjesto tribina imaćemo kampove. Reći ćemo narodu svaki dan gdje stojimo, gdje noćimo, gdje se okupljamo i gdje se budimo“, poručio je Stanivuković.
On je naveo da je cilj da za 30 dana naprave cijeli krug oko Republike Srpske i da se vrate u Banjaluku, kako je rekao, „kao pobjednici i reformatori“.
Govoreći o kulturi sjećanja, Stanivuković je istakao da će Pokret Sigurna Srpska nastaviti da njeguje sjećanje na stradanje srpskog naroda.
„Kao što smo uradili Centralno spomen-obilježje, tako se jasno ovdje obavezujemo i potpisujemo – izgradićemo memorijalni kompleks u Donjoj Gradini, izgradićemo spomenik šaragovačkim đacima. Znaćemo da cijenimo, poštujemo i njegujemo našu kulturu sjećanja. Jer samo tako možemo ići u budućnost“, rekao je Stanivuković i dodao:
„Dajem građanima riječ da ću svaku ovdje upisanu mjeru, svaki zakon, u prvih 100 dana sprovesti u djelo. Sa mnogo volje, mnogo motivacije i mnogo energije idemo u ovu bitku“, poručio je predsjednik Pokreta Sigurna Srpska.
Stanivuković je istakao da ovaj pokret podržava zajedničke kandidate za najviše funkcije u Republici Srpskoj, prof. dr Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske i Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH.
Prema njegovim riječima, cilj Pokreta nije osvajanje funkcija radi funkcija, već promjena sistema u kojem su, kako je rekao, „fotelje postale važnije od ljudi“.
On je pozvao građane Republike Srpske da podrže listu Pokreta Sigurna Srpska i kandidate na svim izbornim jedinicama, ističući da se na listama nalaze mladi ljudi, profesori, doktori, iskusni kadrovi i penzioneri.
„Imamo energiju, imamo volju, a naši rezultati su to pokazali. U Banjaluci smo pokazali, pokazali smo i na drugim mjestima gdje smo. Vrijeme je da promjene iz Banjaluke preselimo u svaki dio Republike Srpske“, zaključio je Stanivuković.
Politika
„OD DANAS SVE DRUGAČIJE: Počela izborna kampanja u BiH, birače čekaju biometrija, skeneri i čak sedam listića“
Kampanja za opšte izbore počela je danas i trajaće do 3. oktobra u 7 časova, kada počinje izborna šutnja. Političke stranke mogu biti kažnjene zbog kršenja Izbornog zakona, a birače ove godine očekuje potpuno drugačiji način glasanja uz nove tehnologije.
Izborna kampanja za opšte izbore u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani 4. oktobra 2026. godine, počela je danas.
Centralna izborna komisija BiH pozvala je političke subjekte, kandidate, njihove pristalice i medije da tokom kampanje poštuju Izborni zakon BiH, posebno pravila koja se odnose na govor mržnje, ravnopravnost kandidata i vođenje kampanje.
Kampanja će trajati do 3. oktobra u 7 časova ujutro, kada počinje izborna šutnja. Ona će trajati sve do zatvaranja biračkih mjesta 4. oktobra u 19 časova.
Za kršenje pravila slijede ozbiljne kazne
CIK je podsjetio političke subjekte da kampanju moraju voditi u mirnom okruženju i u skladu sa zakonom.
Za kršenje izbornih pravila predviđene su novčane kazne, ali i mnogo ozbiljnije posljedice – od uklanjanja kandidata sa kandidatske liste do poništavanja ovjere političkog subjekta.
Političke stranke imaju pravo organizovati skupove, koristiti javne površine i objekte, postavljati plakate i drugi promotivni materijal, ali nadležni lokalni organi moraju svim ovjerenim političkim subjektima obezbijediti ravnopravan tretman.
CIK je posebno apelovao na političke aktere da izbjegavaju govor mržnje i sve druge oblike ponašanja koji bi mogli ugroziti mirno i demokratsko odvijanje kampanje.
Medije je podsjetio na obavezu ravnomjerne promocije kandidata oba pola u javnim i medijskim nastupima.
Koliko stranke smiju potrošiti?
Izborni zakon propisuje i maksimalni iznos novca koji političke stranke, koalicije i drugi politički subjekti mogu potrošiti tokom kampanje.
Za izbore za članove Predsjedništva BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske limit iznosi 30 feninga po biraču.
Isti limit primjenjuje se i na izbore za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.
Za izbore za kantonalne skupštine limit iznosi 20 feninga po biraču.
Političke stranke dužne su imati poseban račun za finansiranje izborne kampanje. Novac namijenjen kampanji mora biti uplaćivan na taj račun i ne smije se koristiti u druge svrhe.
Šta se bira 4. oktobra?
Na opštim izborima građani će birati članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske.
Biraće se i poslanici u:
- Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH;
- Narodnoj skupštini Republike Srpske;
- Predstavničkom domu Parlamenta FBiH;
- kantonalnim skupštinama u Federaciji BiH.
Prema podacima zaključno sa 20. avgustom, pravo glasa ima 3.408.517 birača.
Glasanje će biti organizovano na oko 5.200 biračkih mjesta širom zemlje.
Za rad biračkih odbora biće angažovani predsjednici i zamjenici predsjednika koje bira CIK, dok će na izborni dan biti angažovano i više od 5.000 operatera zaduženih za funkcionisanje novih tehnoloških sistema.
Prvi put biometrija, skeneri i elektronski rezultati
Ovogodišnji izbori donose jednu od najvećih promjena u načinu glasanja u BiH.
Po prvi put će biti korištene nove izborne tehnologije koje uključuju biometrijsku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića i elektronski prenos izbornih rezultata.
Birač će se identifikovati putem biometrijskog uređaja, dok će se glasački listić nakon glasanja ubacivati u skener.
Skener će istovremeno služiti i za elektronsko evidentiranje i brojanje glasova.
Šef Misije OEBS-a u BiH Rik Holtzaple ocijenio je da je riječ o značajnoj promjeni izbornog procesa, ali je upozorio da sama tehnologija neće automatski vratiti povjerenje građana.
Prema njegovim riječima, povjerenje zavisi i od načina na koji se izbori provode i nadziru, ali i od toga kako se javnosti objašnjava cijeli proces.
Birače čekaju drugačiji glasački listići
Nov način glasanja mogao bi predstavljati izazov i za same birače.
Kandidatske liste koje su ranije služile za lakše glasanje više neće imati istu ulogu.
Na glasačkom listiću birač će, umjesto klasičnog označavanja znakom „X“, bojiti kružić ispred naziva političkog subjekta, a zatim i kružiće ispred brojeva koji odgovaraju kandidatima.
To znači da će birači morati pažljivije pratiti uputstva kako bi njihov listić bio pravilno popunjen.
U Republici Srpskoj birači će dobiti šest glasačkih listića, dok će u Federaciji BiH imati čak sedam.
Moguće gužve na biračkim mjestima
Zbog novog načina glasanja postoji mogućnost da na pojedinim biračkim mjestima bude više zadržavanja nego ranije.
Članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina upozorila je da gužve nisu nepoznanica ni na dosadašnjim izborima, ali je izrazila nadu da one neće obeshrabriti građane da glasaju.
Ukoliko tokom glasanja dođe do prekida, vrijeme glasanja biće produženo kako bi svi birači koji su došli na biračko mjesto mogli ostvariti svoje biračko pravo.
Transparency International: Kampanja počela mnogo ranije
Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH ocijenio je da je izborna kampanja u stvarnosti počela mnogo prije zvaničnog datuma.
Kao jedan od primjera naveo je korištenje javnih resursa i jednokratne budžetske isplate različitim kategorijama stanovništva.
Prema njegovoj ocjeni, uvođenje novih izbornih tehnologija predstavlja značajan korak naprijed i najveću reformu izbornog procesa od prvih poslijeratnih izbora.
Ipak, upozorio je da tehnologija sama po sebi neće riješiti sve probleme izbornog sistema.
BiH ulazi u izbore sa potpuno novim pravilima
Ovogodišnji izbori zato će biti drugačiji i za političke stranke i za birače.
Kandidati ulaze u kampanju pod strožim pravilima, uz ograničenja u finansiranju i jasne sankcije za kršenje Izbornog zakona.
Birače, s druge strane, očekuju biometrijska identifikacija, novi način popunjavanja listića, skeneri i elektronski prenos rezultata.
Kampanja traje do 3. oktobra u 7 časova, nakon čega počinje izborna šutnja. Dan kasnije, 4. oktobra, građani BiH biraće vlast uz tehnologije koje se prvi put uvode u izborni proces.
-
Politika2 dana ago“OBEĆALI 200 MILIONA KM, A GRAĐANIMA DALI PRAZNU KUTIJU!” Žestok udar ispred Palate Republike: Gdje je nestao novac za bebe, mlade i penzionere?
-
Društvo2 dana ago„NIŠTA NAM NE GOVORE!“! Potresne riječi generalovog sina, niko ne zna kada tijelo stiže u Srbiju!
-
Politika1 dan agoSNAŽAN RAST U PRIJEDORU! PSS podijelio 300 novih članskih karata, više od 500 članova pristupilo u samo nekoliko mjeseci
-
Politika3 dana agoDODIK UHVAĆEN U LAŽI UOČI IZBORA?! Njemačka ambasada ekspresno demantovala njegove opasne tvrdnje!
-
Politika2 dana agoPLENKOVIĆEV HVALOSPJEV DODIKU “Sve je bolji”
-
Region2 dana agoZBOG STAVA O MLADIĆU! Lidiji Vukićević otkazana saradnja na seriji „Bos il’ Hadžija“
-
Društvo24 sata agoDRAMA NA JAVNOM SERVISU! Radnici RTRS-a stupaju u štrajk upozorenja
-
Politika3 dana agoKRIJU TRAGOVE O MILIONIMA SA JAHORINE?! Tužilaštvo naprasno zatvorilo vrata za javnost u slučaju Eleka i Ljevnaića!
