Connect with us

Društvo

Milionske UTAJE POREZA I DOPRINOSA u Srpskoj

Iako iz nadležnih institucija stalno poručuju da su suzbijanje rada na crno konstantno u fokusu njihovog rada, praksa pokazuje da ova negativna pojava uzimaju veliki danak kako budžetu Srpske, tako i radnicima koji rade bez prijave ili dio plate dobijaju u koverti.

Iz Saveza sindikata RS ističu da ne raspolažu preciznim podacima o kojem broju radnika je riječ, ali da eksterne procjene pokazuju da se jedna trećina BDP nalazi u sivoj zoni, što je ozbiljan podatak koji bitno utiče na prihodovnu stranu fondova, ali i na status i standard radnika u RS.

A angažovanje radnika na crno najčešće je u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, ističe da zbog rada na crno veliku štetu trpi budžet, ali da su, ipak, najpogođeniji radnici kojima je uskraćeno pravo na ono što im sleduje po okončanju radnog vijeka, a riječ je o iznosu penzije.

Kod određenih poslodavaca rade radnici a da apsolutno nisu prijavljeni. Oni u formalnom smislu ne postoje, iako je zakonom jasno definisano da radnik ne može da uđe u firmu, a da nije prijavljen. Međutim, mnogi rade za svoje gazde i učestvuju u sticanju velike dobiti, a nadnicu dobijaju na ruke. Kao rad na crno može da se okarakteriše i kad je veliki broj radnika kod poslodavca prijavljen na iznos najniže plate, dok im ostatak zarade poslodavac daje u koverti ili na ruke, kad procijeni kome će i koliko dati – naglašava za Srpskainfo Mišićeva.

Dodaje da je Savez vodio niz kampanja protiv ove negativne pojave.

Naš zadatak je da ukažemo na nezakonitost, a dalje je na kontrolnim organima. Međutim, tek kad država odluči da se obračuna sa onima kod kojih radnici rade na crno, tek tada će se ova pojava smanjiti – kaže Mišićeva.

Prema njenim riječima, poslodavci su dobili niz povoljnosti kroz zakonska rješenja.

Nadali smo se da će to uticati na smanjenje rada na crno, ali situacija u ovom pogledu i dalje nije za pohvalu. Poslodavci se žale na veliko opterećenje na rad. Ali, da raščistimo, bruto plata pripada radniku, porezi i doprinosi su radnički, oni su to zaradili. A poslodavci u RS imaju povoljne poreze i doprinose – ističe Mišićeva, koja poručuje da u rješavanju ovog problema sinhrono moraju da djeluju poreski inspektori i inspektor rada.

Prema podacima Inspektorata RS, u prvih šest mjeseci ove godine kontrolisano je više od 15.000 radnika, a utvrđeno je da 194 radnika nisu imala zaključen ugovor o radu. Na osnovu toga je izdato 160 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko 500.000 KM, kažu za Srpskainfo u Inspektoratu RS.

U pomenutom periodu, Poreska uprava RS je sprovela 187 posebnih kontrola prijavljivanja radnika, u kojima je otkriven 101 neprijavljeni radnik, zbog čega su izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 284.000 KM.

– I ovom prilikom pozivamo poreske obveznike da poštuju zakonske propise u ovoj oblasti, a sve građane da prijave apsolutno sve nepravilnosti koje uoče. Naglašavamo da naš cilj nije kažnjavanje poreskih obveznika, već njihovo uvođenje u legalno poslovanje i suzbijanje nelojalne konkurencije, odnosno da svi poreski obveznici u RS posluju pod istim uslovima – naglašava za Srpskainfo direktor ove uprave Goran Maričić.

Za pola ove godine, Poreska uprava RS je nadležnim tužilaštvima dostavila 15 izvještaja zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa, u ukupnom iznosu od skoro 2,84 miliona KM štete za budžet RS. Lani je podneseno 26 izveštaja, u ukupnom iznosu od sedam miliona KM.

Iz Saveza sindikata RS ističu da ne raspolažu preciznim podacima o kojem broju radnika je riječ, ali da eksterne procjene pokazuju da se jedna trećina BDP nalazi u sivoj zoni, što je ozbiljan podatak koji bitno utiče na prihodovnu stranu fondova, ali i na status i standard radnika u RS.

A angažovanje radnika na crno najčešće je u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIERFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, ističe da zbog rada na crno veliku štetu trpi budžet, ali da su, ipak, najpogođeniji radnici kojima je uskraćeno pravo na ono što im sleduje po okončanju radnog vijeka, a riječ je o iznosu penzije.

– Kod određenih poslodavaca rade radnici a da apsolutno nisu prijavljeni. Oni u formalnom smislu ne postoje, iako je zakonom jasno definisano da radnik ne može da uđe u firmu, a da nije prijavljen. Međutim, mnogi rade za svoje gazde i učestvuju u sticanju velike dobiti, a nadnicu dobijaju na ruke. Kao rad na crno može da se okarakteriše i kad je veliki broj radnika kod poslodavca prijavljen na iznos najniže plate, dok im ostatak zarade poslodavac daje u koverti ili na ruke, kad procijeni kome će i koliko dati – naglašava za Srpskainfo Mišićeva.

Dodaje da je Savez vodio niz kampanja protiv ove negativne pojave.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJAFOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
– Naš zadatak je da ukažemo na nezakonitost, a dalje je na kontrolnim organima. Međutim, tek kad država odluči da se obračuna sa onima kod kojih radnici rade na crno, tek tada će se ova pojava smanjiti – kaže Mišićeva.

Prema njenim riječima, poslodavci su dobili niz povoljnosti kroz zakonska rješenja.

– Nadali smo se da će to uticati na smanjenje rada na crno, ali situacija u ovom pogledu i dalje nije za pohvalu. Poslodavci se žale na veliko opterećenje na rad. Ali, da raščistimo, bruto plata pripada radniku, porezi i doprinosi su radnički, oni su to zaradili. A poslodavci u RS imaju povoljne poreze i doprinose – ističe Mišićeva, koja poručuje da u rješavanju ovog problema sinhrono moraju da djeluju poreski inspektori i inspektor rada.

PROČITAJTE JOŠ
Zakoni evropski, a RADNICI KAO ROBOVI: Ko i kako štiti radnička prava u Srpskoj
Bitka za minimalac i RAD NA CRNO: Da li su poslodavcima doprinosi veći problem od radničkih plata
Prema podacima Inspektorata RS, u prvih šest mjeseci ove godine kontrolisano je više od 15.000 radnika, a utvrđeno je da 194 radnika nisu imala zaključen ugovor o radu. Na osnovu toga je izdato 160 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko 500.000 KM, kažu za Srpskainfo u Inspektoratu RS.

U pomenutom periodu, Poreska uprava RS je sprovela 187 posebnih kontrola prijavljivanja radnika, u kojima je otkriven 101 neprijavljeni radnik, zbog čega su izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 284.000 KM.

– I ovom prilikom pozivamo poreske obveznike da poštuju zakonske propise u ovoj oblasti, a sve građane da prijave apsolutno sve nepravilnosti koje uoče. Naglašavamo da naš cilj nije kažnjavanje poreskih obveznika, već njihovo uvođenje u legalno poslovanje i suzbijanje nelojalne konkurencije, odnosno da svi poreski obveznici u RS posluju pod istim uslovima – naglašava za Srpskainfo direktor ove uprave Goran Maričić.

FOTO: PORESKA UPRAVA RS
FOTO: PORESKA UPRAVA RS
Za pola ove godine, Poreska uprava RS je nadležnim tužilaštvima dostavila 15 izvještaja zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa, u ukupnom iznosu od skoro 2,84 miliona KM štete za budžet RS. Lani je podneseno 26 izveštaja, u ukupnom iznosu od sedam miliona KM.

NA ŠTETI I POSLODAVCI
Iz Unije udruženja poslodavaca RS ističu da se protiv rada na crno bore i poslodavci koji rade u skladu sa zakonom.

– Unija se najviše borila protiv rada na crno, odnosno protiv prakse isplate dijela plate na banku, a dijela na ruke. Mislim da je sada nešto malo manji rad na crno nego ranije, što je dijelom rezultat smanjenja stope poreza i doprinosa. Naravno da treba od svih zahtijevati da plaćaju poreze i doprinose, jer bez toga nema ni fondova, ni države. Ova pojava izuzetno šteti i poslodavcima koji rade u skladu sa zakonom, jer je riječ o nelojalnoj konkurenciji – kaže za Srpskainfo Dragutin Škrebić.

Related Topics:

Društvo

VAŽNA PROMJENA ZA SVE KOJI IMAJU NOVAC NA BANCI: Evo koliko će sada biti zaštićeni depoziti

Osigurani depozit u bankama u BiH od danas iznosi do 100.000 KM po deponentu, objavila je Agencija za osiguranje depozita u BiH.

Upravni odbor Agencije prije sedam dana usvojio je odluku kojom se iznos osiguranog depozita u bankama u zemlji povećava sa dosadašnjih 70.000 KM na 100.000 KM.

– Donošenjem ove odluke Agencija pruža viši nivo zaštite deponentima, aktivno doprinosi jačanju povjerenja u bankarski sektor, kao i cjelokupnoj finansijskoj stabilnosti u zemlji – naveli su iz Agencije.

Ističu da povećanje osiguranog iznosa depozita predstavlja značajan korak u daljem usaglašavanju BiH sa standardima i direktivama EU u oblasti zaštite depozita.

Upravni odbor je na sjednici odlučio i da stopa premije za narednu godinu za banke ostane nepromijenjena u odnosu na 2026, odnosno da se zadrži na 0,26 odsto na godišnjem nivou, prenosi Bl portal.

Nastavi čitati

Društvo

MINIĆ GRAĐANIMA: Više štedite, pa će struja manje poskupiti!

“Zbog aktuelne situacije u našem elektroenergetskom sektoru, apelujem na sve građane da više štede struju, pa će struja manje poskupiti.

‘Elektroprivreda Republike Srpske’ tražila je da struja poskupi za 50 odsto, ali to poskupljenje može biti manje, u zavisnosti od toga koliko građani budu savjesno trošili struju: da li će biti 10, 20, 30 ili 40 odsto, najviše zavisi od vas, dragi građani!“, izjavio je premijer Srpske i budući predsjednik Republike Savo Minić za Javni TV servis.

“Mi smo učinili sve što je do nas da struja ne poskupi mnogo, evo ponovo smo pokrenuli RiTE Ugljevik, što nikako nismo mogli dok nismo otjerali onog Rašida Serdarova koji je htio da pravi novu termoelektranu i hidrocentralu, da bi onda digao cijenu struje u nebesa.

Zato smo mu i dali 300 miliona maraka i rekli: ‘ajd’ sad bježi i ne vraćaj se više! To nas je jeftinije izašlo nego da smo dozvolili da nas nasamari: za koju godinu struja bi bila nekoliko puta skuplja, dok bi on skidao kajmak!“, objasnio je Minić.

“Mi imamo toliko jeftinu struju spram našeg životnog standarda, da su mene mnogi naši ljudi tokom protekle izborne kampanje bukvalno molili: Savo, na ovu skupoću struja je skoro džaba koliko je gorivo, daj nam subvencije da kupujemo električne automobile da se vozimo na struju!

To meni govori da će struja, i kad poskupi, opet biti jeftina spram goriva, a mi ćemo vidjeti u narednom periodu koliko možemo iz budžeta izdvajati za subvencije za električna vozila: em ćemo uštediti na gorivu i biti svoji na svome, em ćemo postati ekološka država.

Znači, čist profit iz čiste energije sunca, vetra i vode koju ćemo pretvoriti u struju i Bog da nas vidi! Zato sad treba da pustimo naše biznismene dobročinitelje da na miru grade solarne elektrane, vjetroparkove i male hidrocentrale, a pravićemo i velike: imaćemo toliko struje da poslije opet može pojeftiniti!

Pa, mi smo u proteklih 20 godina naše vlasti toliko podigli tu proizvodnju da ćemo u narednih 20 godina postati takoreći strujna velesila i moći da se jeftino i grijemo i vozimo na struju, ali do tada moramo da se malo strpimo i više štedimo!“, istakao je Minić.

„Do tada struja mora malo da poskupi, meni je žao što to neki ljudi ne razumiju i što se, recimo, ne zapitaju: šta bi da smo negdje u Africi gdje ljudi nemaju dovoljno vode, a struje nikako, pod svijećama žive? Pa, oni da dođu ovdje i vide sve ovo što smo mi stvorili našem narodu, mislili bi da su bogovi sišli na zemlju i donijeli ovu bladodat!

, naša proizvodnja struje je čudesna, samo zbog toga mi bi’ trebalo da dobijemo Nobelovu nagradu za ekonomiju, što reče nedavno predsjednik Dodik. I da znate, dogodine ću nas prijaviti za tu nagradu, pa ćemo vidjeti da li imaju obraza da nas pogledaju u oči ako nam ne daju Nobela i kako će pokušati da sakriju tu svoju sramotu?!“, poručio je Minić.

Tekst je satiričnog karaktera

Nastavi čitati

Društvo

SEZONA GLJIVA: Stručnjaci upozoravaju da jestive gljive imaju opasne dvojnice

Sezona je gljiva, a prvo pravilo prilikom njihovog branja je naučiti razlikovati jestive od nejestivih.

Ići sa iskusnim gljivarom
Zato početnici u branju gljiva treba da idu sa iskusnim gljivarom, napominju stručnjaci.

Svjetlana Lolić, profesorka na Katedri za mikrobiologiju i biologiju ćelije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, za “Nezavisne novine” pojašnjava da ne postoji posebna karakteristika koju jestiva vrsta ima, a da otrovna nema i obrnuto.

“Bukvalno, mora da se poznaje svaka vrsta. Prvo i osnovno pravilo je ići s nekim ko zna, sa iskusnim gljivarom, a zatim i naučiti koje su otrovne vrste, tj. bitno je da se uvijek prvo upoznate sa otrovnim vrstama koje liče na jestive. Kod nas ljudi obično poznaju pet, šest, pa do desetak vrsta koje su najčešće, najpopularnije i najukusnije”, pojašnjava Lolićeva.

Jestive i otrovne gljive mogu izgledati veoma slično
Iako se, navodi ona, u narodu kaže da svaka jestiva vrsta ima otrovnu dvojnicu, to i nije baš istina, jer ima mnogo njih koje liče jedna na drugu.

“Ako se odlučite da berete, na primjer, blagve, koje su kod nas veoma popularne, morate znati s kojom vrstom je možete pomiješati, ili recimo lisičarke, te naučiti karakteristike te zavodnice, odnosno da znate da se one razlikuju po staništu, jer su veoma slične”, priča ona.

Dodaje da jedne rastu isključivo na panjevima, druge na zemljištu, a razlikuju se i po boji, te po rebrima.

“Lako ih je razlikovati kad imate obje, ali kad naiđete samo na jednu, onaj ko nije iskusan, lako ih može zamijeniti”, kaže Lolićeva.

Otrovni vrganji i opasne zablude berača
Kako kaže, takođe i vrganja ima mnogo vrsta, i jestivih i nejestivih.

“Postoje i otrovni vrganji, a kod nas je najotrovnija takozvana ludara, kako je zovu u narodu. Generalno, ja nikad neću reći da uzmete knjigu ili slike s interneta i da krenete u šumu brati vrganje. Sreća u nesreći sa vrganjima je to što ih nema smrtonosno otrovnih. U najgorom slučaju, to su neki stomačni problemi, dijareja, povraćanja i sl.”, objašnjava ona.

Prema njenim riječima, otrovni vrganj je lako prepoznati po tome što ima crvenu dršku, šešir boje kafe te veoma crvenu donju stranu.

“On se veoma lako razlikuje od ovog klasičnog vrganja, jesenjeg. U narodu se govori: ‘Ako zeleni u presjeku onda nije jestiv’, no, to uopšte nije tačno. Ima i vrganja koji su zeleni i na presjeku, a jestivi su”, navodi.

Koje su kod nas gljive najčešće zastupljene
Lolićeva napominje da su u posljednje dvije godine bile velike suše, što je uticalo i na brojnost gljiva.

“Nikad ranije se nije dešavalo da uđemo u šumu i ne nađemo baš ništa. Evo, sad je palo nešto kiše, pa su se počele pojavljivati. Veliki broj gljiva raste počevši od kraja avgusta, te u septembru i oktobru, a u ovom periodu se javljaju muhare, koje se često zamijene sa blagvom, koja je jedna od najcjenjenijih gljiva na našim prostorima. Bilo je nekoliko slučajeva trovanja ranijih godina, kada su, npr. u Doboju, ljudi brali blagvu, a ubrali su oboljelu puharu”, pojasnila je.

No, napominje da iskusan berač lako može da ih razlikuje, jer jedna ima bijelu dršku i bijele listiće, dok druga ima žutu dršku i žute listiće.

Nastavi čitati

Aktuelno