Connect with us

Društvo

MILIONI PROLAZE PORED NAS Dacešin: BiH nema strategiju da privuče turiste

Dok turističke brojke u regionu vrtoglavo rastu, Bosna i Hercegovina se i dalje nalazi u specifičnom vakuumu između ogromnog prirodnog potencijala i hroničnog nedostatka sistemskog uređenja.

Poznati putopisac Robert Dacešin upozorio je da nismo napravili neku strategiju koja bi masovnije privukla turiste, a većina ljudi koji dolaze čine to zbog preporuka i iskustava drugih ljudi, ali je svakako bolje nego što je bilo.

Kao najočigledniji primjer uspjeha navodi Albaniju, koja je svoju “turističku priču podigla na deset puta veći nivo i dosegla brojku od 15 miliona turista godišnje“.

– Za nas koji živimo ovdje možda je super jer nisu gužve, ali mislim da postoji jako puno prostora da se mnogi ljudi uključe da kreiraju sebi biznis od toga, da nekako zarade, jer turizam je svakako grana od koje mnogi ljudi žive u svijetu i mislim da bi se to kod nas moglo uskoro desiti. Ipak, glavni problem je nedostatak neke zajedničke strategije koja bi promovisala sve potencijale – rekao je Dacešin.

Naglasio je da postoje dobri primjeri poput Trebinja ili Banjaluke koja ide mnogo boljim tokom.

– Postoji puno potencijala i u Novom Gradu i u Višegradu, mislim da je Nacionalni park Sutjeska možda najveća prilika da se nešto napravi, ali to opet nije jednostavno, tu puno faktora igra ulogu od avioprevoza i nekih drugih momenata – kazao je Dacešin.

Njegova želja je da Nacionalni park Sutjeska stvarno postane popularniji i posjećeniji.

– Mislim da je to jedno od najljepših mjesta, ne samo u BiH, već i na Balkanskom poluostrvu, ali jednostavno većina ljudi nije čula za njega – kaže Dacešin.

Na pitanje da li se može unaprijediti i kreirati odgovorio je da je to moguće ali da nedostaje strategije, promotivnih videa, marketinga, promocije, ali na kraju krajeva i budžeta.

Istakao je da je za privlačenje gostiju neko mora da uloži novac u kampanju i promociju, jer koliko god neko mjesto bilo lijepo, to ne znači nužno će ljudi dođu.

– Postoje, na primjer, mjesta na Balkanu, ili evo recimo u Sloveniji koja nije Balkan, ali koja je iskoristila maksimum svog potencijala, koja je od toliko posebnih stvari napravila baš „wow momenat“ gdje su ljudi oduševljeni Slovenijom. Opet, po meni je Nacionalni park Sutjeska ljepši od sve i jedne lokacije tamo, a kada bi pogledali brojke vjerovatno ima desetine puta manje turista. Sve to govori da je problem tu negdje, a gdje je nisam kompetentan da o tom pričam, ali mislim da je na kraju krajeva promocija ključna – poručio je Dacešin, prenosi Srpskainfo.

Društvo

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Hljeb u pojedinim pekarama poskupio preko noći

U zemlji u kojoj se cijene dižu brže od plata i penzija, još jedno poskupljenje prošlo je gotovo tiho. Osim što ga nisu propustili primjetiti oni koji svakog dana ulaze u pekaru.

Hjleb od više vrsta brašna, težine 550 grama, koji je donedavno koštao dvije marke, danas se prodaje za 2,40 KM. Naizgled „samo“ 40 feninga više. U stvarnosti, čak 20 odsto skuplje. A penzija otišla gore 3,5%….

Neke banjalučke pekare ponovo pomjeraju granice ekonomske logike. Ako ste prošle sedmice ušli u pekaru s namjerom da kupite hljeb, vjerovatno vas je dočekao hladan tuš. Cijena je sa okrugle 2 KM skočila na 2,40 KM. Nema tu sitnih korekcija, fening po fening, da se narod navikne. Kad se poskupljuje, ide se odmah jako. 40 feninga gore.

Za one koji hljeb kupuju redovno, matematika je neumoljiva.

-Rekli su mi da su morali da poskupe i da nova cijena važi od prošle sedmice. Nije poskupjelo za deset ili dvadeset feninga, nego odmah četrdeset. Gramaža ista, nadam se i sastav isti. A penzija će mi biti veća za 17 maraka. Eto, za tih 17 KM više mogu da kupim sedam hljebova – priča za Srpskainfo penzioner Rajko K.

Nije, međutim, poskupio samo hljeb.

U nekim banjalučkim pekarama komad pite sa 4,5 otišao je na 4,8 KM, parče pice više nije 3,3 KM, već tri i po marke. U pojedinim pekarama više cijene dočekale su i kifle, kroasani, zemičke… Nekada se govorilo da je hljeb simbol osnovne životne namirnice. Danas postaje simbol inflacije.

Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ upozorava da je postalo sasvim normalno da svako povećanje ulaznih troškova odmah završi na računu građana. Ali kada troškovi padnu cijene ostanu iste.

–Kod nas je postala praksa slobodnog formiranja cijena. Bilo šta da poskupi za deset feninga, odmah osjetimo na proizvodima, bez obzira postoji li realan osnov ili ne. I to uvijek drastično vidimo na hljebu i pekarskim proizvodima. Kada je gorivo pojeftinilo, nismo vidjeli da je bilo koji proizvod postao jeftiniji. Međutim, čim nešto poskupi, automatski rastu i cijene u prodavnicama i pekarama – kaže ona za Srpskainfo.

Drugim riječima, tržište kod nas odlično pamti kako da poskupi, ali ima ozbiljnih problema sa pamćenjem kada treba pojeftiniti.

-Za hljeb i pekarske proizvode teško se može upratiti kolika je prodaja, koliko je poskupjelo, koliko je gramaža, koliko je uopšte različitih proizvoda. Ima tu mnogo posla i za inspekcijske organe – govori ona i dodaje kako danas imamo situaciju da je kifla skoro u rangu cijene pola hljeba.

-To zaista nema smisla. Neko bi morao ozbiljno da se pozabavi ovim cijenama i načinom na koji se formiraju – poručuje Marićeva. Prema njenim riječima, zahvaljujući medijima neko o ovim problemima i govori.

-Ušli smo u kolotečinu. U smislu, tako je. Ako možeš kupi, ako ne možeš, nemoj. Neću tako da živim – poručuje ona.

Poskupljenje od 40 feninga možda ne zvuči dramatično onome ko hljeb kupi povremeno. Ali porodici koja svakodnevno kupuje dva hljeba to znači gotovo 300 maraka više na godišnjem nivou, samo za jednu osnovnu životnu namirnicu.

A kada se tome dodaju skuplje pite, peciva, mlijeko, meso, voće, povrće, računi i lijekovi, postaje jasno zašto mnogi već sredinom mjeseca prestanu brojati dane do plate i počnu brojati marke u novčaniku.

Podsjećamo, povećanje penzija od 3,55 odsto u Republici Srpskoj primenjivaće se od avgustovske isplate. Najniža penzija u Srpskoj iznosi 361,75 KM. Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više je 434,15 KM, a najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30, iznosi 506,52 KM. Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 iznosi 578,94 KM, a najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 723,70 KM.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

SPEKTAKL NA PETRIĆEVCU: Romana Panić stiže na „Petrovdanske dane“

Ljubitelje dobre muzike u petak, 17. jula, očekuje koncert naše sugrađanke i popularne pop pjevačice Romane Panić, koji će biti održan u okviru manifestacije „Petrovdanski dani Petrićevca“.

Koncert počinje u 20.00 časova na sportskim terenima kod Osnovne škole „Miloš Crnjanski“ na Petrićevcu, gdje će publika imati priliku da uživa u dobro poznatim hitovima i odličnoj atmosferi.

„Petrovdanski dani Petrićevca“ već godinama okupljaju veliki broj posjetilaca kroz sadržaje koji njeguju tradiciju, ali i donose kvalitetan zabavni program za sve generacije. Manifestaciju organizuju Mjesna zajednica Petrićevac i Parohija petrićevačka, uz podršku Grada Banjaluke.

Svi su dobrodošli, poručuju organizatori ističući da posjetioce očekuje veče ispunjeno muzikom, druženjem i lijepom atmosferom.

Nastavi čitati

Društvo

JOŠ IMA ŠANSE ZA UPIS: Na fakultetima UNIBL slobodno 720 mjesta

Tačno 720 slobodnih mjesta ostalo je na fakultetima koji djeluju u okviru Univerziteta u Banjaluci, a budući studenti, koji nisu upisali željeno zanimanje, do 16. jula imaju pravo upisa na neki od srodnih studijskih programa bez ponovnog polaganja prijemnog ispita.

“Studentske službe će kandidatima izdati potvrdu o položenom prijemnom ispitu, a koju kandidati do 16. jula zajedno sa konkursnom dokumentacijom mogu predati na studijski program na kojem je ostalo slobodnog mjesta za upis. Upis kandidata će biti završen do 17. jula ove godine”, saopštili su sa banjalučkog Univerziteta.

U nastavku lista fakulteta i broj slobodnih mjesta:
Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet – 32
Ekonomski fakultet – 32
Elektrotehnički fakultet – 96
Mašinski fakultet – 77
Medicinski fakultet – 72
Poljoprivredni fakultet – 24
Pravni fakultet – 42
Prirodno-matematički fakultet – 80
Rudarski fakultet – 26
Tehnološki fakultet – 34
Fakultet političkih nauka – 30
Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta – 19
Filozofski fakultet – 39
Filološki fakultet – 91
Šumarski fakultet – 26

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno